Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Hrvat koji je stvorio kompjutore kakve poznajemo

Danas na čipu može biti na desetke milijardi tranzistora, dok ih je 70-ih, kada je dr. Gajski projektirao računala, bilo tek 1000 na čipu
07. siječnja 2020. u 17:00 0 komentara 1695 prikaza
Foto: Privatna arhiva
Pogledajte galeriju 1/2

Prof. dr. sc. Daniel Gajski jedan je od rijetko uspješnih hrvatskih znanstvenika koji je s vremenom postao više američkim, odnosno daleko je poznatiji u stručnim krugovima nego u široj javnosti. To je, dakako, nezasluženo jer, primjerice, dr. Gajski jedan je od najcitiranijih znanstvenika koji je završio FER u Zagrebu. Također, tek prije nekoliko tjedana primio je nagradu za najutjecajniji znanstveni rad od svih radova objavljenih na konferencijama uključenim u Embedded Systems Week (ESWEEK). Taj znanstveni rad “Transaction Level Modeling: An Overview” predstavljen je još 2003. Treba reći kako je ESWEEK vodeći događaj kada se radi o oblikovanju sklopova i programa za pametne, inteligentne i povezane računalne sustave.

Poučno Učiteljica pokazala djeci koliko su njihova računala zapravo prljava uz pomoć - kruha!

Prije deset godina primio je nagradu za životno djelo od European Design and Automation Association. Dr. Gajski uistinu jedan od najvećih svjetskih inovatora na području računalnog dizajna kojemu računalna industrija duguje mnogo, a da mnogi od nas koji koriste današnja računala u bilo kojem obliku zapravo i ne znaju da su tako efikasna upravo zbog zamisli dr. Daniela Gajskog. Za svoj doprinos dobio je veći broj nagrada za objavljene radove te Lifetime Achievement Award od European Design and Automation Association 2010. Autor je sedam knjiga koje su prevedene na više jezika. Doktorirao je računalstvo 1974. godine na University of Pennsylvania, a 1977. nostrificirao je doktorsku disertaciju na tadašnjem Elektrotehničkom fakultetu kao prvu disertaciju iz područja računalstva. Nagrada ESWEEK-a tek je povod da se napravi intervju s ovim cijenjenim znanstvenikom.

U Hrvatskoj relativno malo znamo o vama. Kako biste opisali svoj karijerni put?

Nakon što sam diplomirao, radio sam u Zagrebu do 1969. godine, a onda sam otišao u SAD na doktorski studij. Nakon doktorata radio sam oko tri godine i onda otišao kao profesor računalstva na University of Illinois u Urbana-Champaign te nastavio istraživanja računalne arhitekture. Deset godina kasnije preselio sam se na University of California u Irvineu i nastavio istraživanja na specifikaciji računalnih sustava i njihova dizajna. Odande sam otišao u mirovinu, ali još uvijek živim u svojoj kući na kampusu.

U mirovini ste, ali i dalje aktivni. Kako danas izgleda vaš radni dan?

Vježbam i šećem se okolo. Idem svaki dan u svoj ured na fakultetu, razgovaram sa studentima i kolegama, odgovaram na e-mailove, idem s kolegama na ručak. A poslijepodne odrađujem uobičajene kućne poslove te idem u kupnju i na more. Nije baš jako interesantno otkad je moja supruga otišla s ovog svijeta.

5G Nove mogućnosti Hrvatska sela i otoci konačno će uz 5G mrežu imati superbrzi internet

U životopisu vam piše da ste prije američkih sveučilišta deset godina radili u industriji. Što ste zapravo radili?

Nakon diplome na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1962. godine, radio sam šest godina u Nikoli Tesli, današnjem Ericssonu. Nakon doktorata 1974. godine radio sam tri godine na dizajnu superračunala u računalnoj kompaniji Burroughs Corporation koja je kasnije spojena s tvrtkom Univac.

Kao osnovno vaše područje interesa navodi se računalni dizajn. Što se pod time zapravo podrazumijeva?

Računalni ili digitalni dizajn u bilo kojem produktu ima nekoliko razina. Na svakoj razini treba se napisati specifikacija, a zatim napisati model za simuliranje i verifikaciju, i za sintezu toga dijela s komponentama s niže razine.

Što bi bilo vaše najvrednije znanstveno dostignuće?

1983. godine definirao sam Y-chart koji je dosta popularan i puno puta primijenjen. Y-chart definira različite razine digitalnog dizajna u formi funkcije, strukture i razmještaja. Dizajn sinteza sastoji se od prevođenja jedne forme u drugu te s jedne razine na drugu. Ja sam radio na mnogima od tih translacija, ali najviše na sintezi visoke razine (high-level synthesis) i oblikovanju na razini sustava (embedded systems, cyber-physical systems, specification language SpecC). Moje najpopularnije knjige obrađuju probleme na toj razini.

NOVI SVIJET Ovo je 5 industrija koje će imati najviše koristi od 5G tehnologije

Je li, kada ste stigli u Ameriku, bilo moguće predvidjeti nastanak kompanija poput Applea ili Intela, odnosno takav razvoj računala koja su već odavno pristupačna i prosječnom korisniku?

Kada sam došao u Ameriku, 1969., bilo je teško predvidjeti budućnost. Recimo, 1975. godine bilo je najviše tisuću tranzistora na jednom silicijskom čipu, danas ih može biti i na desetke milijardi. Takva nova računala ili sistemi mogu računati stvari nezamislive u prošlosti. Izrada telefona poput Appleova iPhonea nije bila zamisliva u to doba.

Računala kakva koristimo danas prisutna su gotovo 50 godina. Je li kvantno računalo doista korak naprijed ili će klasično računalo uspjeti preživjeti?

Kvantno računalo je izvrsna tema, ali treba još puno razvoja prije nego što se pojavi komercijalno na tržištu. Sadašnja računala vrlo su dobra za većinu aplikacija na tržištu, čak i u budućnosti za potpuno samovozeće automobile, kirurške robote i druge proizvode.

Što vi koristite, Mac ili PC? Laptop ili desktop? Ili vam je dovoljan tablet?

Koristim laptope i tablete. Ali mlada generacija često upotrebljava pametne telefone (iPhone na primjer) za svakakve primjene. Čak i u pekarnici kupuju kruh i plaćaju ga telefonom. U budućnosti telefoni će zamijeniti osobna računala budući da su procesori u telefonima isto tako dobri kao na standardnim računalima, PC-ima ili laptopima.

Što biste označili kao najznačajnije dostignuće u računalnoj znanosti uopće?

Globalno umreženje proizvoda i programa, Internet-of-things. Danas je vođenje ekonomije bez računala nemoguće.

Kava OMILJENI NAPITAK Nije iznenađenje: Više od polovice Hrvata svakodnevno pije mljevenu kavu

Kako informatizacija utječe na obrazovanje?

Knjige polako nestaju. Sva predavanja snimaju se kao videi. Problemi su animirani i također snimljeni. Studenti se sastaju u malim grupama za diskusiju i rješavanje problema. Što napraviti u Hrvatskoj? Budući da je Hrvatska mala zemlja, ona se može pridružiti svijetu i preuzeti ponuđene stvari. To znači uvesti predavanja na engleskom i pisanje članaka na engleskom. S druge strane, ona može sama informatizirati obrazovanje, no to je ipak preskupo za jednu malu zemlju.

Kako informatizirati državu i zdravstvo, o tome se u Hrvatskoj jako puno govori?

Slično kao s obrazovanjem, treba prihvatiti stvari koje su ponuđene u svijetu. Ja imam svoj online profil za zdravstvo i mogu zakazati posjet kod bilo kojeg doktora, vidjeti sve svoje nalaze, naručiti lijekove, pitati pitanja, platiti račune i ostale stvari. Slično vrijedi i za državu, takse, prometnu dozvolu, razne legitimacije, vozačke dozvole, kuće i slično. Ista stvar kao i s obrazovanjem. To je jako skupo za malu zemlju. Treba usvojiti što je dostupno na svjetskoj razini i prevesti na hrvatski. University of California, na primjer, zapošljava privatne kompanije za razvoj takvih online softverskih alata.

Što mislite o razvoju umjetne inteligencije, ima li u tome stvarne opasnosti kao što neki tvrde?

Umjetna inteligencija (AI) omogućava izvedbu zadataka koje rade ljudi poput prepoznavanja govora, prepoznavanja objekata, donošenja zaključaka, učenja i planiranja. AI preuzima mnoge ljudske zadatke i mijenja naše živote i zaposlenja te će sve više utjecati na naše živote u budućnosti.

Indira Levak
dodjela MAC nagrade
Srpski mediji raspisali se o Indiri: 'Pojavila se gotovo gola, sve oči su bile na njoj'
HS kožnu bolest
Hidradenitis suppurativa
Bolesnici koji imaju HS kožnu bolest često pate od depresije i anksioznosti, a najbitnije je bolest prepoznati na vrijeme
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.