Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

Europska unija mogla bi statistički smanjiti hrvatski javni dug

Ako bi ova inicijativa uspjela, Hrvatska bi imala 18 posto manji javni dug, 
što bi nam olakšalo pristup eurozoni
06. siječnja 2015. u 15:33 6 komentara 2340 prikaza
01.10.2014., Pula - Prigodnim programom u citaonici Kluba umirovljenika obiljezen je Medjunarodni dan starijih osoba. Odrzan je sahovski turnir dok su clanice uz pjesmu i kolace ucile engleski jezik.
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Mirovinski fondovi pritišću Europsku uniju da olabavi kriterije za priznavanje takozvanog tranzicijskog troška. Riječ je o mogućnosti da se javni dug statistički smanji za iznos koji su mirovinski fondovi uložili u njega, kao i da se deficit prikazuje umanjen za iznos koji se slijeva u mirovinske fondove. Ako bi ta inicijativa uspjela, Hrvatska bi imala za 46 milijardi kuna manji javni dug, što je smanjenje od gotovo 18 posto, a deficit proračuna bio bi manji za 1,5 posto BDP-a, što bi značilo lakšu mogućnost pristupa eurozoni, odnosno uvođenja eura kao domaće valute, lakši i jeftiniji pristup novcu i za državu i za poduzetnike pa na kraju i građane. Uz takav okvir mogli bismo očekivati i da se u budućnosti znatno poboljša kreditni rejting.

– Zemlje koje imaju slične sustave, na čelu s Poljskom, već su u vrijeme prije ulaska naše zemlje u Europsku uniju pokretale inicijative da se doprinosi za obveznu mirovinsku štednju tretiraju kao odbitna stavka pri izračunu dopuštenog proračunskog deficita, a sredstva u mirovinskim fondovima kao odbitna stavka javnog duga. Obrazloženje je vrlo jasno, mirovinskom reformom je dio doprinosa usmjeren u drugi stup, što je stvorilo određeni tranzicijski trošak, ali je istodobno činilo osnovicu za umanjenje takozvanog implicitnog troška za mirovine u budućnosti. Pojednostavljeno, u uvjetima negativnih demografskih trendova, sadašnji zaposlenici, uz to što financiraju tekuće mirovine svojih starijih sugrađana, financiraju i izdvajanja za svoje buduće mirovine – komentirao je Damir Grbavac, predsjednik uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Međutim, prema postojećoj proceduri prekomjernog deficita, Europska komisija uzima u obzir troškove mirovinskih reformi koje uvode sustav s više mirovinskih stupova, ako je jedan od njih obvezni stup, ali uz dva uvjeta: da je proračunski deficit dovoljno blizu granici od tri posto BDP-a, i da je javni dug manji od granice od 60 posto BDP-a, upozorava Vedran Šurina, risk menadžer u mirovinskom fondu Erste plavi. Kao primjer svojih tvrdnji navodi Litvu koja je 2013. izašla iz procedure zahvaljujući toj mogućnosti.

Mirovine već sad iz poreza

– Litva je 2013. izašla iz procedure EDP s deficitom od 3,2 posto BDP-a, a Europska komisija priznala joj je trošak mirovinske reforme od 0,2 posto BDP-a. Prema podacima iz travnja 2014., proračunski deficit Hrvatske u 2013. iznosio je 4,9 posto BDP-a, a javni dug 67,1 posto BDP-a – ističe Šurina koji je skeptičan prema pozitivnom ishodu inicijative. Međutim, Hrvatska je zemlja koja ima imovinu od gotovo 20 posto BDP-a koncentriranu u mirovinskoj štednji koja je zakonom tretirana kao osobna imovina. Po tome smo rekorder u Srednjoj Europi čak i među razvijenim zemljama. Drugim riječima, mirovinski fondovi imaju novac koji po vrijednosti odgovara svakoj petoj kuni ostvarenoj u društvu u jednoj godini, a mogu pokriti i gotovo petinu cijelog hrvatskog javnog duga. Iako su i u mirovinskim fondovima skeptični glede toga hoće li se inicijativa ikada usvojiti, s obzirom na to da je protiv nje i jaka Njemačka, važno je, kažu, istaknuti da Hrvatska ima potpuno drukčiju situaciju od ostalih novih članica Europske unije.

Imovina hrvatskih obveznih mirovinskih fondova, koja iznosi oko 20 posto BDP-a, pokriće je za javne obveze u budućnosti. Eurostat, nažalost, ne uzima u obzir tu imovinu u određivanju javnog duga, no to je samo statistička definicija. Ekonomska je činjenica da zemlja koja ima ušteđevinu od oko 20 posto BDP-a jednostavno nije jednako zadužena kao i zemlja koja nema takvu ušteđevinu a ima isti javni dug – komentira Dinko Novoselec, predsjednik Uprave Allianz ZB d.o.o. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Listopad je završio s gotovo 65 milijardi kuna u obveznim mirovinskim fondovima te još 2,5 milijardi kuna u takozvanom trećem mirovinskom stupu, odnosno sustavu dobrovoljne štednje.

– I dok je mirovinski sustav u II. stupu akumulirao novac, često uz visoke prinose od ulaganja imovine, država je akumulirala dug. Dug opće države iznosio je 73 milijarde kuna 2002. kada je u sustavu bilo samo dvije milijarde kapitalizirane štednje. U kolovozu je, prema podacima Hrvatske narodne banke, dug opće države iznosio 256,4 milijarde kuna uz 22,5 milijardi kuna državnih jamstava.

Međutim, iako je mirovinska štednja respektabilna, makroekonomist s Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević upozorava na loše demografske okolnosti pa poručuje da "tranzicijski trošak" u tim uvjetima ne može biti argument. Deficit prvog mirovinskog stupa iznosi više od 16 milijardi kuna. To znači da se svim doprinosima koji se uplaćuju kao štednja prikupi manje od 50 posto novca nužnog za isplatu mirovina svim umirovljenicima u Hrvatskoj. Demografi predviđaju da će već 2021. godine svaki peti Hrvat imati više od 65 godina, a do 2061. godine opasno ćemo se približiti udjelu starog stanovništva od 30 posto. U tom kontekstu Lovrinčević tvrdi da je bespredmetno govoriti o mirovinskoj štednji te o tranzicijskom trošku.

Mirovine se više ne trebaju zvati mirovinama, već se moraju nazvati pravim imenom – to je socijalna pomoć. Nitko tko ostane u sustavu međugeneracijske solidarnosti neće zaraditi svoju mirovinu jer mu je već sada država isplaćuje iz poreza, a ne mirovinske štednje. Mirovina za budućnost može se samo uštedjeti – poruka je Lovrinčevića koji napominje i da nikakva statistička promjena neće otplatiti dugove niti umanjiti prenapuhanu državnu potrošnju. Država ne može akumulirati 20 milijardi kuna deficita godišnje, poruka je koju Lovrinčević često šalje jer bez reformi idemo u bankrotno stanje bez obzira na to koliki nam dug Eurostat izračunao. Ekonomist je nekoliko puta istaknuo da nas takav rasplet može dočekati već u 2017. godini, do koje bi kamate na svjetskim tržištima trebale rasti.

Dio ekonomista, među kojima je i Lovrinčević, očekuje i da bi pritisak neotplaćenih dugova mogao izroditi inicijativom države da posegne u imovinu mirovinskih fondova. Slična se stvar dogodila u Mađarskoj koja je nacionalizirala štednju, odnosno povukla novac iz mirovinskih fondova u proračun, ali osim vrlo kratkog efekta povećanja likvidnosti, taj potez nije doveo do oporavka sustava. Dapače, došlo je do erozije sustava koji je zamišljen kao podjela odgovornosti između države i samih osiguranika. Manje radikalnu mjeru smanjenja stope izdvajanja u drugi stup, što se dogodilo u Poljskoj, analitičari također vide kao korak unazad u slučaju da je ne prati ograničavanje javnog duga, što je Poljska definirala i Ustavom. Estonija je privremeno zamrznula uplate u drugi stup pa je nakon konsolidacije proračuna povećala izdvajanja u drugi stup sa šest na osam posto. – To su sredstva građana Hrvatske koji rade (ili su radili), njihova osobna imovina, čija je isključiva namjena buduća mirovina. Rezultat su uplata doprinosa u drugi mirovinski stup i prinosa obveznih mirovinskih fondova koji od početka rada iznose oko 3,3 posto realno, znači korigirano za stopu inflacije, znatno više od očekivanog početkom mirovinske reforme i više u odnosu na pokazatelje iz većine usporedivih zemalja – komentirao je Grbavac koji podsjeća da je Europska unija reagirala na nacionalizaciju štednje u mirovinskim fondovima odlukom da jednokratne aktivnosti ne prizna bitnim, sustavnim smanjivanjem deficita.

Povećati izdvajanja u II. stup

Građani ne bi dobro reagirali na nacionalizaciju štednje jer, prema istraživanju koje je nedavno provedeno, 55 posto građana ne bi je podržalo! U istom trenutku čak 42 posto obveznika u mirovinskom sustavu nije zadovoljno njime. Na pitanje kako bi trebala izgledati budućnost mirovinskog sustava, više od 30 posto građana odgovorilo je da treba povećati izdvajanje u drugi stup, dok manje od 15 posto građana drži da treba smanjiti uplate u drugi stup u korist međugeneracijske solidarnosti.

– Reverzne mjere u mirovinskom sustavu ostavljaju nepravedan sustav budućim generacijama koje su izgubile sadašnju priliku da se izdvajanjima u individualni drugi stup mirovinske štednje samostalno pobrinu za vlastiti veći prinos u trenutku kad i sami postanu umirovljenici – kaže analitičarka Zrinka Živković-Matijević. Naime, mađarski model nameće da se mirovinska štednja troši na sadašnje umirovljenike po principu međugeneracijske solidarnosti, dok budućnost mirovina onih koji za njih štede ostaje upitna. S obzirom na to da sve projekcije govore u prilog daljnjem opadanju odnosa osiguranika i umirovljenika, kaže se u studiji, nameće se zaključak da ovakva mjera gašenja drugog stupa sa sobom nedvojbeno donosi implicitno veći mirovinski dug u budućnosti ili alternativno povećanje poreznog opterećenja koje će zahvatiti buduće radno aktivno stanovništvo. Zato Živković-Matijević poziva na povećanje izdvajanja u drugi mirovinski stup.

Boris Lalovac prezaduženi smo Ministar Lalovac: Voda je došla do grla već odavno 23.10.2014., Zagreb - U Banski dvorima  odrzana je redovita sjednica Vlade RH. Boris Lalovac.  Photo: Patrik Macek/PIXSELL socijalno raslojavanje Dvije trećine živi s plaćom do 5000 kuna, a najbogatiji sa 200.000 kuna neto mjesečno

– Svjedoci smo neodrživa stanja u sustavu javnih financija u kojem se kumulirani proračunski deficiti pretvaraju u zabrinjavajuću dinamiku porasta javnog duga. Zadržavanje statusa quo značilo bi odustajanje od započete mirovinske reforme koja je primarno trebala uspostaviti dugoročnu ravnotežu između primjerenih mirovina i financijske održivosti cjelokupnog mirovinskog sustava – kaže analitičarka te dodaje da je jednom država posegnula za tim novcem, ali da to treba promatrati kao izolirani slučaj koji se ne bi trebao ponoviti.

Hoće li se mirovinski fondovi idućih godina morati braniti od vlada koje će u njima vidjeti lak plijen pa sistemom manjeg otpora posegnuti za novcem kako bi izbjegle štednju reformama ili će se izboriti za statističko smanjenje duga, tek ćemo vidjeti, ali sigurno je da će se na inicijativi koja bi Hrvatsku izvukla iz kreditnog rejtinga "smeće", intenzivno raditi. – Kao punopravna članica europske asocijacije mirovinskih fondova Pensions Europe, u srpnju ove godine založili smo se za naš stav. I sam Pensions Europe poziva Europsku komisiju da primijeni fleksibilne kriterije za uvažavanje strukturnih mirovinskih reformi u vezi s Procedurom prekomjernog deficita – ističe Grbavac koji priznaje da nisu postigli željeni rezultat u startu, ali najavljuje sustavnu aktivnost prema Bruxellesu od kojeg naposljetku ipak očekuje zeleno svjetlo.

>> Mrsić: Nijedan radnik neće moći početi raditi, a da nema prijavljeno mirovinsko osiguranje

Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
Slasni zalogaji
Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
  • Avatar viki_nuland
    viki_nuland:

    I bivsa Grcka vlada (normalno "savjetovana" od strane Goldman-Sachs-a) je "statisticki" smanjila svoj dug kako bi "zadovoljila uvjete" za Euro, pa gdje ih je ta manipulacija odvela svi smo vidjeli. Mi se mozemo i pretvarati da uopce nemamo duga i ... prikaži još! kako je sve u redu (sto trenutna vlast i radi) medjutim to ne mjenja realnost, ljudi i dalje grcaju u duznickom ropstvu, svaki dan su ovrhe, nitko nikome nista ne placa, i ljudi jedu iz kontejnera za smece. Nikakva statistika im tu nece pomoci.

  • Avatar Jura z bregov
    Jura z bregov:

    Još jedno prelijevanje iz praznoga u šuplje (vrijedi i obrnuto).

  • Avatar Oziris
    Oziris:

    Dug je dug, bez obzira kako ga prikazali. To ce im omoguciti da se jos vise zaduzuju.