Prije tri i pol godine, tadašnja SDP-ova saborska zastupnica Mirela Holy zaprijetila je da će izaći iz stranke ako Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u Zakon o zaštiti prirode ne ugradi i osnivanje nacionalne parkovne agencije koja bi, kako je pojasnila, bila “kičma reforme sustava zaštite prirode, odnosno upravljanja zaštićenim područjima”.
Ta bi agencija okupljala sve nacionalne parkove i parkove prirode, čime bi godišnje prikupila oko 400 milijuna kuna za kapitalne projekte zaštite prirode. Osim toga, dokinula bi se se praksa da lokalni šerifi nenamjenski troše taj novac na projekte kojima bi se lakše omiljeli biračima. Holy je završila kako je završila, a u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode zaključili su da Hrvatska još nije zrela za takav centralizirani koncept upravljanja zaštićenim prirodnim područjima.
– Da je, u spletu realizacije predizbornih obećanja, ta ideja kojim slučajem zaživjela, danas bismo u Hrvatskoj već imali određenu praksu funkcioniranja parkovne agencije u specifičnim, domovinskim uvjetima. Ovako, sve će ostati samo usputna crtica u povijesti razvoja zaštite prirode u Hrvatskoj – kaže mr. sc. Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Međimurska priroda, koji od 2000. istražuje američke parkove (obišao ih je 20 od 59) i dobro se upoznao s tamošnjom Nacionalnom parkovnom agencijom koja je poslužila kao uzor mnogim državama. National Park Service (NPS) djeluje kao jedna od federalnih agencija u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova (Department of Interior).
– Sadašnju ministricu Sally M. Jewell, kao i direktora agencije Jonathana Jarvisa dopala je čast da budu na čelu tih institucija upravo u godini u kojoj NPS slavi stotu godišnjicu postojanja. Prvi nacionalni park na svijetu proglašen je 1872. godine upravo u SAD-u.
Popularni Yellowstone slavan je upravo po tome, iako su dijelovi kalifornijskog Yosemitea bili zaštićeni već 1864. godine, ali samo sa statusom državnog parka. Upravljanje prvim nacionalnim parkovima u SAD-u je bio pionirski i često stihijski, ali ipak herojski posao sve do 1916. godine, kad je Stephen T. Mather uspio progurati ideju o jedinstvenoj parkovnoj agenciji. Kongres je 25. kolovoza izglasao tzv. National Park Service Organic Act. Mather je bio prvi direktor te agencije.
Reorganizacijom je NPS-u pripala zadaća upravljanja sa čak 412 zaštićenih područja i objekata u različitim kategorijama, od kojih je 59 područja u kategoriji koju poznajemo kao nacionalni park – kaže Golub. Dakako, tijekom tog stoljeća učenja na pogreškama i uspjesima, NPS je izrastao u respektabilnu vladinu agenciju koja danas broji nešto manje od 20.000 stalno zaposlenih i oko tri milijarde dolara godišnjeg proračuna.
Američki parkovni sustav je u tom smislu najveći unificirani sustav upravljanja zaštićenim područjima na svijetu, sustav vrijedan pažnje stručnjaka i javnosti, te sustav koji pokreće motor ekonomije mnogih, posebno manjih ruralnih sredina diljem SAD-a – ističe Golub i dodaje da, iako ne treba generalizirati, Amerikanci vole svoje parkove. Koliko zbog grandioznosti parkova, toliko i zbog žive i razgranate tzv. outdoor kulture, parkovi su vrlo popularna tema u brojnim časopisima i literaturi te gotovo svakodnevna tema u tzv. mainstream medijima.
– Brojne nevladine udruge uskaču i svojim kampanjama pomažu unapređenju zaštite pojedinih parkova, tamo gdje su federalna vlada i NPS zbog ovog ili onog razloga nemoćni. U tom smislu, parkovi su i živi poligon američke demokracije, tema oko koje se lome koplja različitih stajališta oko namjene i upravljanja javnim dobrom. Popularnost američkih parkova proizlazi i iz činjenice njihove otvorenosti i dostupnosti posjetiteljima.
Ipak, treba naglasiti da parkove posjećuju pripadnici srednjih i viših društvenih klasa koji si takvu vrstu rekreacije mogu priuštiti i kojima je to životni stil. Ne zbog toga što bi ulaz u park bio preskup, već zbog toga što potpuno uživanje u parkovima znači da ste zadovoljili sve prethodne životne potrebe.
Zato su trenutačno u tijeku kampanje koje za cilj postavljaju povećanje broja posjetitelja iz mlađih dobnih skupina, npr. kampanja “Every Kid in a Park” ili pak iz skupina poput Afroamerikanaca koji se teže identificiraju s parkovima kao svojom baštinom, iako su već od vremena proglašenja Yellowstonea imali važnu ulogu u njihovoj zaštiti – kaže Golub.
Broj posjetitelja američkih nacionalnih parkova premašuje broj stanovnika SAD-a. Više od 300 milijuna posjetitelja godišnje obiđe 412 jedinica u sustavu NPS-a. Jednogodišnji pokaz “America the Beautiful” sve te parkove otvara posjetiteljima za samo 80 dolara, ne po osobi, nego po obitelji i osobnom automobilu koji u paketu ulaze u park!
– Usporedbe radi, cijena jednodnevne ulaznice na Plitvička jezera u špici sezone u srpnju i kolovozu košta 180 kuna ili oko 25 dolara. Dakako, američki nacionalni parkovi nisu imuni na ekološke i društvene probleme i izazove 21. stoljeća.
Kao i svako drugo zaštićeno područje na planetu, i ti parkovi muku muče s posljedicama klimatskih promjena odnosno sušama i poplavama, krivolovom, najezdom invazivnih vrsta te s prevelikim brojem posjetitelja, zbog čega se u parkovnu infrastrukturu, pogotovo prometnu, često ulaže više nego u same programe očuvanja temeljnih fenomena – napominje. Previše posjetitelja iz cijelog svijeta i kulturološke razlike koje proizlaze iz posjećivanja američkih parkova dovode i do specifičnih problema u odnosu čovjeka prema divljači u parkovima.
– Česti su naslovi u američkim novinama da je bizon napao Kineza koji ga je htio fotografirati s premale udaljenosti ili pak o dronu koji se srušio u gejzir itd. Unatoč svim prošlim i sadašnjim izazovima, nekoliko je važnih američkih mislioca i teoretičara zaključilo da su nacionalni parkovi najbolja američka ideja!
Od svih karika koje čine NPS, najvidljiviji su svakako rendžeri-interpretatori. Od samog ulaska u pojedini nacionalni park, pa kroz vođene programe ili asistenciju, uniformirani rendžeri su spona između posjetitelja i vrijednosti parka.
Mnogi rendžeri zaposleni su sezonski kako bi se lakše informacijama servisiralo 300 milijuna posjetitelja. Više rendžera u različitim parkovima potvrdilo mi je da pri zapošljavanju prednost imaju vojni veterani, dakako, imaju li minimalne kvalifikacije potrebne za obavljanje te vrste javne službe – kaže. O proglašenju svakog pojedinog parka nacionalnim ispredaju se legende. Duhovnim ocem američkih nacionalnih parkova smatra se John Muir, prirodoslovac škotskog podrijetla.
Iza brojnih parkova stoje i filantropske ideje bogatih Amerikanaca. Moćni Rockefelleri zaslužni su za utemeljenje ili proširenje najmanje pet američkih nacionalnih parkova, pri čemu se njihove zasluge za proširenje Grand Teton Parka u saveznoj državi Wyoming izučavaju kao školski primjer ulaganja privatnog kapitala u područje koje postaje nacionalno blago.
– Da bi se dokraja shvatilo o kakvim se ogromnim parkovima radi, dovoljno je spomenuti da je Denali na Aljasci velik kao Slovenija, a to čak i nije površinom najveći park u sustavu – ističe Golub.
Pomoćnica ministra za zaštitu prirode Irina Zupan kaže da osnivanje parkovne agencije koja bi objedinila 19 postojećih javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode trenutačno u Hrvatskoj nije aktualno, a centralizacija bi, smatra, donijela više rizika nego koristi.
– Bez ozbiljne analize tih i drugih mogućih učinaka takve centralizacije, kao i ozbiljne pripreme samog procesa, odluka o osnivanju jedinstvene parkovne agencije bila bi profesionalno neozbiljna, a politički neodgovorna – tvrdi Irina Zupan.
>> Ugrozili Plitvička jezera i Dubrovnik, UNESCO prijeti sankcijama
