Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Je li moguće

I policajci i migranti su preko granice počeli švercati - migrante

migranti
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
1/5
12.10.2018.
u 18:24

Lani je u nezakonitom ulasku i boravku u Hrvatskoj otkriveno 4808 ilegalnih migranata, što je povećanje od 6,9 posto u odnosu na 2016.

Iz dana u dan sve je više migranata koji pokušavaju, a dobar dio njih i uspijeva prijeći granice Hrvatske, i to zahvaljujući pomno organiziranom lancu švercera ljudi u koji su se, osim lokalnih i regionalnih kriminalaca, u posljednje vrijeme uključili i policajci, ali i sami migranti. Ovaj potonji slučaj zabilježen je prije neki dan u Bihaću nedaleko od granice s Hrvatskom gdje policija “plače” i apelira na sve nadležne institucije da im pomognu oko migranata kojih je samo u rujnu stiglo 2764. Pitanje migracije i dalje ostaje humanitarno, sigurnosno i političko pitanje koje više nego bilo koje danas oblikuje europsko društvo. Priljev migranata u BiH izravna je prijetnja hrvatskoj granici.

Lani je u nezakonitom ulasku i boravku u Hrvatskoj otkriveno 4808 ilegalnih migranata, što je povećanje od 6,9 posto u odnosu na 2016., no u ovoj godini, do 30. rujna, to povećanje u odnosu na 2017. iznosi čak 31 posto, objavljeno je jučer. Broj kaznenih djela nezakonitog prebacivanja preko državne granice povećan je čak za 57 posto. S druge strane, kako raste broj prijelaza, raste i broj otkrivenih krijumčara. Ove je godine prijavljeno 260 počinitelja, što je porast od 53,9 posto u odnosu na lani. U središtu je – novac. Najmanje šest milijardi eura okrenulo se 2015. godine u tom najbrže rastućem području kriminala u Europi, krijumčarenju migranata, objavio je Europol. Izuzetno profitabilna kriminalna djelatnost nagnala je na “prekvalifikaciju” kriminalce koji su se do nedavno bavili švercom droge ili pak krađama, a posao je počeo cvjetati nakon zatvaranja granica za nesmetani prolaz migranata.

Prema podacima Europola, u 2015. imali su podatke o 40 tisuća ljudi za koje se vjerovalo da su uključeni u krijumčarenje migranata preko Hrvatske dalje na zapad. Krijumčarske mreže su toliko dobro uhodane, ali su i međusobno konkurencija, tako da neke od njih – kao dio paketa usluga – nude povrat novca ne uspiju li klijenta dovesti do odredišta. U Hrvatskoj su najbrojniji u ilegalnim prelascima državljani Afganistana, kojih je u prošloj godini zatečeno 965 i koji čine 20 posto svih nezakonitih migranata. Drugi po brojnosti su državljani Kosova, a potom državljani Turske. Kako nam govore upućeni, Turci koriste liberalizaciju viznog režima u BiH. Dolaze zračnim putem Istanbul – Sarajevo, a onda taksijima i rent-a-carom pokušavaju ući u Hrvatsku uz krivotvorene schengenske vize. Liberalni vizni režim za dolazak do EU granica do ovog su tjedna koristili i Iranci.

Srbija je lani ukinula vize Iračanima kako bi, službeno, poboljšala ekonomsku suradnju i turizam, a neslužbeno kao “nagradu” za nepriznavanje Kosova. No kad se uspostavilo da se polovina “turista” ne vraća kući, nego nastavlja na zapad, Hrvatska i Europska komisija prisilili su Srbiju da, ako želi napredovati u pregovorima o članstvu, hitno uskladi svoj vizni režim s europskim. Jedan od sigurnosnih aspekata velikog priljeva migranata apostrofirala je policija iz susjedne BiH. Objavili su prije jučer kako je došlo do znatnog povećanja broja kaznenih dijela koja su počinili migranti, a u što ulaze krađe, nasilničko ponašanje, narušavanje nepovredivosti doma, napad na službenu osobu...

Izvršena su, kažu, s povećanom dozom drskosti i bezobzirnosti, što zbog čega je kod stanovništva došlo do velikog nezadovoljstva i straha. Ta nelagoda prisutna je i u Hrvatskoj – u PU Karlovačkoj, kroz koju vodi najkraći put do Slovenije, povećan je broj kaznenih djela i provale u kuće, a prije nekoliko mjeseci evidentiran je slučaj kako je nestao auto iz privatnog dvorišta, da bi ga poslije pronašli kod granice sa Slovenijom.

To nikako ne znači da su svi migranti kriminalci, no u situaciji kad su zatvorene granice, neki koriste nasilne mjere. Za isto to – nasilje – migranti pak optužuju policiju. Pitanje migracija posljednjih se godina pretvorilo u prvorazredno političko pitanje u nizu država diljem Europe. U jednoj za drugom, kao domino, migrantska i antimigrantska politika postaju elementi na kojima se gube ili dobivaju izbori, ali i bojno polje na kojem se – vrlo često populistički – skupljaju politički bodovi u sukobu s Bruxellesom. Kako se doznaje, Austrija, kao predsjedavajuća EU, mogla bi inzistirati da se ponovno povede razgovori o reforme Dublinske regulative. Komisija traži neku vrstu “prinudne solidarnosti” da se teret migranata manje-više ravnomjerno raspodjeli među državama, što Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska čvrsto odbijaju. Hrvatska, pak, balansira. Uredno ispunjava svoj dio pogodbe – prihvaća migrante iz centara u Grčkoj i Italiji, i odlazi u Siriju te ih integrira u društvo.

No, istovremeno, ne osuđuje i ne kritizira države koje to odbijaju. Također, migrantsku krizu Hrvatska koristi i kao “pokaznu vježbu” da je spremna čuvati granice, u nastojanju da se pridruži schengenskom prostoru. Diplomatska aktivnost sastoji se u tome da se EU uvjeri da je rješenje problema na njegovu izvoru, no ako se već ne može ondje riješiti, onda migrante treba držati što dalje od granica EU, apostrofirajući slabe točke – granice na jugoistočnom Balkanu. Ojačavanje granica, odnosno tamošnje policije, smanjilo bi pritisak na Hrvatsku i EU. Inače, kako kažu u upućeni, migrant danas ležerno sjedne u taksi u Albaniji i doveze se do hrvatske granice. 

Pogledajte i video o vojnom avionu F-35:

Ključne riječi

Komentara 7

KR
Krotila
18:50 12.10.2018.

dUge cijevi na granicU

SM
san.martino
18:58 12.10.2018.

Ne treba se nista cuditi,policajci ne idu u Irsku!

Avatar ivo587
ivo587
19:02 12.10.2018.

jel im soroš dao pare?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije