Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Hoće li ICT industrija uskoro biti snažnija od turističke

Hrvatski ICT sektor ostvario je prihod od 5,4 milijarde eura, od čega 1,2 milijarde izvoza, i spreman je postati zamašnjakom gospodarskog rasta
21. kolovoza 2020. u 06:00 2 komentara 715 prikaza
Ilustracija
Foto: Pixabay

Od trenutka kada smo osvijestili da će i Hrvatska biti zahvaćena globalnom pandemijskom krizom, gotovo svi su počeli kalkulirati kako će to utjecati na broj turista iz pojedinih destinacija, broj noćenja, potrošnju, itd. Na društvenim mrežama komentiralo se kako će avionske destinacije propasti, autodestinacije se izvući, čarter-jedrilice održati stabilnost, noćni klubovi zatvoriti, apartmani znatno spuštati cijene…

Ovakve teme i činjenica da četiri milijuna Hrvata svako ljeto broji automobile na graničnim prijelazima rezultat je sada već 50-godišnjeg, sveopćeg gospodarsko-marketinškog prilagođavanja Hrvatske turizmu. Tome svakako pridonosi i sustav sačinjen od dediciranog ministarstva, jedne nacionalne i 300 lokalnih turističkih zajednica, koje zapošljavaju više od 500 ljudi da se bave promocijom hrvatskog turizma na međunarodnom i domaćem tržištu.

Stvar je jednostavna – prepoznato je da naše najvrednije resurse – more i plaže, povijesne jezgre priobalnih gradova i ljetnu klimu, možemo kapitalizirati te se investiralo u resurse kako bi se godišnje slilo 12 milijardi eura u hotele, kampove, supermarkete, restorane, ronilačke centre, autoceste, štandove sa suvenirima ili slastičarnice. Nažalost, ove godine će taj financijski rezultat biti znatno manji i to možda čak i upola, a povratak na rekordne turističke brojke može se očekivati tek za tri ili četiri godine.

HOĆEMO LI ZNATI ISKORISTITI PRILIKU: Dodatni EU novac prilika je za digitalizaciju hrvatske industrije

Paralelno sa sezonskim svijetom turizma razvijale su se i neke druge gospodarske grane, a u medijskoj sjeni energetike, trgovine, prerađivačke industrije i brodogradnje, najvećim stopama rasta grabio je ICT sektor. Bez dediciranog ministarstva ili agencija hrvatski ICT sektor ostvario je prihod od 5,4 milijarde eura, od čega 1,2 milijarde izvoza.

Dobro plivaju u krizi

Te firme i ljudi isporučuju softvere, računalne igre, poslovne informacijske sustave, web i mobilne aplikacije, izgrađuju računalne mreže i brinu se o njihovoj sigurnosti, održavaju složena komunikacijska rješenja, pružaju usluge pristupa internetu i mobilnoj telefoniji, izrađuju složene modele baza podataka, implementiraju umjetnu inteligenciju, projektiraju automatizirane sustave za industriju i digitaliziraju tradicionalne sektore. Je li ovaj sektor otporniji od drugih na globalnu i lokalnu krizu koja je ispred nas, pitao sam kolegicu Tajanu Barančić iz Astra poslovnog inženjeringa, bivšu predsjednicu Udruženja neovisnih izvoznika softvera CISEx, koja je tijekom lipnja provela istraživanje o poslovnim očekivanjima IT tvrtki.

– Pod pretpostavkom da se globalna situacija s COVID-19 neće znatnije pogoršati do kraja godine, hrvatske tvrtke koje se bave razvojem softvera predviđaju da će relativno dobro prebroditi ovu godinu, s obzirom na okolnosti. Kako stvari danas izgledaju, sektor razvoja softvera i usluga bi u 2020. godini mogao imati čak i skroman rast prihoda od cca 5%, izvoza od čak 18% i rast broja zaposlenih za 11%. Naravno, ovo podrazumijeva prosječne rezultate cijelog sektora i sigurno će biti dosta mikrotvrtki koje će dramatično osjetiti pad poslovanja, međutim to bi mogle nadoknaditi srednje i veće kompanije.

Gari Cappelli i Nikolina Brnjac Nova ministrica turizma: Prvi cilj je osigurati stabilnost turističkog sektora

Perjanicu hrvatskog gospodarstva, koja je mladima već godinama prvi izbor za poslovnu karijeru, čini 6500 tvrtki i 45.000 zaposlenika i to ne samo inženjera već i digitalno osviještenih ekonomista, psihologa, menadžera, dizajnera, kreativaca, marketinških i komunikacijskih stručnjaka, pravnika i drugih. Ovaj sektor otvara vrata podjednako i društvenim i tehničkim strukama jer digitalni proizvodi i usluge imaju normalne životne cikluse koji uključuju i istraživanje tržišta, promociju, prodaju, brigu o korisnicima, pravnu regulativu, održavanje, dizajn, korisničko iskustvo, upravljanje kvalitetom, vođenje timova i dr.

Za desetak godina na tronu

Zamolio sam Marušku Vizek, ravnateljicu Ekonomskog instituta Zagreb za makroekonomski pogled na razvoj situacije.

– Ako je suditi po dosadašnjim trendovima, ICT industrija bi kroz desetak godina mogla po ukupnim prihodima dosegnuti cijelu turističku industriju, pri čemu treba napomenuti da se turistički prihod raspoređuje na mnoge sektore, dok je prihod ICT sektora koncentriraniji. Također, u svjetlu sve multipolariziranijeg svijeta u kojem se sve češće i sve ozbiljnije razgovara o ponovnom uvođenju industrijskih politika, ICT industrija se sve više percipira kao strateška industrija nad čijim dobavnim lancima države i same kompanije žele imati veću kontrolu. Zbog snage i robusnog rasta, Hrvatska bi trebala ovakve trendove iskoristiti i za privlačenje stranih ulagača, što bi u konačnici trebalo polučiti još brži rast ukupne ICT industrije i njezinu globalnu prepoznatljivost, te relativno smanjenje važnosti turizma za ekonomski rast i razvoj.

Da su prihodi i rast rezultat entuzijazma agilnih pojedinaca koji teže globalnoj konkurentnosti vlastitih tvrtki te upornih pritisaka udruga kroz koje se koordiniraju digitalne tvrtke, potvrđuje i Ivan Ante Nikolić, dopredsjednik HUP ICT udruge i direktor IT tvrtke Blink.

Victoriya Boklag UNITED GRUPA U ZAMAHU: Vlasnik Tele2 širi se na jugoistok Europe, kupuje grčkog telekom operatora

– Svi dosadašnji napori doveli su do respektabilnih brojeva koji čine zdrave temelje za pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog digitalnog lidera, iako je do toga još dalek put. Kontinuiranim aktivnostima prema tradicionalnim gospodarskim granama uspjeli smo podići svijest o nužnosti digitalne transformacije, a s Vladom trenutačno ostvarujemo tek manje pomake u alokaciji europskih sredstava za podizanje digitalne konkurentnosti privatnih kompanija iz tradicionalnih sektora.

U proteklih nekoliko godina, pregovorima s pojedinim ministarstvima, ostvareni su inkrementalni pomaci u smanjenju najviših stopa poreza na dohodak, ali su troškovi vrtića, prehrane i najma stanova za zaposlenike oslobođeni poreznih davanja. Kako bi sama industrija bila konkurentna i mogla zadržati najbolje ljude u Hrvatskoj, neophodno je da zaposlenicima ostane što više novca na raspolaganju iz onoga što poslodavac može isplatiti kao ukupnu kompenzaciju. Osim toga, na ovaj način je poslodavcima koji trebaju ljude moguće lakše privlačiti stručnjake iz inozemstva jer je stanovanje važna stavka za svakog pojedinca ili obitelj kada razmatraju preseljenje u neku treću zemlju. Isto vrijedi i za vrtiće, prehranu na poslu i neoporezive financijske stimulacije za zaposlenike.

Kroz često izražavane potrebe zapošljavanja, bivša ministrica znanosti i obrazovanja pokrenula je STEM stipendije kojima se motivira mlade da se školuju za ovaj sektor, informatika je uvedena kao obavezan predmet u osnovnu školu, ali i započet je projekt internacionalizacije visokog obrazovanja koji je iznimno važan za privlačenje stranih studenata. S Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova europske unije, vode se razgovori oko nacionalne razvojne strategije i s time budućih programa investicija europskih sredstava, a s Ministarstvom gospodarstva razmjenjuju se informacije oko Plana digitalizacije gospodarstva.

Međutim, do danas je izostala sveobuhvatna komunikacija Vlade i premijera s predstavnicima ICT industrije te izrada daljnjih koraka, iako se u Programu rada Vlade za period 2020. – 2024. predviđa jačanje ICT sektora. Ovakva situacija, kao i dosadašnji rezultati poslovne zajednice, pokazuju da je sad došao trenutak za otvaranje jednog trajnog kanala komunikacije.

Zagreb: Održana je konferencija Budućnost građevinskog sektora KONFERENCIJA Budućnost građevinskog sektora 'Brze obnove i transparentnosti nema bez digitalizacije'

Kako smo vidjeli i na primjeru stvaranja turizma kao gospodarske grane, za daljnji razvoj izvoza i stvaranja velike dodane vrijednosti privatnih kompanija, mora se djelovati kroz veliki broj tijela. Neophodno je predvidjeti daljnje smanjenje opterećenja rada i neoporezivim benefitima, promjenu strategije pametne specijalizacije kako bi se EU sredstva mogla investirati u istraživanje i razvoj digitalnih proizvoda i usluga u dominantno privatnom sektoru. Uz to, mora se potaknuti povećanje broja diplomiranih inženjera, dodatno modernizirati nastavu u osnovnim i srednjim školama, znatno povećati broj stranih studenata i kroz to povezano uvoditi studentske vize i uvesti opcije trajnog boravišta onima koji diplomiraju u Hrvatskoj, automatizirati procese ciljane imigracije, olakšati zapošljavanje stranih visokoobrazovanih digitalnih stručnjaka, raditi na pripremi operativnih programa za ESF i ERDF. Također, sada je trenutak i da se otklone primjedbe koje sektor ima na najnoviji Program rada i alokaciju sredstava za projekte koji neće povećati konkurentnost ICT sektora.

Možemo ponuditi novi model

Boris Drilo, predsjednik HUP ICT i član uprave Hrvatskog telekoma nadopunjava putem telekonferencije: – Aktualna Europska komisija, s novom strategijom Europskog zelenog plana u fokus stavlja energetski učinkovito, kružno gospodarstvo. Iza ovog generičkog naziva krije se pristup koji treba omogućiti još učinkovitije upravljanje i korištenje resursa. To danas apsolutno nije moguće bez primjene digitalnih tehnologija. Povezanost velikog broja uređaja, velika količina prikupljenih podataka i umjetna inteligencija glavni su alati koji će stajati iza ovog pristupa. To nije ništa novo, ono što je novo je očita potvrda da će ICT sektor u tome svemu imati glavnu ulogu i da gospodarstva okrenuta primjeni digitalizacije i razvoju ICT sektora te digitalnih znanja i vještina mogu očekivati veće stope rasta.

NATAŠA TRAMIŠAK Ministrica u čijim su rukama 22 milijarde eura: Novac iz EU za spas zdravstva i gospodarstva

Boris se osvrće i na direktnu sinergiju raznih grana gospodarstva: – Aktivnosti ICT sektora ne mogu biti zasnovane samo na izvozu nego jednako tako i na domaćim projektima primjena digitalnih rješenja. Hrvatska zato može ponuditi jedan novi model, model digitalnog lidera u ovom dijelu Europe. To nije isključivo model razvoja softvera za strane naručitelje, nego model koji podrazumijeva razvoj ICT rješenja koja odgovaraju potrebama najvažnijih industrijskih sektora u Hrvatskoj. Pred nama je razvoj nove Strategije pametne specijalizacije. Važno ju je napraviti primjenjivom te ispraviti pogreške od zadnjeg puta. Moramo jasno znati koji sektori su nositelji digitalizacije, koje velike tvrtke će biti nositelji ekosustava malih i srednjih, koje tehnologije ćemo primijeniti i kako ćemo to financirati putem sredstava raspoloživih u EU financijskoj omotnici 2021. – 2027.

Uz bok smo Irskoj i Estoniji

Gotovo je neprimijećeno prošao zadnji DESI izvještaj Europske komisije po kojem je vidljivo da se Hrvatska pozicionirala kao šesta u EU po udjelu ICT inženjera koji izlaze iz visokog obrazovanja.

– Gotovo je nevjerojatno da smo po ovom parametru uz bok Irskoj, Estoniji i Rumunjskoj koje su tradicionalno rasadnici digitalnih talenata. No, to je i pokazatelj i motiv da se još jačim udruživanjem obrazovnih institucije koje ovome pridonose, još snažnije poradi na kvaliteti, internacionalizaciji i suradnji s gospodarstvom. Interes za digitalnim karijerama sada pogotovo raste, što smo osjetili i na ljetnom upisnom roku te je dobar trenutak da kao država pojačamo transformaciju obrazovanja u osnovnim i srednjim školama kako bismo mladima dali dobre temelje da mogu i završiti digitalne studije. S obzirom na to da je ICT sektor stvorio više od 12.000 potpuno novih radnih mjesta u proteklih 10 godina, svakako treba brzo kreirati novu shemu obrazovanja odraslih za sve koji su zainteresirani za ICT karijeru, neovisno o tome jesu li trenutačno nezaposleni ili rade na nekom manje atraktivnom radnom mjestu – javlja mi telefonski Mislav Balković, dekan Algebre.

Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao na službenom otvaranju Glamping villagea Termi Tuhelj Zoran Milanović: 'Gospodarski pad će biti ozbiljan i s tim ćemo živjeti'

Kriza je pokazala slabost i ranjivost trenutačne strukture hrvatskog gospodarstva i sad je vrijeme da se pametno investira u jačanje privatnog sektora i stvaranje zakonodavne i obrazovne infrastrukture temeljene na ishodima, tj. onome što želimo postići. Da bi hrvatska ekonomija mogla početi sustizati standard razvijenih zemalja EU, potrebno je uložiti znatne napore u povećanje proizvodnosti jer samo trajni rast proizvodnosti garantira povećanje plaća, ali omogućava stabilnije punjenje proračuna – u prosjeku svaki zaposleni u ICT sektoru uplaćuje dvostruko više poreza i doprinosa od prosjeka, a od pojedinih grana kao što su priprema i usluživanje hrane i piće, čak tri puta više.

ICT industrija ima iznimno važnu ulogu i zato što ju karakterizira intenzivna primjena znanja i tehnologije, što odmah garantira veću razinu proizvodnosti. Poseban naglasak u budućim projektima istraživanja i razvoja (IRI, financiran iz EU fondova) morali bismo dati uvrštavanjem sektora digitalnih proizvoda i usluga kao vertikale u Strategiji pametne specijalizacije. Rast digitalne i tehnološke industrije usko je vezan i za nastavak stvaranja kvalitetnog ljudskog kapitala i zato integralni dio budućeg akcijskog plana mora biti i specifično sektorsko obrazovanje za digitalna zanimanja, a koje se može osloniti i na zakonsko okruženje koje prilično dobro podupire učenje na daljinu.

– U takvim uvjetima, a imajući u vidu i snažan trend rasta u prošlosti, ICT industrija bi u budućnosti zaista mogla postati ono što je turistička industrija danas – zamašnjak hrvatskog ekonomskog rasta – s tom razlikom da taj ICT zamašnjak garantira znatno veći rast proizvodnosti ukupnog gospodarstva u odnosu na turizam, a da pri tome ne proizvodi negativne eksternalije u smislu zagađenja okoliša, devastacije prostora, te ujedno nije ni izbliza osjetljiv na sigurnosne i zdravstvene šokove kao turizam – zaključuje i Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta.

Snijeg u Zagrebu 14. 1. 2013.
BIT ĆE SVEGA
Objavljena velika prognoza: Ovakvoj zimi nismo se nadali, evo što nas sve čeka
s
OHR SAVJETNIK
Muči vas svrbež „tamo iza“? Saznajte kako ga se riješiti
  • stefj:

    Problem ICT industrije kod nas je nedostatak vlastitih proizvoda, većina tih firmi radi po narudžbi, razvija za firme vani. To vam je nešto kao lohn poslovi na višem nivou... No bez obzira na to, ta industrija donosi veće plaće i tehnološki razvoj.

  • Avatar PhDJanaf
    PhDJanaf:

    Kralj ICTa je najjači. A digitalizacija ministarstava po Europi i ostatku svjieta može biti naša velika izvozna šansa.