Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 186
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
16.04.2014. u 19:42

Naša vlast sa Srbijom ne želi čvrstu granicu. Valjda se boji da bi se takva granica mogla pretvoriti u neki novovjeki antemurale

Prijedlog hrvatske ministrice vanjskih poslova da se Bosni i Hercegovini u pregovorima s EU dade specijalni status i nije neko iznenađenje. Više bi, naime, iznenadilo da je Hrvatska postupila drukčije. Ovdje je možda manje riječ o odnosu Hrvatske prema BiH, a više o odnosu prema samoj sebi. Hrvatska je dobrohotnost prema susjednoj državi razumljiva možda najviše kao posljedica njezine još uvijek prisutne nostalgije prema „našim prostorima“. Hrvatska je vlast i ovaj put pokazala da bi valjda bila najsretnija kada bi sve države bivše Jugoslavije u paketu ušle u Europsku uniju. Kao da hrvatsko članstvo u EU, njoj stvara nelagodu i neugodu. Kao da bi se osjećala sigurnijom kada bi zajedno s njom u Uniji uskoro bila i još neka bivša jugoslavenska republika. Hrvatska je formalna članica EU, no ponaša se poput pripadnice sekte ovisnih jugonostalgičara.

Važnost BiH za sigurnost Hrvatske, pa i Europe, trebala bi biti razumljiva. Naime, na prostoru BiH u prošlosti su pucala ili su se pak rušila svjetska carstva. Linija cara Teodozija kojom je Rimsko Carstvo prepolovljeno na zapadno i istočno nije tek slučajno za razdjelnicu imalo rijeku Drinu. Tom je diobom ne samo podijeljeno moćno carstvo nego su ujedno i utemeljene dvije kulturne i civilizacijske paradigme koje će uvelike utjecati na europsku povijest. Te su paradigme i danas vitalne. Posebna violentnost istočnjačke paradigme vidjela se u Sarajevu prije stotinu godina, a potom i osamdesetak godina poslije, ratom u BiH. Ubojstvom austrijskoga nadvojvode i prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegove supruge Sofije počeo je Prvi svjetski rat. Njihovim je sarajevskim ubojstvom astenični mladobosanac Gavrilo Princip svjetskim silama dao povod za rat. Danas se Principa, kao i za dvije Jugoslavije, ne prokazuje kao terorista, nego opet kanonizira i romansira kao idealističnoga revolucionara. Kao i da Gavrilo Princip postaje iznova nekom mogućom jugosastavnicom, ali sada unutar EU.

Činjenica da je prije stotinu godina, na pravoslavni Vidovdan (28. lipnja) zapravo označen početak Prvog svjetskog rata, vjerojatno se u Europi danas gotovo zaboravila. Današnja površna Europa boluje od povijesnog zaborava. Bosna i Hercegovina je i danas, kao i u prošlosti, geopolitički nepredvidiv i kaotičan prostor. U BiH je pravni i politički nered od njezina osamostaljenja. U Daytonu je taj nered samo ozakonjen. Američkim je stvaranjem tzv. Republike Srpske, a nedavnim slučajem Krima, toj tvorevini dana čak i mogućnost da se i ona jednog dana pokuša izdvojiti iz BiH. Dogodi li se to, uz rusku prešutnu potporu, što će EU tada učiniti? Najvjerojatnije isto što i s Krimom. Nadati se je da hrvatska vlast s traženjem specijalnog statusa za BiH želi tu državu sačuvati od izdvajanja RS po krimskom scenariju. No, vjerojatnije je posrijedi želja da se isto političko načelo kasnije primijeni i na Srbiju. Europska unija istovremeno ne može ništa učiniti glede bosanskohercegovačkog primitka u zajednicu a da ne sruši svoje kriterije.

Bosnom i Hercegovinom su u povijesti jedino dugotrajno i uspješno vladala dva Josipa – Franjo Josip i Josip Broz Tito. Prvi put Hrvatska je izvan takvoga zajedničkoga vladalačkog kruga. No, njezino je zauzimanje za BiH izgleda više nostalgične nego praktične naravi. A još je žustrije zauzimanje za Srbiju, prema kojoj također postoji bolećivi odnos. Vidjelo se to osobito kada je EU, u povodu hrvatskoga petljanja i muljanja oko izručenja Josipa Perkovića, prijetila Hrvatskoj da joj neće dati novac za schengensku granicu. Hrvatska se vlast uopće nije uznemirila. Dapače, kao da joj je takva mogućnost bila čak i draga. Naša vlast sa Srbijom ne želi čvrstu granicu. Valjda se boji da bi se takva granica mogla pretvoriti u neki novovjeki antemurale, iza kojeg bi možda i trajno ostala Srbija. Takav je način ponašanja shizotiman. Hrvatska je formalna članica EU, ali trajna pripadnica imaginarne Jugoslavije

>> 'Schulz nam je pokvario izložbu tvrdnjom da je Jugoslavija bila slobodna'

Komentara 36

DE
debelisef
19:56 16.04.2014.

ma te spodobe treba maknuti s vlasti i prije izbora, i to dekretom !

DA
Dagobert
20:32 16.04.2014.

Gospodo Pusic, ja sam vam u svojim mislima mnogao puta dao velike pljuske. Vi ste sramota i dokaz da u HR mogu i prirodno nenadarene osobe daleko stici. Vase misli su stravicne jer ste u visokoj funkciji jedne Drzave.

NE
Nepokolebljiv
20:44 16.04.2014.

@hrxxx111 "Mladi covjece" ! kako sami sebe nazivate> Vase neznanje istine je samo pokazatelj kako dobar posao su ucinili UDB-asi i njihovi sluge! Hajde malo ucenja istinite povijesti: Najprije tko je sta poklonio Talijanima: Posljednjih 300 godina Talijani su imaliali vlast nad slijedecim djelovima Hrvatske vremenski: Od studenog 1920 - znaci godinu POslije rata Karadordevici su im prepustili cijelu Istru ukljucujuci grad Rijeku do Susaka, otoke Cres, Losinj, Unije, ...! To je bilo prvi puta u 300 + godina da je drzavaItalija imala ista s hrvatskim teritorijem. Znaci vasa aluzija da su ustase ista dali je pogresna. Raspadom Kraljevine Jugoslavije Talijani su okupirali ostatak jadranske obale kada su pustili ustase umasirati u vec totalno okupiranu Hrvatsku. Prema tome ako je itko ikome ista dao onda su to Talijani uz dozvolu Nijemaca ustasama dali dio Hrvatske da tamo glume policiju tako da oni sami ne moraju davati vojsku i policiju za kontroliranje okupirane Hrvatske. Normalno, @hrxxx111 nemojte vjerovati meni nego se informirajte na internetu na stranim stranicama a ne na stranicama koje su pod kontrolom Srba i UDB-asa. Zelim vam dug i uspjesan zivot i da nikada ne apsorbirate "informacije" koje dolaze "na pladnju" nego sami trazite istinu pa necete biti niciji bedak.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije