Nakon što je kosovski predsjednik Hashim Thaçi otkazao put u Washington jer je ured specijalnog tužitelja za ratne zločine na Kosovu u Haagu objavio da je podnio protiv njega optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, put u SAD otkazao je i kosovski premijer Avdullah Hoti kazavši da njegova vlada neće sudjelovati u pregovorima sa Srbijom u Bijeloj kući jer je kosovski predsjednik službeno optužen za ratni zločin, a zatim je put otkazao i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić.
To je Kosovo zasigurno gurnulo u političku neizvjesnost te umjesto koraka naprijed napravljeno je sto koraka unazad i Balkan se ponovno našao na rubu provalije. Thaçi, koji je najavio povlačenje s dužnosti predsjednika i suočavanje s optužnicom ako se ona potvrdi, i premijer Hoti trebali su se sastati u subotu 27. lipnja sa srbijanskim izaslanstvom, na čelu s Vučićem, u prvom krugu pregovora o normalizaciji odnosa, sa SAD-om kao posrednikom. Iako su mnogi analitičari očekivali kako će Hoti, čijem je imenovanjem na mjesto premijera Kosova, prema mišljenju analitičara, ispunjena najveća želja američkog predsjednika Donalda Trumpa, ipak doći na pregovore, to se nije dogodilo.
– Nisam mogao sudjelovati na tim pregovorima. Zbog situacije nastale zbog optužnice Specijalnog tužiteljstva protiv Hashima Thaçija i Kadrija Veselija, obavijestio sam specijalnog izaslanika SAD-a za dijalog Srbije i Kosova Richarda Grenella da ne mogu biti prisutan na sastanku 27. lipnja u Bijeloj kući – kazao je ekskluzivno za Večernji list kosovski premijer Avdullah Hoti komentirajući optužnicu protiv Thaçija, bivšeg zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i još devetorice zapovjednika OVK, među kojima i Kadrija Veselija, bivšeg predsjednika kosovskog parlamenta, zapovjednika protuobavještajne službe u vrijeme rata na Kosovu krajem devedesetih, a trenutačno vođe kosovske oporbe, koje se tereti za kaznenu odgovornost za gotovo 100 ubojstava.
– Vlada Republike Kosovo, kao i svi građani Kosova, obaviješteni su priopćenjem za javnost da je Specijalno tužiteljstvo podiglo optužnicu kod Posebnih vijeća Posebnog suda protiv predsjednika Republike Kosovo g. Hashima Thaçija i predsjedavajućeg Demokratske stranke Kosova g. Kadrija Veselija. Vlada Republike Kosovo smatra da nitko ne može biti proglašen krivim bez pravomoćne sudske odluke – kazao je premijer Hoti, koji je pozvao sve građane na mirnoću i dostojanstvo ističući kako “vlada smatra da je borba naroda Kosova i Oslobodilačke vojske Kosova bila pravedna i oslobađajuća i kao takva ostat će jedno od najvažnijih razdoblja u povijesti zemlje”.
Premijer Hoti umjesto puta u Washington, gdje je bio planiran sastanak s Vučićem, otputovao je u Bruxelles. Pitali smo ga je li taj put bio vezan za optužnice i dijalog sa Srbijom.
– Moj put bio je vezan za mnoge druge važne stvari i teme za Kosovo. Institucije Kosova kontinuiranim radom postigle su opipljive rezultate u ispunjavanju kriterija za liberalizaciju viza i nadamo se da će Europska unija cijeniti ta dostignuća i ukinuti vize za stanovnike Kosova. Ovo sam pitanjem također pokrenuo s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. S predsjednicom smo također razgovarali o drugim pitanjima političkih aktualnih poslova i spremnosti nove vlade Kosova na dobro i transparentno upravljanje. Sastao sam se i s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, kojeg sam također upoznao s prioritetima Vlade Kosova, poput procesa liberalizacije viza, upravljanja pandemijama uzrokovanim COVID-19, paketom ekonomskog oporavka i opredjeljenjem vlade Kosovo u jačanju vladavine zakona. Naglasio sam da je vizna liberalizacija i dalje jedno od najnužnijih pitanja u odnosu na Europsku uniju i važnost zaključivanja ovog poglavlja kako bi građani Kosova i njihovi susjedi mogli slobodno putovati u zemlje EU. Imao sam čast upoznati gosp. Davida McAllistera, predsjednika Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu, s kojim smo također razgovarali o procesu liberalizacije viza i putu Kosova u europske integracije. Između ostalog, razgovarali smo i o procesu dijaloga i najnovijim političkim zbivanjima, kojom prilikom sam izrazio odlučnost Republike Kosovo u njezinoj prozapadnoj orijentaciji – govorio je premijer Hoti, koji je uvjeren da će do novog susreta u Washingtonu ipak doći jer dijaloga mora biti kako bi se riješili odnosi dviju zemalja.
– Prihvatio sam poziv da sudjelujem u ovome zajedničkom sastanku predstavnika kosovske i srpske države, uz posredovanje predsjednika Donalda Trumpa i specijalnog izaslanika za dijalog Srbije i Kosova Richarda Grenellea. Taj je sastanak sada odgođen, ali će se svakako održati drugog datuma. Na temelju dosadašnjih indicija, glavne su teme ovog sastanka ekonomska pitanja. Suradnja na gospodarskom polju, posebno u poboljšanju infrastrukturnih veza dviju zemalja. Bavljenje pitanjima koja se odnose na zračni, željeznički i cestovni promet poboljšat će odnose između naših dviju zemalja, što će utjecati i na razvoj regije u cjelini. Sjetimo se da je prošlo devet godina od početka pregovora o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, mislim da je konačno vrijeme da ti razgovori kulminiraju uzajamnim priznavanjem dviju neovisnih i susjednih zemalja – govori premijer Hoti, kojeg smo upitali je li se već unaprijed znalo za optužnicu protiv Hashima Thaçija s obzirom na to da je do sada pregovore sa Srbijom vodio predsjednik Thaçi, a nakon njegova izbora za premijera predloženo je da te razgovore vodite isključivo vi.
Kršenje sporazuma
– Naša je država parlamentarna i demokratska republika. Sva načela djelovanja države kao i institucija utemeljena su na ustavu. Vlada je na temelju ustava odgovorna za vanjsku politiku. Već imamo odluku Ustavnog suda koja jasno definira ulogu vlade u pregovaranju o sporazumima s drugim zemljama, uključujući Srbiju. Slijedom toga, moja će vlada voditi sve procese povezane s dijalogom – istaknuo je premijer Hoti odgovarajući na optužbe bivšeg premijera Albina Kurtija i opozicijske stranke koje tvrde kako Hotijevu vladu nije birao narod, već da je kontrolira sam predsjednik Hashim Thaçi, koji time daje legitimitet svom “tajnom dogovori s Vučićem o podjeli Kosova, odnosno razmjeni teritorija između Srbije i Kosova”!
– Izglasavanjem nepovjerenja Kurtijevoj vladi koje je uslijedilo isključivo nakon kršenja koalicijskog sporazuma i štete našim ključnim vanjskim odnosima i partnerstvima, sve parlamentarne stranke, osim g. Kurtija, oglasile su se protiv održavanja novih izbora. To znači da više od 75% stanovništva zastupljenog u parlamentu nije izrazilo spremnost da izađu na birališta. Ovo vjerujem pokazuje da je naša vlada potpuno legitimna. Štoviše, Ustavni je sud izrazio i svoje mišljenje o legitimnosti postupka uspostave ove vlade. Stoga smatram da takvim teorijama zavjere nema i ne bi smjelo biti mjesta u demokratskoj zemlji koja teži da bude dio europske obitelji – naglasio je premijer Hoti, kojeg smo upitali kakva će biti njegova pozicija u pregovorima sa Srbijom i bi li i pod kojim uvjetima pristao na razmjenu teritorija Srbije i Kosova, kojom bi Srbija dobila sjever Kosova, a Priština većinski albansku Preševsku dolinu, s obzirom na to da je ideju o takvom načinu rješavanja srpsko-kosovskog pitanja i sam Thaçi potvrdio u intervjuu Večernjem listu u listopadu 2018. ističući kako je o tome razgovarao s Vučićem, uz blagoslov Trumpove administracije i tadašnje visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federike Mogerini.
– Na sastanku u Washingtonu započinjemo proces dijaloga za međusobno priznavanje dviju zemalja. Zastupat ću vladu na temelju Ustava. Imam punu nadležnost i mandat voditi dijalog u ime Kosova, postići dogovor u skladu s ustavom Kosova. Nemam ovlasti dogovarati ni raspravljati o razmjeni teritorija – istaknuo je premijer Hoti odbacivši tvrdnje bivšeg premijera Kurtija da je EU, a posebice njemačka kancelarka Angela Merker, bila protiv rušenja Kurtijeve vlade Kosova. Premijera Hotija smo upitali ima li takve informacije i je li mu Angela Merkel čestitala na izboru za premijera?
Imam socijalni konsenzus
– Vrlo sam sretan što dijelim s vama pozdrav koji sam primio od Njezine Ekselencije, njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je također izrazila spremnost za daljnju suradnju i podršku Republici Kosovo – kazao je premijer Hoti.
Zbog cjelokupne politički komplicirane situacije na Kosovu, analitičari su uvjereni kako vlada A. Hotija, iskusnog ministra financija, koji je studirao u Velikoj Britaniji, i smatra se tehnokratom koji čvrsto stoji uz svoju stranku te, za razliku od mnogih ministara i političara, u Hotijevoj biografiji nema korupcijskih skandala ni ratne prošlosti, neće trajati dugo. Ipak, Hoti je pun poleta za svoju, za mnoge prilično beznadnu misiju. U očekivanju novog kruga pregovora Kosova i Srbije, Aleksandar Vučić kazao je da će u idućih od šest do 12 mjeseci Srbija biti pod strašnim pritiskom u pitanju Kosova. Izvjesno je da će premijer Hoti imati ograničen manevarski prostor s obzirom na to da ga je u dramatičnom glasovanju u Parlamentu podržala krajnje tanka većina od 61 od 120 zastupnika. Kako mislite da će Vaša vlada funkcionirati u budućnosti s tako tankom većinom, upitali smo premijera Hotija.
– Imamo iskustva s vladama koje imaju 2/3 glasova parlamenta, koje nisu uspjele dovršiti svoj mandat. Mislim da stabilnost vladine koalicije ne ovisi samo o broju u parlamentu već i o njegovoj unutarnjoj koheziji. Aktualna vlada zajamčena je programom kao i osiguravanjem širokog konsenzusa o pitanjima od državnog interesa. Što se tiče ovih pitanja, trenutna vlada uspjela je do sada uspostaviti socijalni konsenzus. Ova će vlada biti otvorena za suradnju s oporbom u pitanjima od nacionalnog interesa – uvjeren je premijer Hoti kojeg smo upitali i za suradnju s Hrvatskom u vrijeme predsjedavanja Vijećem EU.
– Uvjeren sam da će bilateralni odnosi između Hrvatske i Kosova i dalje jačati, jer se temelje na povijesno bliskim i prijateljskim odnosima između naše dvije države. Posebno se radujem suradnji s hrvatskim institucijama u njihovim naporima da podrže Kosovo i pet drugih zemalja regije u našem procesu integracije u EU, što je jedan od glavnih prioriteta hrvatskog predsjedavanja Vijećem Europske unije. Moramo se usredotočiti i na jačanje naše bilateralne gospodarske suradnje – kazao je premijer Hoti, kojeg smo upitali, s obzirom na to da je Kosovo ispunilo sve tražene kriterije za ukidanje viza i zatražilo liberalizaciju viznog režima, zašto to još nije realizirano.
– Imao sam vrlo plodne razgovore i sastanke s najvišim predstavnicima EU. Osim naše buduće suradnje, reformi na europskom putu, gospodarskog oporavka nakon pandemije COVID-19, ekonomskih planova i budućih investicija, razgovarali smo i o potrebi nastavka dijaloga sa Srbijom i viznoj liberalizaciji. Stoga, s obzirom na to da su uvjeti za liberalizaciju već ispunjeni, mislim da će ovo poglavlje biti vrlo brzo zaključeno i da će narod Kosova moći uživati u slobodnom kretanju – naglasio je Hoti.
Pitamo ga kako se njegova zemlja, koja slovi kao najsiromašnijom u Europi, nosi s pandemijom koronavirusa.
To nije jedino oružje
– Suočavanje s virusom COVID-19 globalni je izazov i borba za sve živote koji su na prvom mjestu. Borba protiv pandemije jedan je od glavnih prioriteta ove vlade. Od prvog dana službe, mobilizirao sam sve nadležne stručnjake i institucije. Vlada je dala prednost borbi protiv pandemije i nastavit će održavati mobilizaciju zdravstvenog sustava kako bi se spriječilo širenje virusa i rješavanje oboljelih slučajeva. Provest ćemo srednjoročnu strategiju za pripremu zdravstvenog sustava u slučaju drugog vala pandemije. Ovaj je pristup potreban jer mjere izolacije i fizičkog distanciranja i dalje ne mogu biti jedino oružje u borbi protiv virusa. Ova će infrastruktura uključivati sposobnost za obavljanje većeg broja testova, viroloških i seroloških, na općoj simptomatskoj i asimptomatskoj populaciji; stvaranje središnje nadzorne strukture za analizu podataka u stvarnom vremenu; jačanje regionalnih kapaciteta epidemiološkog nadzora kroz periferne centre za praćenje s raspodjelom po cijelom teritoriju, uključujući razvoj „epidemioloških obavještajnih“ sustava koji otkrivaju bilo kakve znakove epidemije; jačanje umrežavanja između operativnih struktura i profesionalaca; osiguravanje pravnog mandata i izrada strategije javne komunikacije zajedno s medijima kako bi se izbjegla šteta od pretjeranog alarmiranja ili zbog podcijenjenosti rizika. Stoga sam smatrao da samo takav pristup upravljanja pandemijom, gdje je kontrola u početku uspostavljena, a zatim se utvrđuju mjere za rano utvrđivanje povratka virusa, omogućava povratak u normalu – zaključio je premijer Kosova Avdullah Hoti.
