Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Život i stil

Dravska biciklistička autocesta bit će duga 800 kilometara

Ruta s pet zvjezdica Drava Bike kroz Austriju duga je 290 kilometara i najposjećenija je biciklistička staza u Europi
12. listopada 2019. u 07:10 0 komentara 645 prikaza
Pogledajte galeriju 1/6

Kada smo nakon višednevnog putovanja biciklom po budućoj, možda najljepšoj europskoj biciklističkoj ruti ‘Drava bike’ iz Italije, Austrije i Slovenije konačno stigli do Hrvatske, kolegici novinarki mobitel je izletio odmah s postolja na volanu bicikla, čim smo stupili na hrvatsko tlo. A uredno se taj isti mobitel vozio tjedan dana na tom biciklu od izvora Drave u talijanskom Tolbachu, izdržao je i austrijskih 290 i slovenskih 145 kilometara, sve do našeg Trnovca u Međimurju. No nema tamo trnja, nego prekrupnog pijeska.

medvjed Rijedak trenutak Jurio biciklom kroz šumu, nije ni slutio da će mu se ovo naći na putu...

Ova anegdota naravno nije mogla pokvariti prvi dojam, a i mobitel je ostao čitav. K vragu, pa tek smo stigli. Hrvatska je uz to prelijepa i s gotovo idealnim biciklističkim potencijalom, posebno se ističu njezini meandri, mrtvi rukavci i brzaci. No evo slikovitog primjera kako put da postanemo cikloturistička zemlja neće biti lagan ni jednostavan. Što je krenulo po zlu? Loš makadam i podloga na bike ruti od Trnovca u Međimurju te putovima uz Dravu kojima se stiže do Varaždina. Odmah nam objašnjava Slovenac Uroš Rozman, tvorac Dravske rute - pijesak naime mora biti 6 milimetara debljine, a ovdje je navožen krupni kamen po kojem se ne mogu voziti svi bez brige da bi se biciklistu moglo nešto loše dogoditi ili da bi mu mogao pasti mobitel s postolja bicikla. Mi usput odvlačimo pozornost Urošu da ne primijeti još i hrvatske biciklističke oznake koje su prerasle koprive, visoka trava i korov. Ne mora baš sve vidjeti, pomislili smo.

Iskreno, nije ni u Sloveniji sve bajno, držao je Uroš lekcije i slovenskim županima odnosno načelnicima općina. Nisu to baš bili ugodni razgovori jer biciklistička staza već je u funkciji. Naravno, sada sa znatno manje cikloturista. Velikim dijelom razlog su tome još nesagrađene dionice koje moraju biti odvojene od ostalog prometa. No na svih 145 kilometara u Sloveniji postavljenje su oznake, sagrađene prve nove dionice, popravljene stare i poboljšanje postojeće izvedbe ruta. Rješavaju se kritične točke dok se ne sagrade potpuno novi dijelovi staze.

Biciklisti Najugroženiji u prometu Biciklisti koji sa staze izjure na zebru opasni su za sebe i za druge u prometu

Pokušavamo objasniti Urošu Rozmanu da će u Hrvatskoj teško zaživjeti ideja biciklističke autoceste, a kamoli njezina gradnja; ima puno županija, općina, sitnih interesa, različitih nadležnosti. U Hrvatskoj se još uvijek misli da smo s tri informativne ploče, dvije pametne klupe i jednim odmorištem riješili problem i dobili biciklističku stazu kojom će se voziti obitelji s djecom, turisti i rekreativci koji žele uživati, a ne paziti je li im za vratom miješalica ili šleper na cesti kojom dnevno protutnji deset tisuća vozila. Od toga su pola kamioni, autobusi, dostavna i druga velika vozila. Tako se ne razvija cikloturizam i tako se nitko neće doći voziti osim rijetkih upornih namjernika.

Slovenska iskustva

Kako je zapravo došlo do toga da se u Sloveniji počelo drukčije razmišljati, onako kako sada zagovaramo i želimo svi u Hrvatskoj? Kako je nastala ideja o gradnji biciklističke autoceste? Pojam je inače postao uvriježen u Europi kako bi bilo lakše razumljivo da je riječ o autoputu sa svim gabaritima, samo je namijenjen biciklima, a ne automobilima. Tu su petlje, nadvožnjaci, mostovi, tuneli... Ni u Sloveniji nije bilo jednostavno promijeniti javno mnijenje, a još teže dobiti podršku države i političara. Sve je izgledalo kao šala, svi su gotovo posprdno gledali na ideju o slovenskoj ‘Dravskoj kolesarskoj poti’. Sve dok mladi arhitekt iz Maribora Uroš Rozman svoj magistarski rad, točnije projekt Prostornog plana ‘Dravske biciklističke rute’ kroz Sloveniju nije prijavio za najveće slovensko prestižno odlikovanje, Univerzitetsku nagradu Franca Prešerna u Ljubljani. Naime, kad u Sloveniji dobiješ Prešernovu nagradu, postaneš netko i nešto. Kažu poznavatelji slovenskih prilika, tek te onda počnu ozbiljnije doživljavati. Tako je srećom po cikloturiste i mnoge pobornike zdrave i nove mobilnosti Dravska biciklistička ruta došla u prvi plan. Prvo su se sve općine, njih čak 18 duž rute, dogovorile da će podržati projekt. Dijelom financirati i održavati postojeće dionice koje sada idu po manje prometnim mjesnim cestama, poljima i lošijim ili neasfaltiranim putevima. Potom je Državna direkcija za ceste Slovenije gradnju buduće suvremene biciklističke prometnice stavila u svoj četverogodišnji plan. Tako će malo mjesto Ruše kraj Maribora će biti upisano u povijest cikloturizma u regiji. Tu su na dionici prema Mariboru sagrađena prva četiri i pol kilometra biciklističke autoceste u punom profilu. Koliko uopće košta kilometar te autoceste? Oko sto tisuća eura i to bez otkupa zemljišta i projektne dokumentacije. Sloveniju će gradnja cijele Dravske biciklističke autoceste u duljini od 145 kilometara koštati oko 20 milijuna eura, i to uz korištenje postojećih dionica koje zadovoljavaju kriterije. Uroš Rozman iz Regionalne razvojne agencije u Koroškoj kaže mi da je njegova uloga u cijelom projektu da nadgleda gradnju rute ‘Drava Bike’ kroz Sloveniju. Koordinira rad s lokalnom zajednicom kako bi svi imali manje troškove pri održavanju i stvaranju novog cikloturističkog proizvoda. Održao je prezentaciju projekta ‘Drava Bike’ predstavnicima iz Hrvatske kako bi mogli nastaviti prema očito dobroj praksi iz susjedstva sve do Dunava. To nije samo želja Slovenije, već i Austrije i Italije. Benefit cijele Dravske rute tada bi polučio najbolje rezultate.

biciklist Idući će put stati Biciklist se provlačio između pješaka, no ovakvu reakciju nije očekivao

Inače, Dravska ruta sada u Sloveniji prolazi dijelom preko Pohorja, a tu je teška i brdovita pa se znatno smanjuje interes cikloturista, pogotovo onih koji vole lagane i uređene staze s puno atrakcija. No buduća dionica koja će zaobići Pohorje i ići lijevom obalom Drave bit će najbolji dio slovenske dravske rute, slična onoj koja ide kroz Austriju, lagana i prilagođena svima. Kontakt s Dravom ispod Pohorja bit će konstantan i poseban. Na primjer, posjet najstarijoj hidroelektrani na Dravi i uopće južno od Beča ‘Fala’ koja već sada ima recepciju za posjetitelje, a sama po sebi je muzej. Priče iz industrijske baštine i razgledi živih spomenika najviše zanimaju današnje moderne ciklonomade. Osim razgleda, hidroelektrana služi i kao most koji je neophodan biciklistima. I jedino je njima prolaz dopušten, i to od 5 do 23 sata. Ako slučajno biciklisti prolaze noću, na ulazu je broj telefona koji moraju nazvati i netko od osoblja elektrane će im omogućiti prelazak Drave kroz hidroelektranu. Dravski splavari posebna su priča koja će privlačiti bicikliste. Ovdje u Muti gdje je splavara bilo najviše bila je Mitnica, nekadašnja granica Austro-Ugarske i slovenske Koruške. Splavarenje je nekada bila vrlo važna gospodarska djelatnost jer se tako prevozilo drvo prema istoku sve do Rumunjske i Crnog Mora. Stoljetna tradicija je to koja se održala do današnjih dana kada se splavari u turističke svrhe. Duh prošlosti može se doživjeti u starim replikama uz zanimljiv istinski doživljaj i kulinarsku ponudu. Biciklistima željnima energije i umornima od pedaliranja osvježenje na splavi uz puno voća bio je pun pogodak. U Muti je i najstarija crkva u Sloveniji i poznati restoran u seoskom stilu ‘Pri Lipi’.

Osiguranja za bicikliste GRAWE osiguranje bicikala 10 razloga zašto je vožnja biciklom zakon

Nastavljamo dalje prema Mariboru, Ptuju i Ormožu. Potom ruta ulazi u Hrvatsku, dijelom ide po Međimurju, pa preko Varaždina prema Legradu i sve do ušća Mure u Dravu. Zasad tu završava međunarodni projekt ‘Drava Bike’. No svi turistički radnici i sudionici na ruti od izvora Drave do Hrvatske jako su zainteresirani da se ona nastavi sve do Osijeka i ušća Drave u Dunav. Bila bi to biciklistička staza snova duga gotovo 800 kilometara i sjajne biciklističke budućnosti za sve četiri zemlje na ruti. Austrijanci su već izračunali da bi se promet na novoj bike autocesti povećao sa sto na dvjesto tisuća cikloturista godišnje, a da je već sada na dravskoj ruti neizravan prihod od cikloturista 6 milijuna eura. Nije teško izračunati da bi svaka zemlja nizvodno, uključujući i Hrvatsku, mogla imati takvu zaradu, i veću, jer s Dravom kao našom Amazonom uz infrastrukturu i ponudu koju dijelom već imamo mogli bismo računati na puno veći cikloturistički kolač koji podrazumijeva i bike&boat ture te još mnogo toga. Biciklisti, kao i njihovi bicikli, malo se voze brodom, pa opet pedaliraju. Tako bolje upoznaju Dravu i dožive je na drukčiji način, posebno meandre i dijelove koji nisu dostupni i može ih se proći samo brodom ili čamcem.

To su doživljaji kakvima se moderni cikloturisti žele prepustiti. Uz ljepotu i bogatstvo koju pruža Drava tu je i povijesna jezgra grada Varaždina prepuna kulturnih znamenitosti i atrakcija koja je tijekom cijele godine svojevrsna pozornica najširem spektru događanja. Dva netom završena i nadaleko poznata događanja ‘Ljeto u Varaždinu’ i ‘Špancirfest’ održala su se u organizaciji Turističke zajednice grada Varaždina, koja je hrvatski partner u projektu ‘Drava Bike’.

park Dotrščina Park Dotrščina U zagrebačkom parku osvanule zabrinjavajuće poruke: 'Gospodo biciklisti, vi ste stoka...'

Budući da je cikloturizam pozicioniran kao jedan od glavnih turističkih proizvoda u Strategiji razvoja turizma grada Varaždina do 2020., u destinaciji se kontinuirano radi na podizanju kvalitete ‘cyclist welcome’ destinacije. Nakon uspostavljanja suradnje s austrijskim i slovenskim partnerima u inkubatoru Drava bike već su uključeni ‘Studentski centar Varaždin’ i apartman ‘Vugi’, dok je u tijeku postupak uključivanja još tri smještajno-ugostiteljska objekta s područja grada Varaždina. Time se Varaždin kroz zajedničke međudržavne promotivne aktivnosti dodatno ističe kao ‘bike friendly’ destinacija. Paralelno s podizanjem kvalitete i prilagođenosti usluga navikama i potrebama cikloturista, radi se i na poboljšanju infrastrukture. U suradnji s Turističkom zajednicom Varaždinske županije, a slijedom Operativnog plana cikloturizma, u tijeku je uređenje dravske biciklističke staze te njezino označavanje identičnim oznakama poput onih na slovenskom dijelu rute. Time će se cikloturistima, koji ne poznaju granice, olakšati snalaženje i uživanje po hrvatskom dijelu dravske rute koju odlikuje prirodna ljepota i koja trenutačno završava u Legradu, na ušću Mure u Dravu. Uz aktivnosti na poboljšanju infrastrukture aktivno se radi i na pronalaženju modela integriranog prijevoza, odnosno omogućavanja korištenja neke druge vrste prijevoza, prije svega prijevoz biciklom i vlakom na pojedinim etapama biciklističke rute, kaže nam Smiljana Mlakar voditeljica razvoja destinacijskih proizvoda iz Turističke zajednice Varaždina. Atraktivnost prirodnih resursa, raspoloživost drugih sadržaja komplementarnih interesima posjetitelja cikloturista, atraktivnost kulturno-povijesnih znamenitosti grada uz geografsku lociranost i dostupnost biciklom, ističu Varaždin kao nezaobilaznu destinaciju na dravskoj ruti.

biciklist HAK upozorava: Vozači automobila oprez! Poštujte bicikliste, mopediste i motocikliste u prometu

Karmen Razlag iz mariborskog Zavoda za turizam pojašnjava nam da se intenzivno radi na promociji Dravske biciklističke staze u Sloveniji i u Hrvatskoj pod imenom ‘Drava Bike’. Usporedno s gradnjom infrastrukture na ruti se i predstavlja i promovira ruta na svim razinama. Tako smo, kaže Razlag, napravili web-stranicu www.dravabike.si na pet jezika. Na samoj ruti imamo mnogo posebnosti i atrakcija pa želimo da ih svi isprobaju, od splavarenja, veslanja, kulture, vina i muzeja zaključuje Razlag. Maribor, Ptuj i Varaždin mjesta su uz Dravu koja imaju svoju dušu i vrijedi ih posjetiti. Ti su gradovi vrlo jak adut za promociju rute. Za vodene aktivnosti na Dravi u sklopu bike projekta ‘Drava Splach’ zadužen je Gregor Otešek. Već ove godine u Sloveniji se dogodila zanimljiva situacija, prvi put je zamijećen veći broj biciklista iz Hrvatske na Dravskoj ruti u Sloveniji, uz Austrijance, Nijemce i Nizozemce što je već postalo normalno. Zašto su ljetos Hrvati počeli otkrivati Dravu na biciklu u Sloveniji? Jednostavno, zbog infrastrukture, sigurnih i osmišljenih dionica, ponude koja nadmašuje očekivano. Na primjer u Austriji, pa i Sloveniji, hidroelektrane su otvorene za posjet i turisti su dobrodošli. Otvaraju na hidroelektranama i ostalim objektima vidikovce, restorane i sve što im padne na pamet. Kod nas elektranama ne smiješ ni prići, ne smiješ ni slikati, a o vožnji uz akumulacijska jezera da ne govorimo.

Oživljavanje Slavonije

No biciklisti se ne daju tako lako. Sve ih je više. Žele uređene biciklističke prometnice, uostalom to je jako bitno za razvoj Hrvatskog kontinentalnog turizma u koji se kunemo sve više. Netko će voziti cijelu rutu, neko samo dio ili će u neki gradić ili manje mjesto dovesti turiste na biciklu. To su oni koji troše 55 eura izvan smještaja, imaju bicikle koji su vredniji od auta, a žele upravo ono čega mi u nekim segmentima imamo čak i više nego Slovenija. Naravno, i gotovo dvostruko dulju bike rutu. Mnoge Dravske tajne, te još neotkrivene dijelove koje su i stanovnici zaboravili ili ih ne prepoznaju, treba staviti u funkciju. Ljetos su hrvatski župani iz sjevernih županija na jednom raftingu sami priznali da nisu bili svjesni takvog potencijala Drave. Varaždinski župan Radimir Čačić malo nas je čudno pogledao kada smo mu spomenuli da sada treba opet graditi autoceste, ali biciklističke. Rekao nam je da puno ulažu u staze i uopće u cikloturizam i da je upoznat s trendovima u tom aspektu turizma. Ipak, kada nas on nije najbolje shvatio na spomen biciklističkih autocesta i uopće gradnje biciklističke infrastrukture, više je nego jasno koliko još moramo u Hrvatskoj raditi da cikloturizam bude prihvaćen kao glavna sporedna stvar na svijetu. I na tome raditi i dalje. Naime, buduća bike ruta ne može ići po tamo nekoj cesti, biciklisti nam se neće voziti po prometnici kakva je sada primjerice od Čakovca do Varaždina, s povučenom stazom za bicikliste uz cestu. Po njoj ide previše vozila, a posebno nije prikladna za prijelaz preko Drave, a to uključuje i postojeći most. U Međimurju su postignuti minimalni preduvjeti poput postavljanja oznaka i koliko-toliko poboljšane rute. Također, pozitivni signali zainteresiranost dolaze s područja Varaždina i posebno Turističke zajednice grada Varaždina gdje su prepoznali projekt ‘Drava Bike’ kao mogućnost za uključivanje u veliku europsku cikloturističku obitelj.

Goran Husinec pojašnjava da se automobil poima kao opasno sredstvo za razliku od bicikla Pravila urbane džungle Čak i kad bi biciklist trebao sići, vozač auta ga mora propustiti ako ga vidi

Promocija se zahuktava, od medija, digitalnih kampanja, a posjetit će se više od dvadeset različitih sajmovima ove i iduće godine. Uz gradnju infrastrukture, svi žele pet zvjezdica po ADFC-u. To je najveća ocjena za jednu rutu koju daje trenutačno najkompetentnija svjetska prestižna institucija, njemački biciklistički klub ADFC. Pet zvjezdica već ima dionica Dravske rute kroz Austriju, a inače najveći broj zvjezdica ima samo pet bike ruta u cijeloj Europi. Nadaju im se i Slovenija i Hrvatska. Projekt će pridonijet oživljavanju, ali i ujedno očuvanju Drave; zadržati, pa čak vratiti stanovnike niz cijeli tok, posebno u Slavoniju i otvoriti im svima novu perspektivu, partnera na projektu ‘Drava bike’ koji će u budućnosti otvoriti potpuno nova zanimanja, poput bike vodiča i nove vrste turističkog poslovanja. U Austriji se samo u jednom danu na najmu dvadeset tisuća bicikla zaradi na stotine tisuća eura na toj istoj Dravskoj ruti, pa zašto ne bi u Sloveniji ili Hrvatskoj? Brojne druge pogodnosti dolaze s novim turistima na dva kotača. Od usluge servisa, prodaje lokalnih proizvoda, noćenja i svega drugog što danas prati mobilni i express turizam. Hrvatska se mora jako požuriti u kako bismo nakon 2023. kada se planira završiti infrastruktura u Sloveniji i proradi booking bili puno spremniji nego što smo danas. Na dlanu imamo boom cikloturizma s pet zvjezdica, od Tolbacha u Italiji gdje izvire Drava do našeg Legrada i ušća Mure i Drave. Što prije napravimo rutu sve do Osijeka i ušća Drave u Dunav, za nas će biti bolje.

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.