Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 181
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
SUŽIVOT ZA uzor

Dvojezičnost u Udbini - Ljubav i sloga HDZ-a i SDSS-a

'22.08.2013., Udbina - Dvojezicni natpisi i suzivot u Udbini. Nacelnik Udbine Ivan Pesut. Photo: Zeljko Mrsic/PIXSELL'
Foto: 'Zeljko Mrsic/PIXSELL'
1/7
26.08.2013.
u 18:27

U malenom ličkom mjestu na vlasti je koalicija HDZ-a i SDSS-a. Nedavno su na dvije zgrade postavljene dvojezične ploče. Nije bilo prosvjeda niti se digla prevelika prašina.

Udbina, mala lička općina s oko 2000 stanovnika, privukla je pozornost javnosti tek nakon što je prije dva tjedna uvela dvojezične ploče na zgradi Općine i Kulturno-informativnog centra. Tek se tada probila i zanimljiva informacija da u Udbini gotovo da i nema nezaposlenosti. Kažu, tek je oko četiri posto, i da, ako tko hoće posao, može tamo doći raditi u drvnu industriju ili baviti se stočarstvom...

Dakako, to tvrde vodeći ljudi lokalne uprave spominjući i golema ulaganja koja navodno slijede s poduzetničkom zonom u gradnji. Mladi pak, barem oni s kojima smo razgovarali, tvrde kako za njih ovdje i, kada ima plaće, nema života i da žele napustiti Udbinu, pa i Hrvatsku. Njima je Udbina mjesto drago srcu, ali na kraju svijeta, a teme o ćirilici i latinici uglavnom ih ne zanimaju. One nešto ili puno starije, bilo zaposlene, umirovljene, a i one koje smo zatekli s pivom u ruci ispred lokalnih kafića priča ipak zanima.

– Da HDZ nije podržao uvođenje ćirilice, ne bi dobio mjesto načelnika – kaže nam Ivo, a također doseljeni Hrvati iz BiH Pero i Zvonko tvrde gotovo uglas: – Može nama ćirilica smetati ili ne, ali ako je po zakonu, to je tako.

– Dobro je da su nam dali ćirilicu, ali što s time dobivamo, ništa, samo moguće probleme – kaže nam jedan mladi Udbinac srpske nacionalnosti uvjeren da cijela priča, kao i uvijek, koristi samo političarima. Dvojica glavnih protagonista ove priče o dvojezičnosti u Udbini HDZ-ov su načelnik Ivan Pešut i SDSS-ov predsjednik Općinskog vijeća Slobodan Bjelobaba. Ivan Pešut hrvatski je branitelj, pripadnik 118. brigade Hrvatske vojske. Bjelobaba je također bio pripadnik 118. brigade, ali srpske paravojske!? Nekad možda na nišanu, a danas potpisnici koalicijskog sporazuma i uvođenja dvojezičnosti tvrde da treba gledati u budućnost i ne potencirati suživot nego – život. U informaciji da je dvojezičnost uvedena u općini u kojoj je načelnik iz HDZ-a, stranke koja se do prije izbora prije nekoliko mjeseci uporno protivila uvođenju dvojezičnosti u Vukovaru i velikim dijelom na tome vodila predizbornu kampanju, ne vide ništa čudno. Što vrijedi za Vukovar, za Udbinu ne vrijedi, a HDZ-ov načelnik Ivan Pešut u tome ima bezrezervnu podršku – SDSS-a!? Prvi lički HDZ-ovac Darko Milinović, ali i prvi čovjek HDZ-a Tomislav Karamarko nisu HDZ-ovu načelniku Pešutu, kako tvrdi, pravili probleme.

Svjesni situacije

Svjesni su, kako nam je rekao, političke situacije u Udbini, u kojoj su Srbi za nekoliko postotaka većina i podupiru HDZ-ova načelnika.

– Imao sam podršku Tomislava Karamarka za koaliciju sa SDSS-om još proljetos jer je to ovdje realnost i, jednostavno, politička procjena. Osim toga, takav slučaj imamo i u Obrovcu. Za uvođenje dvojezičnosti nisam pitao ni Karamarka ni Milinovića jer je tu odluku o dvojezičnosti općinsko vijeće donijelo još krajem prošlog mandata kada sam također bio načelnik. Uostalom, SDSS je imao zahtjev da se dvojezičnost uvede na samo dvije zgrade, Općinskog vijeća i KIC-a. Jednoglasno smo donijeli tu odluku jer, kada smo mi došli na vlast, bili smo promijenili sva imena ulica koje su bile u vrijeme dok je bio SDSS-ov načelnik. Sada je bilo korektno da se s njihovim zahtjevom složimo – rekao nam je Ivan Pešut odlučno se protiveći stavu da HDZ nije vjerodostojan kada zabranjuje uvođenje ćirilice u Vukovaru, a u Udbini ga jednoglasno podržava. Kaže da je srpska manjina bila razumna i nije htjela više natpisa, primjerice, sela i mjesta na ćirilice, nego samo na te dvije zgrade. – Teško je ljudima koji su prošli ratna stradanja to prihvatiti i ja to razumijem, ali moramo gledati u budućnost. Što se Vukovara tiče, Vukovar je poseban simbol i tu su vruće rane te treba biti maksimalno oprezan. I sada su tamo te dvije zajednice podijeljene i odvojene su im škole i vrtići što ovdje nije slučaj. Tamo je velik broj ljudi koji susreću one koji su bili uzrokom strašnih razaranja i teško je to. Nije isto Vukovar i Udbina – kaže Pešut naglašavajući da kao hrvatski branitelj, podrijetlom iz hrvatskog mjesta Lovinca, i te kako stradalog u ratu, razumije stradavanja, ali i da poštuje prava srpske manjine u Udbini.

Kao Namibija

– Mi smo površinom treća općina u Hrvatskoj, ali imamo manje od dva stanovnika po četvornom kilometru i slikovito, nakon namibijske pustinje, najmanje je naseljena. Nastavi li se politika sukoba, ovdje neće trebati ni latinica ni ćirilica, možda će se za 10 godina ovdje pisati kineski ili arapski. I sada imamo liječnika Palestinca koji je i član HDZ-a i poduzet ću sve da i njegov jezik bude ovdje – rekao nam je Pešut, koji je u ratu bio pripadnik 118. brigade Hrvatske vojske, a Slobodan Bjelobaba, predsjednik SDSS-a i Općinskog vijeća Udbine, također je bio pripadnik 118. brigade, ali srpske paravojske. – Znate kako je, nitko ne ide u vojsku, a da ga ne mobiliziraju. Ja sam bio nastavnik, ali mogu vam ja sada pričati i da sam bio pekar, no nisam i, kada su mi naredili, morao sam ići i na položaje. No, tamo sam govorio ljudima da ne ulaze u hrvatska sela i da ne čine zvjerstva. I slušali su me uglavnom jer su to najčešće bili moji učenici iz škole – počeo je s pričom prvi čovjek udbinskog SDSS-a.

– Mi ovdje gradimo budućnost i sada nam tenzije dižu tri čovjeka kojima ne odgovara ništa. Pa, mi smo i s HDZ-om razgovarali kada smo vidjeli da možda nećemo moći proći sami i odlučili smo se za koaliciju uz dogovor da iz naše stranke budu donačelnik i predsjednik Općinskog vijeća. Dobili smo glatko s više od 60 posto jer su nas ljudi prepoznali kao ljude koji mogu pomoći mjestu. I to što smo tražili natpise samo na dvije zgrade dokazuje da ne želimo dizati tenzije. A imamo prema zakonu pravo i na nazive ulica i mjesta. Bojao sam se da ćemo, budemo li sve to tražili, narušiti harmoniju. Mislim da su i u Vukovaru to trebali tražiti po dijelovima, a ne odjednom. Vukovar je sasvim druga priča od Udbine jer, hvala Bogu, u Udbini nije bilo toliko stradanja i to se ne može uspoređivati, a mi smo ovdje htjeli samo da naš narod vidi da ćirilice ima barem malo – rekao nam je Bjelobaba.

Prema popisu stanovnika u Udbini je gotovo 2000 ljudi, no realno ih je najviše oko 1600. Srba je, kažu nam u Udbini, gotovo 52 posto i većinski su narod prema popisu. Srbi su i prije rata bili velika većina, a Hrvati su se uglavnom doselili nakon rata iz BiH. Velikih međunacionalnih problema nema. Načelnik općine Ivan Pešut tvrdi da su lokalnoj upravi prioritet zapošljavanje i razvitak općine. – Nezaposlenost je samo oko četiri posto, odnosno zaposleno je oko 400, a nezaposleno oko 60 ljudi. – I te bismo zaposlili da su kvalificirana radna snaga. Najviše je zaposlenih u drvnoj industriji, a tu i dalje treba još radnika – kaže Pešut uvjeren da će se u Udbini zapošljavati nova radna snaga. Najviše se uzda u poduzetničku zonu i projektiranih novih zona na desetak hektara. U zonu je dosad uloženo oko milijun eura. – U poduzetničkoj zoni zaposlit ćemo još 70-ak ljudi. Mi se nadamo da će se u poduzetničkoj zoni investirati pet milijuna eura. Dogodine ćemo početi raditi najveći vjetropark snage 120 megavata, a riječ je o investiciji od 160 milijuna eura. To je američko-francuski kapital – najavljuje Pešut. Uz postojeća radna mjesta u lokalnoj upravi, ugostiteljstvu, drvnoj industriji, poljoprivredi, u Udbini se nadaju i većem razvoju stočarstva.

>>Ćirilične table u Udbini podržao i HDZ

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije