Državna potrošnja ne dijeli sudbinu ekonomije
Tek smo dostigli BDP iz 2008., a proračun, bez zdravstva, veći je 27 milijardi kn nego tada
Komentari 2
VL
MO
Dobar članak. Samo za potpiru činjenica upućujem na Eurostat i statistiku poreznih prihoda naše opće države. Oni iznose 37% BDPa u 2019 kao što su bili i 2016 godine. Zaključak: čista demagogija. Plenković i riječ reforma (a posebno porezna) nee idu u istu rečenicu.
VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Cijeli svijet nam govori da je osnovni problem Hrvatske u državnim i javnim službama, da su prevelike, da previše troše, da su neefikasne, a i kompletna korupcija kao i antipoduzetnička klima proizlaze iz tih struktura. I onda je Plenković svima njima pokazao - evo može to i još više... Radi toga nema investicija, radi toga nema niti teoretske šanse da se maknemo s dna EU-a, radi toga nema šanse da spriječimo odlazak struke i sposobnih. No, očito vlast ne pita, ostanak fotelja je puno vašniji od dugoročne sudbine države i društva. Politika se ponaša baš isto kao i državne i javne službe - nije bitno što će biti sutra, bitno je da danas dobijem koju kunu više... Kao što sam rekao, možda se pokrenu kakve-takve reforme kada padnemo ispod 3 mil. stanovnika, no samo možda. A kako izgleda, ispod 3 mil. imat ćemo već prije 2030. godine i svi će biti zaposleni u državi...