Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Nitko nikad, ni u približno ovako složenim uvjetima, nije ulazio u Schengen'

Nepravedno je uspoređivati vrijedi li pola učitelja kao jedan i pol policajac ili obrnuto. Zato ova Vlada od početka mandata povećava primanja svima
26. listopada 2019. u 16:20 21 komentara 2785 prikaza
Granica sa Slovenijom
Foto: Željko Lukunić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/5

S potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem razgovarali smo o ulasku Hrvatske u Schengen, migrantima, politici...

Davor Božinović 'VELIK USPJEH' Božinović: Posao smo obavili u potpunosti i Europska komisija je to potvrdila

Nakon zelenog svjetla EK za ispunjavanje tehničkih uvjeta, kada je realno očekivati da Hrvatska uđe u schengenski granični prostor?

Naravno da vam ni ja ni bilo tko drugi ne može kao odgovor ponuditi konkretan datum, a licitiranje nema smisla, koliko god bilo medijski zanimljivo. Bitno je naglasiti da je ispunjavanje tehničkih uvjeta bio opsežan i zahtjevan posao koji smo odradili do zadnjeg slova i Komisija je to potvrdila. To je uspjeh ove Vlade i Ministarstva unutarnjih poslova.

Davor Božinović i Damir Krstičević | Autor : Filip Kos/PIXSELL Foto: Filip Kos/PIXSELL

Tih 270 ispunjenih preporuka i niz evaluacija koje smo prošli nisu samo “lakša stepenica”. Uspješan dovršetak tog procesa otvorio nam je vrata prema Schengenu, bez toga danas ne bismo imali o čemu dalje razgovarati. Politička će odluka proći svoj put i to neće biti u sljedećih šest mjeseci jer od zemlje predsjedateljice Vijećem EU očekuje se da sebe i svoj neposredni interes ne stavlja na dnevni red. No za sve to vrijeme i vrijeme koje će uslijediti osnovna činjenica ostat će ista, da je Hrvatska zemlja s najduljom kopnenom granicom na potencijalno najtežoj migrantskoj ruti koja i treba i mora biti u Schengenu. To je jasan europski interes i nema te politike koja to može ignorirati. Podsjećam vas da je europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos u Zagrebu neki dan jasno poručio: „S Hrvatskom u Schengenu EU će se čvršće zaštititi od ilegalnih migracija te se bolje suočavati i s ostalim sigurnosnim izazovima. Nadam se da će države članice poduzeti prave korake kako bi se RH čim prije pridružila schengenskom prostoru.“

Može li Slovenija zakomplicirati i otegnuti taj proces?

Hrvatska u Schengenu interes je Slovenije i njezinih građana, oni bi prvi za to trebali navijati. Ulaskom Hrvatske u Schengen Slovenija sa sebe skida znatan teret, istodobno znajući da schengensku granicu čuva jedna od najjačih graničnih policija u Europi, hrvatska policija, koja priznanje za spremnost i obučenost dobiva od cijele Europe. Čuli ste, uostalom, u četvrtak u Zagrebu na koji je način moj bavarski kolega zahvalio našoj policiji. Svi drugi eventualni prijepori, svi glasovi koji se pojavljuju na slovenskoj političkoj sceni, padaju u drugi plan pred tako jasnim interesom same Slovenije. Vjerujemo da će to svi shvatiti. Inače, nitko nikad, ni u približno ovako složenim uvjetima, nije ulazio u Schengen, cijeli taj posao odradili smo u vrijeme sve jačih migrantskih kretanja koja su umnogome podijelila Europu, u vrijeme ponovnog uvođenja kontrola na unutarnjim granicama Schengena i u vrijeme bez pravog i jedinstvenog odgovora na pitanje azila. Dakle, okolnosti nam doista nisu išle na ruku, no uspjeh je tim veći, a perspektive su bolje.

Ministar Božinović MINISTAR O SLUČAJU SILOVANJA Božinović: Nisam se osjećao dobro kada sam pročitao vijest iz Zadra

Je li izgledno da doživimo sudbinu Rumunjske i Bugarske koje ni osam godina nakon zelenog svjetla EK nisu ušle u Schengen?

Mislim da te stvari ne treba povezivati jer su Bugarska i Rumunjska pri ulasku u EU ušle u mehanizam verifikacije koji je praktički pratio njihov napredak, ponajprije u području pravosuđa. Hrvatska je ušla bez tog mehanizma, mi smo dokazali da Hrvatska nije u toj kategoriji, ali u svakom slučaju Hrvatska se zalaže i podržava ulazak i Bugarske i Rumunjske u schengensku zonu.

Je li hrvatska policija spremna i opremljena za čuvanje vanjske granice EU? Ima li dovoljno policajaca?

Odgovor je jednostavan – da. Policije ima dovoljno, opremljena je i spremna u svakom trenutku i na svakom terenu. Hrvatska je sigurna zemlja u kojoj građani mirno žive, puno mirnije nego u mnogim razvijenim europskim zemljama. Samo u posljednje dvije godine prihodi od turizma porasli su nam 17%. Teško bi to bilo moguće da se Hrvatska ne ubraja u jednu od najsigurnijih europskih zemalja, što se potvrđuje na svim međunarodnim ljestvicama sigurnosti. To nije nešto što se olako podrazumijeva jer svakodnevno nam je pred vratima migrantsko pitanje koje se zaoštrava. Samo što ga sada ne možemo rješavati kao putnička agencija jer se puno toga u Europi promijenilo. Za razliku od prethodnika, u ovom mandatu znali smo uočiti i realizirati mogućnosti europskih mehanizama. Hrvatska je za pripreme imala na raspolaganju 120 milijuna eura iz Schengenskoga instrumenta te dodatnih 85 milijuna eura koje smo uglavnom uložili u opremanje vanjske granice s Bosnom i Hercegovinom, u jačanje kapaciteta policije i usklađivanje s pravnom stečevinom u području međunarodne zaštite. Europska komisija prošle nam je godine odobrila još 30 milijuna eura, a sada dogovaramo dodatnu omotnicu od 30,8 milijuna eura. Zamislite da svih tih 270 milijuna eura financiramo iz državnog proračuna.

Sirijac Obilježen Dan policije Božinović otkrio detalje o migrantu koji je tvrdio da su ga razdvojili od kćeri

Drastično je povećan broj osoba zatečenih u ilegalnom prijelazu državne granice kao i broj prijavljenih za krijumčarenje ljudi. Dokad policija može odolijevati tim pritiscima?

Dokad god treba. To je njezina ustavna i zakonska zadaća. Već je poznat podatak da je evidentirano 217 posto više ilegalnih migranata u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Svakodnevno slušate vijesti o velikim problemima s migrantima u susjednoj BiH, nadomak hrvatskoj granici. I kao što svi vide – i dalje se u Hrvatskoj mirno živi, nismo i nećemo postati hotspot. Pitanje ilegalnih migracija trajat će godinama, niz okolnosti u raznim dijelovima svijeta samo pojačava taj fenomen. Teško je predviđati što će sve donijeti budućnost, no jasno je da će taj slojeviti problem još dugo stajati pred našom i europskom politikom. Mi ćemo se pojačano angažirati na upravljanju granicama i jačanju graničnih kontrola. Dat ćemo svoj doprinos da bi se Europska unija što prije vratila normalnom funkcioniranju Schengena. Radit ćemo i dalje na interoperabilnosti informacijskih sustava, investirati u policijske kapacitete, u jačanje civilne zaštite na razini Europske unije. Sve je to put kojim već prepoznatljivo kročimo, no slijedi dodatni zamah. Uvijek treba napomenuti i da se dosljedno ponašamo kao solidarna članica Europske unije i, u skladu s mogućnostima, prihvaćamo svoj dio odgovornosti prema ljudima kojima je pomoć doista potrebna.

Koliko je ilegalnih migranata Slovenija Hrvatskoj vratila od početka ove godine?

Vrlo dobro surađujemo sa slovenskom policijom, redovito se provode mješovite patrole i zajedničke akcije, samo ove godine bilo ih je 665. Ove je godine u postupku readmisije iz Slovenije u Hrvatsku vraćeno 6109 osoba. Važno je da i slovenska javnost to zna.

Predsjednički kandidat Zoran Milanović kaže da policajcima ne treba povećati plaću. Jesu li policajci dovoljno plaćeni za svoj rad?

To je poruka koju je SDP već provodio u djelo kad je bio na vlasti. Mi pak smatramo da policajci trebaju biti više plaćeni za svoj rad. Kao i učitelji, medicinske sestre, liječnici, vatrogasci... Nepravedno je i neutemeljeno uspoređivati vrijedi li pola učitelja kao jedan i pol policajac ili obrnuto, čiji je rad važniji, vredniji ili teži. Zato je ova Vlada od početka mandata povećavala primanja svima, vodeći računa o tome što porezni obveznici ili proračun, kako hoćete, realno može podnijeti. Nikome neće donijeti dobro ako državne financije krenu stranputicom na kojoj su bile do dolaska Plenkovićeve Vlade. Vjerojatno je najlakše jednostavno otpustiti uzde, no “zatezne kamate” za takvo što bile bi previsoke i platili bi ih svi. Vlada je upravo najavila povećanje osnovice svim javnim službama kao i da sveobuhvatno namjerava riješiti problem u koji se nitko dosad nije ni upustio – pitanje koeficijenata. Time je pokazala da razumije stvarne probleme i s gledišta onih koji iz proračuna primaju plaću i s gledišta onih koji taj proračun pune. U Ministarstvu unutarnjih poslova u ovom smo mandatu tri puta povisili osnovicu, povećali smo koeficijente policijskim službenicima srednje stručne spreme i krim-policiji, vratili nepravedno ukinute dodatke službenicima visoke i više stručne spreme, dijelu sustava vratili smo ukinuti beneficirani radni staž, osigurali smo novac za otpremnine, što je bio višegodišnji problem. Sve to govori da i te kako nastojimo poboljšati materijalni status policijskih službenika, u okviru mogućega, preraspodjeljujući ono čime realno raspolažemo.

Andrej Plenković EUROPSKI DAN PRAVOSUĐA Plenković: Građani će u 2020. elektronički moći komunicirati sa sudovima

Štrajk prosvjetara traje već dva tjedna, čeka se neko rješenje. Je li ono na pomolu?

Vlada cijelo vrijeme nudi racionalna rješenja koja mogu ispuniti zahtjeve svih strana. Vidjet ćemo kako će se to dalje razvijati.

Prosvjed su najavili i biciklisti, zbog loše infrastrukture?

Činjenica je da se proteklih godina propagiranjem zdravog načina kretanja i zbog sve većih prometnih gužvi u urbanim sredinama došlo jako povećao broj biciklista na našim prometnicama. Istodobno, u većini gradova postojeća prometna rješenja uglavnom nisu bila prilagođena takvom načinu prijevoza. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Pravilnik kojim su propisana osnovna načela planiranja te elementi za projektiranje, izgradnju i održavanje biciklističke infrastrukture koji se primjenjuju pri gradnji novih i rekonstrukciji cesta i ostalih prometnih površina. Određena je i obveza da su pravne osobe zadužene za upravljanje cestama i jedinice lokalne samouprave obvezne postojeće stanje na cestama i ostalim prometnim površinama uskladiti s tim odredbama. Dakle, biciklističkom se prometu pridaje dužna pažnja te se može očekivati da će se i postojeća prometna infrastruktura u sve većoj mjeri prilagođavati i kretanju biciklista, a naročito urbanističkim planiranjem i gradnjom novih, odnosno rekonstrukcijom postojećih prometnica, što bi trebalo pridonijeti i njihovoj većoj sigurnosti u prometu na cestama.

Osim zbog ekonomskih, ljudi iz Hrvatske kažu da odlaze i iz svjetonazorskih razloga. Kada ćemo prestati živjeti u prošlosti?

Ova Vlada sigurno ne živi u prošlosti i cijelo vrijeme nastoji zemlju učiniti boljom u svakom pogledu. Upravo je Andrej Plenković i kao predsjednik Vlade i kao predsjednik HDZ-a nebrojeno puta objašnjavao da je jedina razvojna opcija uključivo, moderno i solidarno društvo koje ne živi u prošlosti i od prošlosti, od sukoba, polarizacija i neriješenih računa. Naravno, uvijek će biti onih koji drukčije ni ne znaju, što bi uopće radili kad ne bi bilo nekog neprijatelja? A mogućnosti suvremene komunikacije fantastično su plodno tlo za takve profile, jer danas bilo kakav sukob ili dezinformaciju možete posaditi, uzgojiti i požeti u svega dva klika.

Andrej Plenković NOVI PRIJEDLOG Plenković: Do kraja listopada predložit ćemo značajno povećanje minimalne plaće

General Miljavac smatra da je prerano za uvođenje ćirilice u Vukovaru. Slažete li se?

Nije riječ samo o tome je li prerano, prekasno ili na vrijeme. Riječ je o nezaliječenim, izuzetno velikim traumama ljudi i u tome pojmovi poput demokratskih standarda dobivaju dodatna značenja. Ni protek vremena ne mjeri se na isti način. Strpljivo moramo nastojati da se Vukovar oporavi od ratnog stradanja i svih podjela koje ga zbog toga obilježavaju, drže ga u stisku. Jedno od tih nastojanja je – osjećaj pravde. Naglašavam da je MUP u ovom mandatu posebnu pozornost posvetio upravo istraživanju ratnih zločina na vukovarskom području i na Ovčari te da imamo rezultate.

Gradonačelnik Vukovara Penava razmišlja o kandidaturi za šefa HDZ-a, kandidaturu su najavili Miro Kovač i Davor Ivo Stier. Imaju li šanse zauzeti mjesto Andreja Plenkovića?

Svatko se može kandidirati i tako testirati svoje ideje i domete. Ja sam podržao i podržavam Andreja Plenkovića jer je on glas normalnog, prosperitetnog i uključivog društva, a takav lider dokazano vodi HDZ u izborne pobjede. Takvo mišljenje dijeli velika većina ljudi koji možda nisu preglasni, ali vrlo racionalno gledaju na izazove i postignuća Vlade, realno sagledavaju perspektive bolje budućnosti za sebe i svoju djecu.

Je li HDZ jedinstven kada je riječ o potpori predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović?

I više nego što mislite. Snaga HDZ-a previše se puta dokazala da bi to trebalo dovoditi u pitanje.

Gotovo od početka rada ove Vlade spominju se prijevremeni izbori, oponenti premijeru Plenkoviću unutar HDZ-a, sukobi s HNS-om... Kakva je zapravo situacija? Hoćete li uspjeti odraditi mandat do kraja?

Bilo bi dobro da odradimo mandat do kraja jer bi to značilo da u stabilnim okolnostima dovršavamo projekte, planove i reforme kojih smo se prihvatili. A to za građane može biti samo dobro. No kao što smo jasno dali do znanja, ako drugi misle da u zemlji nemamo drugog posla nego baviti se izborima, HDZ je spreman. Znate kako se kaže – tu smo, s voljom i na vrijeme. 

>> Pogledajte i ovaj video: Ante Simonić o predsjedničkim izborima

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • AA_gun:

    Božinović bivši mesićev šef kabineta dok su dokumenti slani u hag, neka tog komunjaru stavi za nositelja adezeove liste na izborima pa da vidimo crni labud...

  • Antiflašist:

    Naravno da ne govori istinu, 22 000 uslo u BiH sada ih 7000, 15000 ih je uspjeli uci u HR.

  • enigmus-hr:

    Koeficijent je najpoštenije odrediti prema stručnoj spremi a ne prema radnom mjestu.