U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list predsjednik Kosova Hashim Thaçi otvoreno govori zašto je iznio ideju o razgraničenju sa Srbijom i o svojem viđenju cijele nastale situacije. Između ostalog, govori o svom posjetu Gazivodama, koji je umalo izazvao rat, te o odnosima s Hrvatskom, ali i o referendumu u Makedoniji te o izborima u BiH.
Je li vaš posjet sjeveru Kosova, Gazivodama, imao cilj provocirati Srbiju, jer ta kava koju ste tamo popili umalo je izazvala rat s obzirom na to da je Aleksandar Vučić vojsku digao u ratno stanje?
Ja sam predsjednik nezavisnog i suverenog Kosova i krećem se po cijelom teritoriju svoje zemlje kada god ja to hoću i poželim. Gazivode su vrlo važna imovina Republike Kosovo u energetskom i agrokulturološkom smislu. Uvijek je to bila i ostat će imovina Kosova. Nema potrebe da dobivam ili tražim potvrdu i dozvolu od bilo koga da posjetim dijelove svoje zemlje. Stvar je zapravo obratna. Kada je Vučić htio doći posjetiti Gazivode i Mitrovicu, tražio je od mene dozvolu za posjet i dobio je. Jer, bez moje dozvole, Vučić nikada ne bi mogao ući na teritorij Republike Kosovo. Situacija je jasna. Kosovo je nezavisna država i Vučić to vrlo dobro zna. Pružam ruku za dijalog i razumijevanje, ali ne i za provokacije Srbije. Ja nisam znao da moja vožnja čamcem po Gazivodama predstavlja sigurnosnu prijetnju Srbiji koja je nakon toga angažirala čitavu vojsku i podigla stanje pripravnosti na najvišu ratnu razinu. Za mene je to bio jedan lijep i fantastičan jesenski sunčan dan te sam se poželio malo provozati čamcem. Smiješna mi je bila srpska mobilizacija i podizanje vojske u ratno stanje.
S obzirom na Vučićevu reakciju i pozive Putinu i Amerikancima, ali i glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu te njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, je li vas tko od njih zvao i vršio pritisak?
Nitko živ nije me nazvao. Nitko ništa nije rekao. Pa svi znaju da nitko meni ne može zabraniti da obilazim teritorij svoje zemlje. To je moje ustavno i zakonsko pravo. Nemam potrebe tražiti dozvolu i odobrenje od bilo koga na ovom svijetu. A da me netko i nazvao od svjetskih čelnika, ja ipak ne bih prekinuo svoj posjet. Oni su imali posla samo s Vučićem, da zaustave njegove vojne prijetnje i zveckanje oružja, a ne s mojim civiliziranim i kulturnim posjetom Gazivodama.
Kako su vas dočekali Srbi na sjeveru Kosova?
Oni su me super dočekali, čak su me častili kavom. Razgovarali smo iskreno i otvoreno i nije se dogodio nikakav, ni najmanji incident. Nije bilo nikakvih provokacija. Sve je to bila samo paranoja srpskog predsjednika Vučića.
Zašto je predsjednik Vučić tako reagirao?
Vučić sebe oduvijek predstavlja kao žrtvu. Zato uvijek diže tenzije u takvim situacijama kao da se Srbi napadaju. Sve to što on radi isključivo je zbog interesa i koristi unutrašnje politike. On jako dobro zna da ne može napasti Kosovo. Ako bude vojno intervenirao u Kosovu, opet će morati voditi rat s NATO-om. A mislim da nije baš tolika budala.
S predsjednikom Vučićem u Bruxellesu vodili ste niz razgovora o razgraničenju, što je tumačeno na razne načine. Što zapravo to znači, razmjena teritorija, sjever Kosova za Preševsku dolinu ili nešto sasvim drugo?
Neovisnost Kosova priznalo je 116 država svijeta, a Kosovo je članica više od 200 svjetskih organizacija. Nažalost, imamo ruski veto za ulazak u UN. S druge strane, EU je jasno dao do znanja, i Kosovu i Srbiji, da prvo trebamo riješiti međusobne probleme koje imamo kako bi nam otvorili put prema članstvu u Uniji. Moram biti sasvim iskren i otvoren i reći kako se dijalog između predsjednika Vučića i mene ne vodi zato što mi volimo jedan drugoga. Ja te sastanke mrzim i svaki put od njih dobivam glavobolje. Ali u interesu je zemlje da gradimo mir i razumijevanje. Danas Kosovo i Srbija blokiraju jedni druge umjesto da olakšamo jedni drugima put prema Europi. A za mogućnost sporazuma između Kosova i Srbije zalažu se i SAD i EU. Moje angažiranje i zalaganje u ovom trenutku usmjereno je na to da završim mirovni sporazum koji podrazumijeva recipročno priznavanje, a to obuhvaća i demarkaciju i korekciju oko 400 kilometara granice koju imamo sa Srbijom. Kolike su prednosti Kosova ako se postigne mirovni sporazum? To je recipročno priznanje, Kosovu se otvara put prema učlanjenju u NATO i EU, a i pet zemalja članica EU koje još nisu priznale Kosovo priznat će ga, zatim će nam se otvoriti put za učlanjenje u Vijeće Europe, kao i mogućnost otklanjanja ruskog veta za ulazak u UN. Naravno da Srbija neće priznati Kosovo kao poklon Kosovu, ali i ona prije svega gleda svoju europsku perspektivu.
Što se tiče korekcija granica, ja sam za to. To će biti povijesna korekcija granica kako bi se Preševo, Medveđa i Bujanovac pripojili Kosovu, ali ni pod kojim uvjetima i okolnostima ne možemo pregovarati o Mitrovici, Gazivodama i Trepči. Svakako, to će biti proces razumijevanja, mirovni proces te obostrani sporazum. Ako predsjednik Vučić i ja dogovorimo mirovni sporazum, nitko ne može biti protiv toga. Mnogo je rizičnija bila promjena granica između Istočne i Zapadne Njemačke nakon Drugoga svjetskog rata nego ovo danas. Isto tako, demarkacija granica Češke i Slovačke, zatim Nizozemske i Belgije. Pratim i razgraničenje između Hrvatske i Slovenije, znam da ima puno kritika u tom procesu, isto kao i o mojoj ideji o razgraničenju Kosova i Srbije. Ja svojom idejom i prijedlogom izbjegavam podjelu Kosova, a samim tim i stvaranje zajednice srpskih općina što bi u neku ruku bila nova Republika Srpska na Kosovu koja bi potpuno bila izvan funkcije Republike Kosovo. Mi nećemo dopustiti da se to dogodi. Pogrešan je pristup onih koji uspoređuju Kosovo s BiH. BiH je potpuno drugačiji, kompliciraniji i stariji problem i bit će ga teže riješiti nego kosovski problem. O razgraničenju sam razgovarao i s predsjednicima Crne Gore i Makedonije koji me podržavaju i ohrabruju u postizanju mirovnog sporazuma sa Srbijom koji bi se riješio recipročnim priznavanjem. Ako kosovski slučaj bude presedan, bit će to pozitivan presedan, ni u kojem slučaju negativan. U slučaju postizanja sporazuma njime nikako nećemo ugroziti prijateljske zemlje u regiji.
Gotovo sve zemlje članice EU usprotivile su se vašoj ideji o razgraničenju smatrajući to opasnim presedanom? I kosovski premijer Ramush Haradinaj protivi se takvoj ideji?
Neki moji prijatelji iz EU imaju rezervu prema mojoj ideji. Ali je moje pitanje za njih: koja je alternativa? Imaju li neku drugu ideju ili rješenje? Nemaju! S jedne strane oni traže pomirenje Kosova i Srbije, ali s druge strane nemaju nikakvu ideju kako doći do tog pomirenja. Već 11 godina ih molim da preostalih pet članica EU prizna Kosovo, ali to se još nije dogodilo. Ako dođe do sporazuma između Kosova i Srbije, meni su četiri zemlje članice EU obećale odmah priznati neovisnost Kosova. Jer, kada Srbija prizna Kosovo, više nitko nema razloga da ga ne prizna. Debata na Kosovu, za i protiv moje ideje, postoji kao i u svakoj demokratskoj zemlji. Po meni, to je zdravo i za demokraciju i za institucije, ali i društvo. Na kraju, opet ćemo biti ujedinjeni u slučaju ulaska u EU. Moja ideja nije ideja koju jako želim i tu bih se volio pozvati na principe, ali želim biti pragmatičan, jer to otvara euroatlantski put mojoj zemlji, ali uvijek čuvajući multietničnost na Kosovu i da granice ne budu na etničkoj osnovi.
Cijelo vrijeme govorite što bi Kosovo dobilo, a što će zauzvrat dobiti Srbi i što traže?
Ja sam predstavio svoju ideju i projekt, ali ne mogu govoriti u ime Srbije. Ništa još nisu stavili na stol. U svakom slučaju sporazum će biti sveobuhvatan, u njemu ćemo govoriti i o nestalim osobama, pitanju Srpske pravoslavne crkve, imovini, gospodarskom razvoju, o mogućnosti povratka raseljenih osoba na Kosovo i o brojnim drugim pitanjima.
U zadnje vrijeme vodi se žestoka polemika, ne samo na Kosovu već i u svijetu, nakon što je premijer Ramush Haradinaj u kosovskom parlamentu uputio prijedlog zakona o transformaciji sigurnosnih snaga Kosova u profesionalnu vojsku. Jeste li vi za takav prijedlog s obzirom na to da je u kosovskim i srpskim medijima pisano kako ste protiv te ideje?
To je samo pitanje mjeseci. Radimo na donošenju adekvatnog zakona i vjerujemo da bi mogao biti gotov do kraja ove godine. To će biti nove snage, multietničke snage, u kojima će se voditi računa o rodnoj zastupljenosti i standardima NATO-a. Kao i svaka suverena zemlja, i mi imamo pravo na svoju vojsku. Na kraju, imali smo vojsku prije države. Ali, eto, morali smo proći kroz neke procedure transformacije. Nikada nisam bio protiv, dapače, ja sam i inicijator te ideje o osnivanju vojske. Ali moramo raditi koordinirano sa SAD-om i NATO-om jer nama ne treba izolirana vojska, već vojska koja će biti integrirana u NATO. Sve je to postupan proces u koordinaciji s našim partnerima. Da sam protiv vojske Kosova, bio bih lud. Na kraju, ja sam vrhovni zapovjednik vojske Kosova, evo, u uredu mi je i moja prva uniforma.
Kako ste zadovoljni općem stanjem, političkim gospodarskim ali i sigurnosnim, na Kosovu?
Kosovo je zemlja koja prolazi kroz tranziciju kao i druge zemlje. Prolazi kroz proces privrednog razvoja, čekamo da se učlanimo što prije u Interpol, da se što prije završi proces liberalizacije viza, da u idućim mjesecima osnujemo vojsku... Radimo na reformama pravosuđa, zdravstva i ostalih državnih institucija. Najvažnije nam je da se manjinska prava poštuju na afirmativan način. Najveći nam je problem nezaposlenost. Trebamo puno raditi u tom pravcu i to nam je prioritet i danas i ubuduće. Zapravo sam zadovoljan jer priča o Kosovu je priča o uspjehu.
Kako komentirate referendum o promjeni imena Makedonije?
Sporazum između Makedonije i Grčke jedini je i pravedan put koji može osigurati euroatlantsku budućnost Makedoniji. Pratio sam to izbliza i primijetio sam da makedonsko javno mnijenje nije bilo dobro pripremljeno za nešto takvo. Makedonci su taoci nacionalističkog osjećaja iz prošlosti i to ih drži taocima budućnosti. Nedavno sam posjetio Makedoniju i Kosovo je dalo svoju potpunu podršku njihovu sporazumu s Grčkom. Mi smo pozvali sve etničke Albance koji žive u Makedoniji da masovno izađu na referendum, što i jesu. Mislim da je ovo ipak prvi dokaz prolaska sporazuma koji se sada ne treba zaustaviti. Progresivne napredne sile će se ujediniti i nastaviti taj proces kako bi ga završile jer u protivnom će cijena biti visoka za Makedoniju i Makedonce. Tko god da dođe na vlast u Makedoniji, neće moći sa stola maknuti prijedlog o učlanjenju te zemlje u NATO i EU jer je to u interesu čitave regije. Kosovo ima dobre odnose s Makedonijom i mi želimo da se Makedonija što prije učlani u NATO i EU jer stabilnost Makedonije je i stabilnost Kosova.
Kako komentirate izbore u BiH?
Prvo bih želio zahvaliti gospodinu Komšiću na njegovim izjavama o priznavanju Kosova jer on je rekao upravo ono što bi trebao reći jedan lider u BiH. Danas su odnosi Kosovo – Srbija konstruktivniji nego odnosi Kosovo – BiH što je apsurdno. Sve se to događa zbog Dodikovih prijetnji koje upućuje hrvatskom i bošnjačkom članu Predsjedništva. Shvaća da odluke Predsjedništva moraju biti konsenzus, ali je nepravedno da hrvatski i bošnjački predstavnik iz Predsjedništva javno ne podrže neovisnost Kosova. Nije bez razloga Dodik obojicu vukao i vući će i dalje za nos.
Kako ocjenjujete odnos i suradnju s Hrvatskom?
Odnosi između Kosova i Hrvatske bili su, jesu i bit će od strateškog interesa. Kosovski Albanci, na koje smo jako ponosni, dali su svoju krv za slobodu i neovisnost Hrvatske boreći se protiv zajedničkog zla. Istovremeno, Hrvatska je jedna od prvih zemalja koja je priznala neovisnost Kosova. Korijeni naše suradnje su duboki i nitko nikada ne može stati između nas. Želja nam je pridružiti se Hrvatskoj i te postati članicom EU i NATO-a. Što se tiče gospodarstva, mislim da bi ta suradnja mogla biti još bolja, a da bi hrvatski investitori mogli u još većem broju doći na Kosovo, kao i kosovski u Hrvatsku.
Govorite o dobrom odnosu s Hrvatskom. Davno ste pokrenuli inicijativu da hrvatska manjina dobije svog zastupnika u parlamentu.
Čim se bude mijenjao Ustav, hrvatska manjina, ali i crnogorska dobit će svoje zastupnike u parlamentu. Dok sve ostale zajednice u skupštini imaju svoje zastupnike, nepravedno je da to nemaju Hrvati i Crnogorci.
Strahujete li od novih provokacija Srbije koje bi mogle izazvati etničke sukobe na Kosovu?
Srpske provokacije nikada neće prestati, bilo da se događaju u medijskom ili političkom smislu, ali ne vjerujem da će više biti vojnih provokacija. Ako Srbi ikada pomisle vojno provocirati i pokušati bilo što vojno napraviti, kao i do sada, opet će izgubiti. Gubitak će se više osjetiti u Beogradu nego na teritoriju Kosova.
Jeste li se umorili od politike i imate li se namjeru povući? Jesu li mogući izvanredni parlamentarni izbori zbog neslaganja s premijerom Haradinajem?
Nisam se ja umorio od politike, već politika od mene. Već sam dva desetljeća u politici, ali u najboljim sam godinama. I dok mi građani moje zemlje daju povjerenje, ja ću ostati u politici. Povjerenje građana daje mi konstantnu energiju. Mogu reći da sam ostvario svoja dva životna cilja koja su i povijesni ciljevi za Kosovo i Kosovare, a to je oslobađanje i neovisnost Kosova. Moj je treći cilj NATO i učlanjenje u EU, što je mnogo lakši cilj, ali traži da budemo pametni i strpljivi. Smatram da je moje političko iskustvo važno za kosovsko društvo. Ali jedino što vam mogu reći i priznati jest da se u parlament više nikada neću vratiti, kao ni u mladost ili u političku stranku.
Ako se promijeni sustav izbora predsjednika, kada će ga, umjesto kao do sada parlament, birati narod, kandidirat ću se i sigurno dobiti povjerenje građana. Više ne želim biti dio političkih igara. Želim voditi državu uz povjerenje koje mi daje narod, a ne političke stranke uz matematičku računicu u parlamentu. Za sada nema nikakvih naznaka da će doći do izvanrednih izbora jer koalicija je stabilna i vjerujem da će vlada odraditi svoj mandat do kraja. U svim demokratskim zemljama dolazi do različitih mišljenja između predsjednika i premijera i to je sasvim normalno.
Srbi koji komentiraju na portalima njima tuđe zemlje u koju do prije desetak godina nisu mogli ni ući bez vize su stvarno bolesnici.