Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

HDZ ponovo pred izborom: Kuloari govore o zahladnjenju odnosa Plenkovića i ljudi koji bi mu trebali biti bliski

S obzirom na broj osvojenih jedinica, stranka će se i sada vjerojatno proglasiti izbornom pobjednicom. Bude li pritom i kritika na Plenkovićev račun, teško da bi one trenutačno mogle znatnije poljuljati poziciju predsjednika HDZ-a
24. ožujka 2021. u 22:35 15 komentara 17980 prikaza
Premijer Plenković sastao se s gradonačelnikom Ivanić-Grada, Javorom Bojanom Lešom
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Najjača stranka u Hrvatskoj prije samo osam mjeseci pomela je konkurenciju na parlamentarnim izborima. Prema posljednjim anketama, HDZ čvrsto drži čelo ljestvice najpopularnijih stranaka, dok konkurentski SDP bilježi gotovo upola manju potporu birača. Pa ipak, HDZ se, samo dva mjeseca prije lokalnih izbora, suočava s odljevom viđenijih i manje poznatih članova kakav u toj stranci nije zabilježen dulje vrijeme.

Ivan Anušić: 'Domovinski pokret želi nam uzeti dio biračkog tijela pa odlazak članova nije ugodan, ali nije ni tektonski poremećaj'

Najveća previranja i odljevi članstva bilježe se na istoku Hrvatske, u HDZ-ovoj utvrdi Vukovarsko-srijemskoj županiji. Sve je počelo u proljeće prošle godine odlaskom iz stranke vukovarskoga gradonačelnika Ivana Penave, što je protumačeno kao posljedica Penavina neuspjeha na unutarstranačkim izborima na kojima se kandidirao za zamjenika predsjednika HDZ-a u timu Mire Kovača. Unutarstranački izbori tada su prekinuti zbog pandemije koronavirusa, a nastavljeni su jesenas, kada su interes za prvu funkciju u HDZ-ovoj županijskoj organizaciji pokazali dožupan Josip Dabro i Damir Dekanić, načelnik općine Andrijaševci. Dekanić je tada slovio kao kandidat iza kojega stoji stara struja na čelu s Tomislavom Čuljkom, sivom eminencijom slavonskog HDZ-a, dok se za Dabru govorilo da je eksponent struje koja želi promjene te da je blizak potpredsjedniku stranke Ivanu Anušiću. Govorilo se, također, da Dabro ima šanse dobiti tu bitku, no u jednom trenutku u priču se uplela središnjica. I Dekanić i Dabro pozvani su na razgovor u Zagreb, gdje im se sugeriralo da odustanu od kandidature u korist ministra obrane Marija Banožića. Dekanić je sugestiju prihvatio, no Dabro nije – ustrajao je u kandidaturi.

Plenković potvrdio: Za sada nema obustave cijepljenja AstraZenecom u Hrvatskoj PREMIJER RH Plenković o stanju u pravosuđu: Ako postoje sumnje da je netko korumpiran onda taj treba i odgovarati

Neposlušni dožupan u unutarstranačkoj kampanji suočio se s otvorenim lobiranjem HDZ-ova vrha za Banožića, a da ne bi bilo ni najmanje zabune oko toga koga Zagreb želi na čelu organizacije pobrinuo se sam Andrej Plenković, izjavljujući na izborni dan u kamere da je Banožić njegov favorit. Dabro je izbore izgubio, no i u takvim okolnostima uspio je dobiti povjerenje nemalih 40 posto vukovarsko-srijemskih HDZ-ovaca, što je stranci trebao biti jasan pokazatelj da je organizacija podijeljena i da se nešto mora mijenjati. No, vrh stranke te signale nije prepoznao pa je nedugo zatim, opet navodno na poticaj iz Zagreba i Vinkovaca, potpuno ignorirana volja članstva gradske organizacije u Županji. Umjesto Damira Juzbašića, čovjeka koji je dobio povjerenje članstva na unutarstranačkim izborima, u utrku za još jedan mandat ponovo je gurnut aktualni gradonačelnik Davor Miličević, za čijeg je mandata HDZ ostao bez dijela gradskih vijećnika i većine u gradskom vijeću.

Juzbašić je napustio stranku, a za njim je otišlo i 30-ak tamošnjih HDZ-ovaca, da bi to dan kasnije učinio i šef mladeži HDZ-a u toj županiji. I dok su Dabrin odlazak mogli protumačiti kao potez izbornog gubitnika nezadovoljnog zbog neispunjenih ambicija, u Juzbašićevu slučaju postalo je očito da stranka iz nekog razloga ne želi poslušati glas terena.

hrt HRejting Novo istraživanje: Evo kako stoje političke stranke i gdje bi lokalni izbori mogli biti najneizvjesniji

Manjak demokratičnosti u strankama, pa i u HDZ-u, nije ništa novo. Iako stranke redom u svojim statutima jamče načelo supsidijarnosti, po kojem se odluke koje se tiču lokalne i regionalne razine donose u gradovima, općinama i županijama, u temeljne akte ugrađeni su i osigurači za slučajeve kada središnjice žele intervenirati u odluke nižih razina. U HDZ-u se šefovi lokalnih organizacija stranke biraju izravno, sustavom jedan član – jedan glas, no odluku o tome tko će biti kandidati za gradonačelnike donose gradski odbori stranke, a oni se ne moraju voditi time koga je članstvo izabralo na čelo organizacije. A na gradske odbore puno je lakše utjecati nego na kompletno članstvo kada se izjašnjava tajnim glasanjem.

Takve intervencije viših stranačkih razina na nižima nisu rijetkost niti su ograničene samo na Vukovarsko-srijemsku županiju, no slučaj Županje ima dodatnu težinu jer su loša procjena stranačkog vrha i zanemarivanje mnogih signala koji su govorili o lošem stanju koje u vukovarsko-srijemskoj stranačkoj organizaciji traje već godinama doveli do osipanja članstva. Koliko je zapravo slavonskih HDZ-ovaca napustilo stranku teško je precizno reći, s obzirom na to da “odmetnici” barataju jednim, stranački teren drugim, a županijska organizacija trećim podacima, tvrdeći da je broj onih koji su pristupili stranci znatno veći od broja onih koji su iz nje izišli. No, ono što je HDZ-u u ovoj priči najveći problem nisu brojevi.

Marko Jelić i Marko Vučetić BEZ STRANAČKE MAŠINERIJE Nezavisni kandidati jurišaju na neosvojene HDZ-ove utvrde u Dalmaciji: Tko su oni?

Riječ je o prilično brojnoj organizaciji, koja formalno ima više od 15.000 članova, a procjenjuje se da ih je aktivno barem 8000 pa im odlazak nekoliko stotina članova sam po sebi ne bi trebao prouzročiti veće teškoće. Problem je, međutim, u činjenici da friški disidenti redom najavljuju izlazak na izbore uz potporu Domovinskog pokreta, a neki slavonski HDZ-ovci strahuju da bi i dio onih koji su ostali u stranci na predstojećim izborima potajno mogao raditi za njih, što bi svakako ojačalo poziciju mlade stranke Miroslava Škore, koja je još uvijek u fazi stvaranja stranačke infrastrukture. Događaji u Vukovarsko-srijemskoj županiji tako bi mogli pomoći da se na desnoj strani spektra ojača i stabilizira konkurencija HDZ-u. U stranci nas uvjeravaju da im je pobjeda na razini županije u svibnju zagarantirana bez obzira na ove događaje. Ističu da organizacijski još uvijek stoje daleko bolje od konkurentskih stranaka, ali i da Dabro nije kandidat koji bi na birališta mogao izvući veći broj građana. S time se uglavnom slažu i HDZ-ovci na terenu, no upozoravaju i da je stranka još prije četiri godine izgubila vlast u Iloku i dvjema najvećim općinama, Ivankovu i Nijemcima. Sada bi joj se, strahuju, to moglo dogoditi i u Vukovaru i Županji, a gubitak vlasti na lokalnoj razini znači i gubitak utjecaja na poslovanje i radna mjesta u tim sredinama, što nije nevažno kada govorimo o “ljepilu” koje članstvo HDZ-a povezuje mnogo jače nego ideološko-politička pozicija stranke.

Plenkovićeva je stranka bez dobrog dijela članova ostala i u Lici gdje se, sudeći po anketama koje smo dosad imali priliku vidjeti, teško mogu nadati izbornom porazu župana Darka Milinovića i ponovnom preuzimanju vlasti u županiji. Pa ipak, u županijskoj organizaciji, ali i u vrhu stranke, govore da nipošto nisu bez izgleda i podsjećaju da je HDZ-ova lista na izvanrednim izborima u Ličko-senjskoj županiji prije dvije godine osvojila najviše mandata u Županijskoj skupštini, iako im pokušaj Milinovićeva detroniziranja nije uspio. Svojevrsno iznenađenje ovdje je bila kandidatura Ernesta Petryja za ličko-senjskog župana, budući da je stranka radila ankete koje su joj trebale pokazati tko od potencijalnih kandidata za župana ima najveće šanse protiv Milinovića. Ankete su pokazale da je to Dražen Jurković, no stranka se ipak odlučila za Petryja. Iako je ta odluka među HDZ-ovcima na terenu kritizirana zbog činjenice da je Petry svojevrsni rekorder u mijenjanju stranaka, a posljednja u kojoj je bio je ličkim članovima i pristalicama stranke teško probavljivi HNS, u vrhu HDZ-a objašnjavaju da su željeli izbjeći kandidiranje bivših Milinovićevih suradnika i ljudi bliskih aktualnom županu upravo kako bi pokazali da žele zaokret u odnosu na Milinovićevu politiku koju su, uzgred budi rečeno, dosad podupirali u Županijskoj skupštini.

Plenković potvrdio: Za sada nema obustave cijepljenja AstraZenecom u Hrvatskoj ZADRŽAN KREDITNI REJTING Plenković: Ocjena S&P potvrda gospodarske i financijske stabilnosti Hrvatske

Zanimljiv izlazak iz stranke u međuvremenu je zabilježen i u Karlovačkoj županiji, gdje je HDZ nedavno napustio Damir Jelić, nekadašnji HDZ-ov župan i gradonačelnik Karlovca. Odlazak iz stranke u kojoj je tijekom 16 godina ostvario zapaženu političku karijeru Jelić je objasnio kao odluku motiviranu željom da se posveti obitelji i profesiji, no nejasno je kako bi puko članstvo u stranci, bez angažmana na stranačkim funkcijama, moglo ometati bilo čiji profesionalni i obiteljski život. Stranački kuloari tumačili su da se Jelić za taj korak pripremao dulje vrijeme jer mu kao prilično konzervativno orijentiranom političaru nije odgovarao smjer u kojem Plenković vodi stranku. Da je njegov izlazak iz stranke svojevrsna poruka biračima jasno je i iz činjenice da je HDZ napustio i dio nekadašnjih Jelićevih suradnika, a dio njih se i u Karlovačkoj županiji udružio s Domovinskim pokretom. Jedan od njih, Vlatko Ivka, čak i vodi Domovinski pokret u toj županiji.

Izlasci iz stranke u drugim su sredinama sporadični, ali ne i posve zanemarivi. HDZ je, primjerice, napustio gradonačelnik Trilja Ivan Šipić, tvrdeći da je izguran prljavim igrama u HDZ-u Splitsko-dalmatinske županije. Nedugo zatim iz HDZ-a je otišao i kandidat stranke za gradonačelnika Pule Petar Ćurić. U stranci za obojicu nude objašnjenje – Šipić je nezadovoljan što na unutarstranačkim izborima nije dobio povjerenje članstva za još jedan mandat na čelu triljskog HDZ-a, a Ćurić je, kažu, tražio da mu stranka osigura zamjensku funkciju, svjestan da kao HDZ-ov kandidat u Puli nema previše šanse za izbornu pobjedu. Izlazak iz HDZ-a virovitičko-podravskog dožupana Darka Žužeka otkriva, pak, još jedan izvor nezadovoljstva u HDZ-u, a korijen mu je u nedavnim izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi koji je, iako znatno ublažen u Saboru, predvidio smanjenje broja zamjenika koji se izravno biraju zajedno s načelnicima općina, gradonačelnicima i županima. Zbog tih izmjena, Žužek je ostao bez mogućnosti da još jedan mandat provede na funkciji zamjenika župana i to je, tvrde u HDZ-u, jedini razlog zbog kojeg je napustio stranku. Ove izmjene mogle bi, međutim, demotivirati i stotine drugih HDZ-ovaca u sredinama u kojima je ili potpuno ukinuta funkcija zamjenika izravno izabranog čelnika ili je prepolovljen broj zamjeničkih funkcija. Istim je zakonom, podsjetimo, smanjen i broj općinskih i gradskih vijećnika, a time i prostor za namirenje apetita stranačkog kadra, što se sve može pokazati kao problem za stranke na lokalnim razinama.

Ivan Bosančić VEČERNJI TV Bosančić: Bio sam u šumi Čunjevci, to se pokušava nazivati 'ministarska šuma'. Družio sam se s lovcima

Svi ti sitni osobni razlozi, kao i oni krupni organizacijski, pomalo grickaju izborne šanse HDZ-a u mnogim sredinama. Većina naših sugovornika ne vjeruje da će stranka na ovim lokalnim izborima uspjeti ponoviti rezultat iz 2017. godine. Iako će HDZ i sada gotovo sigurno osvojiti vlast u više od polovice županija i u većini lokalnih jedinica, postoji mogućnost da ne uspije osvojiti ni zadržati ni jedan od četiri najveća grada. U mandatu na isteku HDZ drži jedino Split, no procjenjuje se da će vlast tamo teško zadržati nakon mukotrpne koalicije sa Željkom Kerumom i niza kompromisa koje birači teško da će honorirati.

Ni pretkampanja u Zagrebu nije HDZ-u donijela previše dobroga, premda se ne može zanijekati da je Andrej Plenković ovaj put doista pokušao napraviti zaokret od dosadašnje HDZ-ove politike u glavnom gradu. Dostojnog protukandidata Milanu Bandiću tražio je u Damiru Vanđeliću, no informacija o pregovorima prerano je puštena u javnost, priča se oduljila na puna dva mjeseca, a Vanđelić je na kraju odbio kandidaturu. Neslužbene informacije govorile su da mu HDZ nije htio dati odriješene ruke za istinski raskid s Bandićem, zbog čega je stranka u igru gurnula Davora Filipovića, predstavljajući ga kao najvećeg Bandićeva kritičara, iako je riječ o teško obranjivoj tezi o gradskom zastupniku koji je pune četiri godine dizao ruku za Bandićeve proračune. Iznenadna smrt gradonačelnika iznova je promiješala izborne karte, a HDZ se dao u lov na Bandićeve birače. Priče o kritici i odmaku od Bandića zamijenile su Plenkovićeve ode pokojnom gradonačelniku kao čovjeku goleme energije koji se iskreno trudio Zagreb učiniti boljim gradom. Sudeći po zadnjim anketama, HDZ doista može u Zagrebu računati da će mu se vratiti dio glasova koje je dosad dobivao na parlamentarnim, ali ne i na lokalnim izborima. Hoće li to biti dovoljno da u drugi krug uđe Filipović, kojemu na desnom spektru za vrat pušu Vesna Škare-Ožbolt i Miroslav Škoro, vidjet ćemo uskoro. No, ako i uđe, u njegovu izbornu pobjedu malo tko vjeruje, s obzirom na to da se stranka prilično kompromitirala tijekom godina suradnje s Bandićem.

Pleternica: Proširena sjednica Predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a Objava na Facebooku HDZ poručio: 'Zazivanje odgode izbora govori o rasulu u redovima oporbe. Vidimo se 16. svibnja'

Izborne šanse HDZ-a male su i u Rijeci pa stranci preostaje da pobjedu u barem jednom velikom gradu pokuša ostvariti u Osijeku, gdje njezin kandidat Ivan Radić ima dobru potporu, no u drugom krugu mogao bi se suočiti sa širokim antihadezeovskim blokom oko Vladimira Šišljagića pa im ni ovdje pobjeda nije izvjesna.

Premda se odgovornost za rezultat bilo koje stranke na lokalnim izborima teško može potpuno prevaliti na leđa predsjednika, činjenica je da je Andrej Plenković u mnogim sredinama potpuno preuzeo igru, usmjeravajući je ponegdje i protiv volje članstva na terenu. Među stranačkim dužnosnicima zato se već sada mogu čuti procjene da će se, bude li rezultat ovih izbora ispod očekivanoga, na stranačkim tijelima sasvim sigurno postaviti pitanje njegove odgovornosti. Tim više što HDZ-ovi kuloari u posljednje vrijeme prenose informacije o zahladnjenju odnosa između Plenkovića i nekih ljudi koji bi mu formacijski trebali biti bliski. Dio HDZ-ovih dužnosnika već sad govori da Plenkovićev položaj više nije čvrst kao nekada, a predsjedniku stranke uz ostalo zamjeraju i nesnalaženje u nabavi cjepiva protiv COVID-19, odnosno slijepu odanost Bruxellesu na štetu nacionalnih interesa.

No, ovakve najave treba uzeti s debelom rezervom, dijelom zbog toga što se u HDZ-u uvijek može čuti mrmljanje protiv šefova stranke, no ono se vrlo rijetko iznosi na sjednicama stranačkih tijela. Uz to, HDZ u svibnju definitivno ne čeka nešto što bismo mogli nazvati izbornim potopom. S obzirom na broj osvojenih jedinica, stranka će se i ovaj put vjerojatno proglasiti izbornom pobjednicom. Bude li pritom i kritika na Plenkovićev račun, teško da bi one trenutačno mogle znatnije poljuljati poziciju predsjednika HDZ-a pred kojim su, ne bude li većih poremećaja u državi, još tri godine premijerskog mandata.

Video: Plenković na godišnjicu potresa u Zagrebu: "Na saniraju štete takvih razmjera, morat ćemo raditi godinama"

 

Ivan Ljubičić
hollywoodska priča
Prepoznajete ga? Kao izbjeglica došao iz Banje Luke u Hrvatsku, a danas je težak milijune eura
HUB
FINANCIJSKA EDUKACIJA
Važnost kreativnog pristupa u financijskom obrazovanju mladih
  • Avatar MK3
    MK3:

    Plenković je dokazao da mu ne trebaju nit članovi HDZ-a (kad izmišlja populiste i ekstremiste) nit mu trebaju glasači na izborima (naći će on nekog Sauchu u Saboru) i tako se pun sebe i ponaša...

  • Spezzi:

    Plenković HDZ-u radi ono što je Beljak uradio HSSu. Istjerao van sve što vrijedi, ostavio samo rektalne alpiniste, a rezultat će na koncu biti isti kao i kod HSS-a, pojedeno do kosti.

  • Avatar bobdog
    bobdog:

    Lopovski, lažovski kradeze....pljuc