Naslovnica Premium Analize i intervjui

Tuđman se odmarao na Brijunima, Mesić i Milanović više su voljeli vilu na Hvaru, a Račan je sam plaćao ljetovanja

Osim domaćih dužnosnika, u hrvatskim su rezidencijama boravili i predstavnici diplomatskog zbora te predsjednici i premijeri stranih država
01. kolovoza 2016. u 15:08 0 komentara 3502 prikaza
20.08.2010., Brijuni - Vila Kastel u kojoj ce odsjesti Angelina Jolie.  Photo:
Foto: Goran Jakuš/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/8

Prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman volio je ljetovati u državnoj rezidenciji na Brijunima, gdje je i održano niz službenih sastanaka. Stjepan Mesić radije je birao vilu Kovač na Hvaru, kamo je često na godišnji odlazio i bivši premijer Zoran Milanović, dok premijer u ranim 2000-im godinama Ivica Račan nije koristio nikada rezidenciju, ni za ljetovanja ni za službena druženja. Račanova Vlada uredbom je besplatna ljetovanja dopustila samo predsjedniku RH, ali je tu odluku promijenio Ivo Sanader, omogućivši korištenje državnih vila većem broju državnih dužnosnika. Sanader je pak volio više imati privatni boravak, pretežno na brodu, a svoje privatno ljetno odredište na Braču zadržala je i njegova nasljednica Jadranka Kosor, kao i bivši predsjednik Ivo Josipović koji je ljetovao u Baškoj Vodi. I dok se u 25 godina najviše pisalo o Tuđmanovu boravku na Brijunima te Mesićevoj omiljenoj destinaciji Hvaru, nikad u centru zbivanja nije bio trošak cateringa do nedavnog izlistavanja liste potrošenog opozvanog premijera Tihomira Oreškovića. A onda se i počela izvlačiti informacija tko je mijenjao uredbe o korištenju rezidencija, kome je odgovaralo ljetovati u rezidencijama, kome privatno, ali i tko je u državne rezidencije zvao i one koji na besplatan boravak u njima nemaju pravo, te kolike je izdatke za catering imao.

U doba Tita više rezidencija

Postojanje rezidencija popularno je u istočnim zemljama, primjerice, u susjednoj Srbiji to je Karađorđevo, u Sloveniji Kranj, Makedoniji Ohrid. Rusija ih ima najviše, predsjednik Vladimir Putin i premijer Dmitrij Medvjedev imaju ih na raspolaganju 26. No ta je brojka službena, a navodno ih imaju i puno više. Hrvatska, za svoje dužnosnike i strane goste, osim trenutačno razvikane Costabelle koja je u nadležnosti MUP-a, ima i šest rezidencija na Brijunima te po jednu na Hvaru i u Visokoj ulici u Zagrebu za koje su zadužene tvrtka Državne nekretnine, dok je predsjednici dana rezidencija Prekrižje. Rezidencijalni kompleks Brijuni prostire se na tri brijunska otoka – obuhvaća dio na Velom Brijunu, otok Vangu i Galiju. Rezidencijalni objekti na Brijunima stari su više od 60 godina. Većina dekora i namještaja može ući u kategoriju muzejske vrijednosti. Objekt Kaštel nalazi se u javnom dijelu Nacionalnog parka Brijuni, sagrađen je 1911., objekt na Vangi 1953., a sam otok je površine oko 18 ha. Bijela vila sagrađena je također u tom razdoblju, Vila Brijunka 1957., Jadranka oko 1930., ali i preuređena 1949. i 1960. godine, a u njoj se nalazi i vrijedni inventar iz 18. i 19 stoljeća.

Objekt na Hvaru sagrađen je 1960. godine. Riječ je o Vili Kovač koja je bila omiljeno odmaralište Vladimira Bakarića, Titova suradnika. Političari iz tog razdoblja prisjećaju se kako je Bakarić volio ljetovati u vili zbog vrta punog ljekovitog bilja kojim je liječio kroničnu astmu. U Titovo doba postojao je i puno veći broj rezidencija, a premijer i predsjednik imali su svoje u Zagrebu i na moru. Na kontinentu su štoviše s obitelji u njima i živjeli. Primjerice, u Zagrebu je bila poznata rezidencija u Jurjevskoj, u Splitu je to bila Vila Dalmacija, koja je kasnije dana gradu, u Dubrovniku, u Lapadu, Vila Banac koja je vraćena starim vlasnicima, na Plitvicama je rezidencija bila u Vili Izvor, u vili u Opatiji održavali su se sastanci Centralnog komiteta, a ta je rezidencija kasnije prodana. Jednu od rezidencije bivše Jugoslavije na Bohinju kupio je Goran Radman, bivši čelnik HRT-a. Najveća rezidencija do danas ostala je ona na Brijunima. Nakon najavljene prodaje nekih dijelova, vjerojatno će se također prenamijeniti. Građevine, kao i sama lokacija Brijuna, a u sklopu Nacionalnog parka, imaju povijesnu važnost i kulturnu vrijednost. Svi objekti korišteni su za službene posjete i sastanke s visokim međunarodnim dužnosnicima, kongrese, državničke službene i radne posjete u svrhu bilateralne i multilateralne suradnje, RH i država EU i okruženja.... Costabella je u Jugoslaviji bila poznata kao Rankovićeva vila. Aleksandar Ranković bio je šef jugoslavenske tajne policije (Udba, Ozna) i koristio ju je kao svoju ljetnu rezidenciju sve do pada 1966., a nakon njega postala je omiljena ljetna rezidencija dužnosnika Udbe. Neke priče kažu da je u toj vili dvadesetih godina prošlog stoljeća volio boraviti i Al Capone pa se stoga ponekad objekt i naziva Vila Capone. Nakon 1990. objekt je došao pod upravu hrvatske obavještajne zajednice, a pričalo se da su tu dolazili ljetovati čelni ljudi MUP-a i SOA-e, pa i pripadnici Tuđmanove obitelji. Oni koji su u njoj boravili kažu da sadrži dvoranu za sastanke u podrumu, četiri sobe, od kojih svaka ima kupaonicu, kuhinju, a ima i bazen, vrt i pomoćne objekte. Iako se na boravak u rezidencijama naših državnika gleda s oprezom, oni koji održavaju te rezidencije napominju da bi se trebale koristiti i više, s obzirom na to da ih država posjeduje i da plaća njihovo održavanje. Iako je to održavanje svedeno na saniranje, a za većinu njih zbog godina starosti bila bi potrebno i potpuna obnova.

Promjene uredbi

Najprostraniji kompleksi na Brijunima trebali bi se, kaže naš sugovornik, više koristiti za rezidencijalni turizam, diplomatske sastanke, održavanja državničkih protokola (susreti s međunarodnim predstavnicima), za što su se kroz povijesni pregled ti objekti i koristili. Odnosno, logično bi bilo da se sastanci održavaju tamo nego da se plaća neki drugi prostor. Pri održavanju objekata i popratnih sadržaja, a s obzirom na to da se tretiraju kao muzeji, za svaku odluku potrebno je odobrenje konzervatora. Primjerice, nedavno je trebalo posebno odobrenje kakve će se nove WC školjke staviti u jednoj od rezidencija. Prema podacima u posljednjih 15 godina, osim domaćih državnika iz ureda predsjednika RH i predsjednika Vlade te Vrhovnog suda i Državnog odvjetništva, u hrvatskim su rezidencijama boravili i predstavnici diplomatskog zbora te predsjednici i premijeri stranih država – Slovačke, Češke, Moldavije, Turkmenistana, Makedonije, Finske, Armenije, Slovenije, Irske, Srbije te predstavnik EU i UN-a. Strani državnici mogu ljetovati na trošak hrvatskih poreznih obveznika, ali samo na poziv premijera, predsjednika Sabora ili predsjednice Republike. 2012. godine kod nas su ljetovali makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, kao i predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev. Godinu poslije predsjednik Slovačke Ivan Gašparovič te Irske Michael Daniel Higgins. Na Jadranu je ljetovao i bivši srbijanski premijer Boris Tadić i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. Na ljetovanju na Brijunima bio je prije nekoliko godina i bivši premijer Slovenije Borut Pahor, no nije navodno došao ni na čiji poziv, nego si je smještaj sam platio, jer postoji cjenik za najam za one koji nemaju pravo na besplatno ljetovanje. Vratimo li se opet u Titovo vrijeme, jasno je da su Brijuni tada bili uvelike popularni jer je Tito na njima ugostio oko 90 predsjednika. Ali su tamo česti gosti bili i svjetski poznati glumci: Elizabeth Taylor, Sophie Loren, Richard Burton, Kirk Douglas... Koliko se tada trošilo, s takvim se podacima nije tada ni izlazilo. O troškovima se u Tuđmanovo vrijeme nije ni govorilo, ali je smjenom vlasti početkom 2000-ih godina tadašnji SDP-ov premijer Ivica Račan ukinuo odluku o korištenju rezidencijalnih objekata za sve osim predsjednika RH, dok su ih ostali državni dužnosnici – premijer, predsjednik Sabora, predsjednik Ustavnog suda i predsjednik Vrhovnog suda – mogli koristiti samo u službene svrhe.

Vila Kremešek prodana

Baš uoči ljetne sezone Račanov nasljednik Ivo Sanader promijenio je odredbu prema kojoj su rezidencije mogli koristiti predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda te predsjednik države, Sabora i Vlade, ali je listu dalje proširio i na druge dužnosnike Vlade, Sabora i strane dužnosnike koje oni odluče pozvati. Tako se i znatno proširio krug ljudi koji su imali pravo ljetovati na trošak države. Na kratko vrijeme bivša premijerka Jadranka Kosor bila je uvela plaćanje rezidencija za sve, pa čak i za državni vrh. Jednom prilikom je rekla kako nije mogla dopustiti da režije i hrana koja se pripremala za nju idu na račun građana. No ubrzo je to izmijenjeno, a u vrijeme Milanovićeve Vlade, sredinom 2012., donesena je odluka prema kojoj su u rezidencijama na trošak proračuna mogli ljetovati predsjednik Sabora, predsjednik države i premijer s članovima najuže obitelji te strani državni dužnosnici s pratnjom na poziv tih triju državnih dužnosnika. Odluka je tada donesena ponajprije zato što su se raširile vijesti kako su uz predsjednika Vrhovnog suda Hrvatina, kao njegovi gosti u Vili Kaštel na Brijunima boravili i biznismeni koji su također ljetovali po povlaštenim cijenama iako na to nisu imali pravo.

Mesić i Milanović voljeli su ljetovati u Vili Kovač u Hvaru. No dok se Mesić šetao po gradu, družio s turistima i domaćim ljudima, Milanović je tamo boravio gotovo tajno. Zna se da je imao na raspolaganju policijski gliser kojim je često išao na Paklinske otoke ili druge izlete. Ali su ga viđali i u vožnji biciklom. Mesić je tamo imao svog brijača, išao u ribolov i na večere u stalni restoran.

Zoran Milanović Zoran Milanović 'Premijer ima dovoljno novca za odmor, a ja nemam. Ali ne vidim od čega bi se Orešković odmarao' T. Orešković Tehnički premijer Orešković otkio što je kuhao na odmoru i tko će biti ključan faktor na izborima

Osim rezidencija kojima se koriste državni dužnosnici, država u vlasništvu ima još na desetke vila od kojih su mnoge u lošem stanju, jer u njih nije ulagalo i koje su na prodaju. Nedavno je tako prodana Vila Kremešek u Opatiji zagrebačkom poduzetniku Jozi Draganu za oko 20 milijuna kuna. Bez obzira na to što je u derutnom stanju, tu vilu smatraju jednim od najljepših objekata na opatijskoj rivijeri. Nije ni čudno što je za nju bio i najveći interes, od ukupno 35 potencijalnih kupaca. Državni ured za upravljanje državnom imovinom u vlasništvu ima i Vilu Lovor, također u Primorsko-goranskoj županiji, za koju također ne manjka interesa. Pristiglo je blizu 30 ponuda, ponajprije je interes da se objekt prenamijeni u turističke svrhe, no postoje i drugi interesi, primjerice da se tamo održavaju duhovni programi. U istoj županiji smještena je i Vila Toplice, s oko 25 ponuda. Budući vlasnik bi također objekt prenamijenio za turizam, ali ima i interesa da se prenamijeni za odmaralište za mlade, dom za starije i nemoćne ili također za objekt u kojem će se održavati duhovni programi. Za Vilu Izvor na Plitvičkim jezerima postoje 22 ponude, također s najvećim interesom da se prenamijeni u turistički objekt, no neki od ponuđača nude da tu bude sjedište umjetnika, a jedna poslovna škola u vilu bi smjestila edukacijski centar. Oko 20 ponuda postoji za Vilu Bianca u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a budući bi je potencijalni vlasnici iskoristili, osim za turističke svrhe, i u odmaralište za mlade ili rehabilitacijski centar. Češka Vila na Visu prodaje se već dulje vrijeme, a osim turizma, i tu postoji interes potencijalnog ulagača da je prenamijeni u Međunarodnu akademiju znanosti i umjetnosti, a blizu dvadeset ponuda stiglo je i za Vilu Čingrija u Dubrovniku.

>> Podjela nekretnina bivše Jugoslavije: Evo gdje će sve Hrvatska dobiti zgrade!

HGSS
Na visini zadatka
Proveo sam jutro s pripadnicima HGSS-a, evo zašto ih još više cijenim

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.