Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Pretvara li se elektronička pošta od rješenja u problem?

Procjenjuje se da prevencija i rješavanje problema s “prekomjernim granatiranjem” e-mailovima kompaniju s tisuću uposlenika prosječno košta više od tri milijuna dolara godišnje
23. prosinca 2017. u 17:09 3 komentara 8860 prikaza
E-mail
Foto: Thinkstock

R azmišljajući o značajnim utjecajima znanosti i tehnologije na ljudski život u 21. stoljeću nemoguće je zaobići elektronsku poštu – popularni e-mail. Mnogi danas provode značajan dio svog života pišući i odgovarajući na bezbrojne e-mail poruke.

RAZVESELITE IH Tražite poklone za tehno frikove? Evo nekoliko prijedloga

Prednosti u usporedbi sa slanjem pisama ili telefoniranjem bile su očigledne: prijenos informacije e-mailom trenutan je u čitavom svijetu, a osoba koja šalje poruku i ona koja je prima ne moraju biti raspoložive u isto vrijeme. Informacija se može proslijediti i grupi ljudi, uz privitke (“attachmente”) s velikom količinom informacija. Sve napisano može postati podsjetnikom u nekom budućem vremenu, ili čak dokaznim materijalom u sudskim postupcima.

Godine 2010. istraživanje uposlenih u akademskoj zajednici SAD-a pokazalo je da se 83 posto ispitanika slaže da je e-mail od ključne važnosti za njihov uspjeh i produktivnost na poslu. 
Međutim, razmišljajući o elektronskoj pošti kao o novoj usluzi na tržištu i alternativi telefoniranju ili slanju pošiljke, činilo se da nešto ipak ne može biti u redu. Naime, jedan od dugovječnijih postulata u ekonomskim znanostima jest da usluge ne mogu istodobno biti kvalitetne, brze i jeftine. 
Ako su dva od ta tri obilježja pogodna za korisnika, onda treće obilježje najčešće nije.

>> 5 najboljih mobitela 2017. 

Kvalitetne i brze usluge obično su skupe. Kvalitetne i jeftine usluge obično su spore. Brze i jeftine usluge obično nisu kvalitetne. No, e-mail se od svog uvođenja činio rješenjem koje prkosi ovom pravilu – nudio je kvalitetan prijenos informacija, bio je neopisivo brži od poštanskih pošiljki, a pritom i besplatan. 
Ipak, s vremenom su se počeli nazirati prvi problemi. Kako se radilo o svima dostupnoj, besplatnoj, ničim ograničenoj usluzi, ljudi su je i koristili neinhibirano. Procjene jedne od najčešće citiranih istraživačkih skupina, Radicati grupe u Palo Altu, u SAD-u, govore da je u svijetu 2010. godine bilo već 2,9 milijardi aktivnih e-mail adresa, a do 2014. taj se broj popeo na 3,8 milijardi. S njih se danas u svijetu svake sekunde pošalje više od 2 milijuna e-mailova, tj. oko 150-200 milijardi e-mailova u svakom danu.

Od svake četiri adrese, tri pripadaju privatnim korisnicima, a jedna je službena. Oko polovice svih računa aktivno je u Aziji, još četvrtina registrirana je u Europi, a samo jedan od sedam računa aktivan je u Sjevernoj Americi. Godine 2014., procijenjeno je da prosječan korisnik službenog e-maila prima oko 80 e-mailova dnevno, od kojih je 15 neželjena pošta (tzv. “spam”). Pošalje ih oko 40, no ima pojedinaca u kojih su te brojke višestruko veće. 
Zbog neograničenosti korištenja e-maila, uposlenici i stručnjaci medicine rada počeli su ukazivati na tzv. “sindrom preopterećenosti e-mailom”, zalažući se da se uvede u medicinsku literaturu kao ozbiljna bolest.

Sve veći broj ljudi se više ne uspijeva odmoriti od silnog e-maila. Kada i uzmu kraći odmor, povratak i otkriće golemog broja neodgovorenih e-mailova djeluje na njih još pogubnije, snažnim porastom tlaka i ubrzanjem srčanog ritma. E-mailovi stižu neprekidno, izvan radnog vremena, iz raznih vremenskih zona, u svako doba dana i noći, dovodeći do stresa, smanjena zadovoljstva poslom, zasićenja, anksioznosti, smanjene produktivnosti i mogućeg negativnog ukupnog učinka na ekonomski rast.
Uz to, e-mailom se stalno šire i neželjene poruke (“spam”). Još opasnije, šire se i lažne vijesti, financijske prevare, kradu se osobni podaci i šire “kompjutorski virusi” koji mogu uništiti računalo.

E-mailom se često zapodjenu i ozbiljne svađe u virtualnom prostoru, s ozbiljnim posljedicama po uposlenike, jer se pokazalo da ljudi znatno žešće reagiraju na neželjenu informaciju koju pročitaju negoli na onu koja im se izgovori.

računalo zlonamjerna datoteka Upozorenje MUP-a: Ne nasjedajte na lažni e-mail Fine o pokretanju ovrhe

Naposljetku, mnogi sve češće proglašavaju tzv. “e-mail bankrot”, gdje napuštaju svaku nadu da bi mogli odgovoriti na sve pristigle e-mailove.

Procjenjuje se da prevencija i rješavanje ovakvih problema kompaniju s tisuću uposlenika prosječno košta više od 3 milijuna dolara godišnje. To e-mail čini sve skupljim, potvrđujući onaj ranije spomenuti postulat o nepostojanju savršene usluge. 
Koliko su ovi problemi postali općeniti i ozbiljni, pokazuje i podatak da su njemački i francuski sindikati pokrenuli pravne bitke kako se od zaposlenika više ne bi smjelo očekivati da provjeravaju e-mail nakon radnog vremena.

Najprije su takva pravila prihvatile njemačke kompanije poput Volkswagena, BMW-a i Pume. Zatim su i zakonodavna tijela Njemačke i Francuske u proteklih nekoliko godina donijeli zakone o uposleničkom “pravu na isključivanje” s interneta, prevenciju sagorijevanja na poslu i zaštitu zajamčenog slobodnog vremena. Usprkos tim prvim mjerama, brojke pokazuju da problem i dalje raste, a nije jasno kako ga dugoročno riješiti.

Nejednakost Raste jaz između bogatih i siromašnih poduzetnici Ekonomski antibarbarus Rast vođen inovacijama zadaća je državnih sveučilišta Newfaces Finale Zagreb Connecta Upoznajte startupovce koji mijenjaju našu svakodnevicu

 

PBZ
#OSTAJEMDOMA
Plaćaj račune i upravljaj svojim financijama online: savjeti za organizaciju bez odlazaka u poslovnicu banke
Hrvatska pošta
IZ UDOBNOSTI DOMA
Ovih dana čekanje u redovima pretvorite u uživanje na trosjedu
  • Avatar mdoresic
    mdoresic:

    A kojih li trivijalnosti?! NEPODNOSLJIVO

  • miso:

    Stvar je danas lako rješiva. Dopustite svakome da vam pošalje prvi e-mail i omogućite mu da se izjasni želi li slijedeći. Ako odgovori pozitivno dopustite da mu ista osoba pošalje slijedeći e-mail, ... Kod prvog negativnog odgovora server će ga ... prikaži još! blokirati i neće nitko dobivati neželjenu e-poštu!

  • Avatar Zloćo Mlađi
    Zloćo Mlađi:

    I u mojo tvrtki kome se god digne k.... šalje neke gluposti e-mailom koje nemaju veze sa poslom. Svaki dan dođe oko 40 - 50 e-mail, isto da tinejđeri sjede za viberom i kucaju ljubavne poruke.