Hoćemo li školovati djecu da budu kreativni i poduzetni ljudi ili jeftina radna snaga

jokićev prijedlog reforme je previše ideološki, prepun stvari kojima nije mjesto u školi. jeste čitali što od tih 'prijedloga', na koje je došlo nekoliko tisuća primjedbi? niste. a sve neki znalci o školi, obrazovnom procesu, znanjima, strukama, koje bi nas kao vodile u budućnost. činjenice su pred vama, a ignorirate ih. naše obrazovanje je slabo, zbog populizma i totalne nesposobnosti na svim razinama društva. zanemarili smo strukovne škole, pa nam danas obrtnici imaju problema sa kvalitetnom i obučenom radnom snagom. vi ćete reći, neka ih pošteno plate, pa će ih imati. kad ste vi zadnji put imali nekog zidara, keramičara, i bili zadovoljni njegovim radom, kako je počistio za sobom, kolko ste ga platili...? dal ste ga pitali u koju je školu išao, gdje je naučio raditi taj posao? kako rješavamo problem nezaposlenih visokoškolovanih osoba? pa lijepo, osnivaju se veleučilišta, sveučilišta, i u njima zapošljavaju kao predavači baš ti, koji u realnom sektoru, ni u javnom, nisu uspjeli pronaći posao. i tako smo dobili sveučilišta, u zemlji koja objektivno ima dostojnih znanstvenika jedva za jedno sveučilište, i to zagrebačko. sve ostalo je jad i bijeda. zbog bologne, mi danas imamo pumpanje kadrova, za čijim strukama nema potrebe, ne u tolkom broju. informatičari? tko su oni, koja im je specijalnost? rad na kompjuteru? to se u običnoj srednjom, strukovnoj, nauči usput. ne možete naučiti čovjeka da bude programer, ako to on nema u sebi. kinezi imaju znanje. mi mislimo da znamo nešt

...nekoć davno, još u prvom razredu osnovne škole, imah problema sa čitanjem i pisanjem. Jednog dana u našu je školu došao gospodin Jokić. Kako se oko gospodina Jokića skupilo mnoštvo, uspio sam se nekako progurati skroz do njega. Pogledao me svojim pametnim očima i rekao mi: "Od sad ćeš najbolje čitati i pisati." I bi tako. Danas evo i čitam i pišem. To je samo dio mog iskustva i zaista je šteta što gospodina Jokića ne podržava većina naroda, kada ga već podržavaju i mainstream mediji.

Vrlo jednostavno, pojačati nastavu hrvatskog, engleskog, latinskog, matematike, fizike i informatike umjesto uvođenja nekih spolnih i građanskih odgoja. Tome je mjesto na satovima povijesti gdje se uči o društvu i razvoju političkih sustava, odnosno na nastavi biologije. Ono u čemu zaostajemo su koliko vidim prirodne znanosti (matematika + fizika) i čitanje s razumijevanjem (hrv + en), a latinski (i/ili starogrčki) potiče analitičko i sustavno razmišljanje (ali ne na način kako se sada uči, nego na način da se učenicima daju originalni tekstovi od Cezara, Senece, Cicerona, Plinija da ih samostalno prevode), a informatika je danas jednostavno nužna za bilo kakav posao.