Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

Dok ratujemo zbog partizana i 
ustaša, Hrvati idu u Njemačku 
gdje odavno živi budućnost

Dolaskom 93.000 novih radnika, RH je iz Njemačke od raznih transfera upućeno dodatnih 700 milijuna eura. Vjerojatno je toliko novca stiglo i u BiH
23. lipnja 2015. u 08:45 27 komentara 4921 prikaza
putnici
Foto: Borna Filić/PIXSELL

Za tjedan dana Hrvatima se širom otvaraju vrata njemačkog tržišta. Nema više ograničenja zbog radnih dozvola. To u slobodnom, nediplomatskom prijevodu znači da se od 1. srpnja motivira one s hrvatskim putovnicama (kojih je mnogo iz BiH) na novi egzodus. Teško je u svim segmentima predvidjeti kako će se taj proces odraziti na budućnost hrvatskog društva. Politička vodstva Hrvata u RH i BiH dosadašnje podatke o broju iseljenih obično su umanjivala. Tvrdilo se kako je u posljednje dvije godine otišlo “tek” dvadesetak-tridesetak tisuća Hrvata. Međutim, u Njemačkoj je nedavno kao bomba odjeknula informacija da su 93 tisuće Hrvata prijavile boravak u toj zemlji.

Za bolje poznavatelje prilika, nije nikakvo iznenađenje povećanje broja stanovnika Njemačke hrvatskim državljanima. Poznato je, naime, kako su, unatoč dosadašnjim ograničavajućim mjerama, hrvatski građani legalno koristili olakšice koje im je ostavio zakon pri pristupanju njihovu tržištu rada. Tako su od ulaska Hrvatske u EU Hrvati u Njemačkoj legalno otvarali tvrtke, najčešće obrte, da bi nakon šest mjeseci rada stekli pravo na stalni boravak. Dio useljenika stizao je i posredstvom hrvatskih građevinskih tvrtki koje su tražile ljude za deficitarna zanimanja. Visokoobrazovani kadrovi poput liječnika, inženjera, informatičara... zapošljavali su se u njemačkim tvrtkama i ustanovama. Mnogi od tih ljudi su nakon šest mjeseci dovodili obitelji.

Zapošljavanje u Njemačkoj može se gledati i pozitivno

Novim pokazateljima iz Njemačke kao da su svi u RH i BiH ostali zatečeni. Zamislite da se 100 tisuća Hrvata naselilo u Slavoniju, ili pak u Republiku Srpsku. Međutim, zapošljavanje u Njemačkoj može se gledati i pozitivno. Nije rješenje biti u domovini i živjeti bez posla. Mladi ljudi tamo su se zaposlili, pristojno zarađuju, napredovat će, izgrađivat će sa svojom obitelji navike u uređenom društvu. Nekada svoja iskustva mogu vratiti u RH i BiH ako te države budu znale osigurati uvjete za pristojan život. Uostalom, na iseljenim Hrvatima obje države već imaju veliku financijsku korist. Zahvaljujući upravo tim novim dolascima radnika (93 tisuće), u Hrvatsku iz Njemačke od raznih transfera upućeno je dodatnih 700 milijuna eura. Vjerojatno je isto toliko novca stiglo i u BiH.

Nijemci s hrvatskim radnicima imaju pozitivna iskustva. Donijeli su im svoje znanje i obrazovanje u koje Njemačka i njezini porezni obveznici ništa nisu uložili. Dobili su uglavnom mlade ljude koji pripadaju istom kulturološkom europskom krugu s čijom integracijom Nijemci nemaju problema. Zanimljiva je i činjenica koja je, također, utjecala na odluku o ukidanju ograničenja za Hrvate, a to je da nitko od novih hrvatskih useljenika nije pao na teret njemačkoj državi. Svi rade i svi poštuju državu koja ih je primila. To Njemačka, koja kao i ostale razvijene europske zemlje koje imaju sve veće probleme s doseljenim etničkim skupima, zna cijeniti.

Nekoliko valova iseljavanja

Hrvati su imali nekoliko valova iseljavanja. Osobito iz BiH. Počeli su od turskog doba, pa između i poslije oba svjetska rata. Veliki val iseljavanja bio je 1968. kada je Jugoslavija otvorila granice. Stotine tisuća Hrvata krenulo je na njemačke bauštele. Tada su trbuhom za kruhom u tuđinu išli uglavnom neobrazovani muškarci srednjih godina. Mnogi su tamo ostajali zauvijek. Veliki egzodus iseljavanja pokrenuo je rat. Mnogi su protjerani i izbjegli. Naselili su Njemačku, Austriju, Ameriku... U sadašnjoj koloni iseljenika, za razliku od onih prijašnjih, uglavnom su mlađi i obrazovaniji.

Kada ih RH i BiH već ne znaju zadržati, bar bi trebale raditi na njihovu povratku. Ali pravu strategiju ne mogu realizirati nesposobni političari. Sadašnji se bore samo za bolju prošlost. Još ratuju zbog partizana i ustaša. Bolju budućnost tek će možda stvarati sadašnji “izbjeglice” s europskim manirima kada se vrate u domovinu. Samo da u iščekivanju njih ne izgubimo nove stotine tisuća ljudi. Sve je manje onih koji vjeruju da ima smisla sudjelovati u našim svakidašnjim nezavršenim ratovima. Zato odlaze tamo gdje se umjesto prošlosti nudi budućnost. U Njemačkoj je Drugi svjetski rat davno završen.

>>'Njemačka je preuzela popriličan rizik podržavajući Hrvatsku od samog početka nezavisnosti Hrvatske'

>>Njemačka od 1. srpnja ukida radne dozvole za Hrvate

Najbolje zimsko odredište za obitelji s djecom
Zagrebački advent
Najbolje zimsko odredište za obitelji s djecom
  • Avatar tipo
    tipo:

    Kako se uvijek marginalizira krivica Milanovica i njegove vlade, pa oni iseljavanjem "smanjuju nezaposlenost" !

  • Avatar mariosweden
    mariosweden:

    Potpuno promasen i tendenciozano zlonamjeran naslov. Ne ratuje se u Hrvatskoj zbog partizana i ustasa nego zbog hrvata i jugoslavena,zbog dobra i zla.Nitko pametan ne osporava antifasiste koji su se borili za hrvatsku drzavu(na pr.Andrija Hebrang) ali takvi su poslije ... prikaži još!e rata platili glavom.Komunjare se nisu borile za Hrvatku nego za jugotamnicu.

  • LaurenceofArabia:

    Stare, popularne i dobro provjerene metode: osiromasiti narod, raseliti ga, na te prostore naseliti 'nove' i za koju godinu dati im oruzje u ruke kako bi 'branili svoju zemlju'.