Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 183
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
03.12.2020. u 19:49

Cornwall i otočje Scilly dobili su 540 milijuna eura iz EU fondova, a 56 posto stanovništva je glasalo za izlazak iz EU.

Nevjerojatno je kako mnogi, a u nekim slučajevima većina, više vjeruje nekom negativnom političaru nego vlastitim očima. Najlakše je kazati da “Europska unija nije ništa učinila za nas” i uz to dodati da “smo mi više uplatili u blagajnu EU negoli smo dobili novca iz europskih fondova”. Ljudi vjeruju tim izjavama. Ne idu provjeravati, ne pitaju se, primjerice, jesu li ti isti političari djelovali kako bi se dobila sredstva iz EU fondova ili nisu.

Primijer takvog političara koji govori da njegova država više uplaćuje u EU fondove negoli iz njih dobiva jest čelnik Lige Matteo Salvini, koji je čak predlagao izlazak Italije iz eurozone i EU. Liga, prije se zvala Sjeverna liga, talijanska je stranka koja je bila na vlasti, a Salvini je po stažu jedan od najstarijih političara, pa ako Italija nije izvukla dovoljno novca iz Bruxellesa i on snosi krivnju, jer očito ne samo što ne zna kako funkcionira cijeli sustav, nego nije ni djelovao kako bi se stvorio tim koji bi pripremao projekte za dobivanje sredstava.

Koliko je lakše prihvatiti parolu “EU nam ne treba, jer od nje ne dobivamo novac” negoli pogledati istini u oči, bilo je vidljivo u slučaju referenduma u Velikoj Britaniji o izlasku iz EU. Najbolji primjer za to je velški gradić Ebbw Vale na oko 50 km od Cardiffa, gdje je čak 62 posto građana bilo za Brexit. Ebbw Vale, koji ima oko 33.000 stanovnika, bio je gradić rudnika ugljena i čeličana (početkom 1960. u čeličani je radilo 14.500 radnika), a onda su početkom osamdesetih rudnici i čeličane. zatvoreni Postindustrijska obnova počela je zahvaljujući i novcu EU kojim je sagrađen novi koledž (33 milijuna funti), novi sportski centar (350 milijuna funti), cesta (77 milijuna funti) itd. A da se to sagradilo sredstvima EU piše na panoima ispred tih građevina. Dakle građani su znali, vidjeli svojim očima, a ipak su govorili: “EU nije ništa učinila za nas”. Više su vjerovali onome što su čuli od zagovornika Brexita i lažnim vijestima na društvenim mrežama o invaziji stranaca nego onome u što su se sami uvjerili. U gradiću i nema stranaca, odnosno u Ebbw Valeu živi sama jedna starija Poljakinja, a stanovnici su govorili kako su umorni od izbjeglica.

Cornwall i otočje Scilly dobili su 540 milijuna eura iz EU fondova, a 56 posto stanovništva je glasalo za izlazak iz EU. Većina stanovnika na sjeveroistoku Engleske, gdje je iz EU fondova stiglo 537 milijuna eura, glasala je za Brexit, a u gradu Hartlepoolu postotak glasova za izlazak iz EU iznosio je čak 68,6 posto.

EU fondovi su novac europskih građana koji se, u skladu s određenim pravilima i procedurama, dodjeljuju raznim korisnicima za provedbu projekata. Svrha fondova je ulaganje u stvaranje radnih mjesta i održivo i zdravo europsko gospodarstvo i okoliš. Postoji više fondova iz kojih se mogu dobiti sredstva za pojedine projekte kao što su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

Kroz pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) usmjereno je više od polovice sredstava EU. ESIF je uglavnom usmjeren na pet područja: istraživanje i inovacije, digitalne tehnologije, potpora niskougljičnom gospodarstvu, održivo upravljanje prirodnim resursima i mala poduzeća. Hrvatskoj je za razdoblje 2014. – 2020. bilo na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura, od čega 8,397 milijardi eura za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijardi eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

Hrvatska je na posljednjem mjestu sa samo 30 posto iskorištenih (predzadnja po korištenju tih fondova je Italija sa 30,7 posto), dok je prva Finska sa 66,2 posto iskorištenih sredstava ispred Irske s iskorištenih 60,6 posto itd.

Postoje i bespovratna sredstva koja dodjeljuje Europska komisija, pa je tako Hrvatskoj za gradnju Pelješkog mosta odobrila 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto troškova procijenjenih na ukupno 420 milijuna eura. Hrvatska je 2018. potpisala ugovor o gradnji Pelješkoga mosta s kineskom tvrtkom China Road and Bridge Corporation. Na stranu to što u Bruxellesu ne skaču od sreće što novac europskih građana odlazi kineskoj tvrtki, ali i činjenica da Hrvatska nije znala iskoristiti danu joj priliku da bolje iskoristi novac EU dovoljno pokazuje da postoji velika manjkavost u pripremi projekata, izvlačenju novca i korištenju EU fondova. U takvoj situaciji, kada ne znaš kako pripremiti vlastite tvrtke za izvedbu projekata plaćenih iz EU fondova, lakše će proći parola da iz Bruxellesa ne dobivamo novac. Zemlje koje su znale ne samo izvući europska sredstva, već i pripremiti tvrtke za njihovo korištenje, znatno su više napredovale. Finskoj se zasigurno ne bi dogodilo da joj most gradi kineska tvrtka.

Komentara 10

SL
slavenZadravec
08:48 04.12.2020.

Najjednostavniji način za marginalizaciju i zaostajanje svih evropskih nacionalnih država je da ponovo postanu samo to - nacionalne države izvan EU.

ZG
Zeljko Grabar
15:45 04.12.2020.

Postovani dospodine Silvije, da sigurno je da Fincima most nebi gradili Kinezi, ali je isto tako sigurno da ga nebi gradili niti talijanska, austrijska, njemacka ili grcka graditeljska mafija. Ovoj put je to bila ipak najbolja solucija da bi most uopce bio sagradjen, a koliko mi je poznato Kinezi ipak koriste maksimalno hrvatsku pomoc i radnu snagu. Kod tako velikih investicija Finci bi najvjerojatnije vrhnje poslova odradili sami a one najteze gradjevinske i montazerske radove bi dobile kriminalne firme koje prodaju jeftinu radnu snagu ispod svih zakonskih propisa koji vrijede za finsko trziste rada i onda bi oprali ruke jer eventualne sramotne i neljudke uvjete poslovanja i placanja bi prebacili na podugovorne firme koje zaradjuju na takvim prljavim poslovima u nazovi zakonski uredjenom trzistu europske unije. Raspitajte se po kakvim uvjetima rade hrvatski montazeri i gradjevinari u Njemackoj, Finskoj i Austriji i koju placu za isti posao dobivaju njihovi njemacki, austrijski,finski ili tuzemni zaposlenici na istim radnim mjestima. Zato ipak treba malo dublje pogledati stvar i ne zanositi se nekakvim postenjem kojeg na trzistu rada kod velikih poslova nema. Pitanje je samo kad ce i u Hrvatskoj ponovo na noge stati neki veliki gradjevinar a onda ce najvjerojatnije raditi isto sto i slicne velike firme u Europi.

Avatar Osvetnik Ernesta Fulira
Osvetnik Ernesta Fulira
15:14 04.12.2020.

Silvije - to ti je samo dokaz da vecina ljudi glasa emocijama i srcem a ne racionalno i razumom. Njihova percepcija suverenizma i neovisnosti od tamo neke vlade u Bruxellesu, bila je jaca od racionalnih argumenata koje navodis. To je vrlo dobra pouka za nase wannabe politicare, da shvate da je prosjecnom biracu emocija i percepcija daleko ispred racionalnih argumenata.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije