Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Dok čekamo sv. Stepinca, sv. Leopold postao zaštitnikom od karcinoma

Političari nimalo nisu pozvani miješati se u pitanje Stepinčeve svetosti, jer odudaraju od onoga što je on živio i zagovarao, pa i platio svojim životom zbog ne odustajanja od svojih stavova prema Bogu i čovjeku
13. veljače 2020. u 14:00 9 komentara 1136 prikaza
Blaženi Alojzije Stepinac
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell

Sveci kao da žive nekim svojim samostalnim životom. Posve neovisni o našim željama i htijenjima, raspravama i nastojanjima njihovih zemaljskih štovatelja. Pokazali su to upravo prošli dani oko blagdana Stepinčeva, tj. 60. obljetnice smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koji je i ove godine uza se donio svu silu naboja dokazivanja Stepinčeve svetosti, tj. nevinosti od krivnje koja mu se nameće još od montiranog komunističkog procesa do današnje blokade kanonizacije koju je inicirala Srpska pravoslavna crkva.

U Krašiću proslavljeno Stepinčevo 60. obljetnica smrti Što papa poručuje odgodom Stepinčeve kanonizacije

Upravo u vrijeme oko Stepinčeva, jedan je autohtoni hrvatski svetac, doduše s trajnim prebivalištem i za i nakon života u Padovi, sv. Leopold Bogdan Mandić proglašen svecem zaštitnikom od karcinoma. Tražila je to Talijanska biskupska konferencija, a Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata odobrila 6. siječnja. Poznato je da je sv. Leopold jedan od najomiljenijih hrvatskih svetaca, no svoju popularnost nije stekao nikakvim hrvanjem ovozemaljskih klanova ili lobiranjem crkveno-političkih lobija, nego nebeskim odgovorima na vjerničke molitve i vapaje, od kojih su deseci dokumentirani upravo čudesnim ozdravljenjima, na koje medicina i znanost nemaju odgovora.

Također, u ovo se vrijeme u Vatikanu razmatra čudo ozdravljenja po zagovoru još jednog hrvatskog blaženika, koji će, ako ispitivanja budu pozitivna, biti vrlo brzo proglašen svetim. Radi se o blaženom Ivanu Merzu, čija je svetost, kako za života tako i nakon smrti, rasla u tišini i svoj odraz potvrđivala isključivo u odazivu na vjerničke molitve. Bez ikakve pompe i političkih parada, kakve su se, npr. ove godine mogle vidjeti na Stepinčevo u Krašiću, gdje se iznebuha stvorio dobar dio državnog vrha, koji ama baš nikakve veze nema sa Stepinčevom svetošću. Štoviše, moglo bi se reći da hrvatski politički vrh, baš kao i onaj europski, godinama živi i djeluje upravo suprotno od onoga što je Stepinac živio i zagovarao za svoga života. To je najbolje oslikao kardinal Josip Bozanić u svojoj ovogodišnjoj propovijedi u Zagrebačkoj katedrali, kada je rekao kako i danas, kao i u Stepinčevo vrijeme, “Europi prijeti pogibelj od odvajanja od izvora života”, a to se događa “kada se Boga ne prepoznaje i ne poštuje, tada se gubi svaki smisao života”.

Proslava Stepinčeva u zagrebačkoj katedrali Bozanić na Stepinčevo: 'Neprijatelju je bio cilj uništiti Crkvu, a u konačnici Krista i kršćanstvo'

“A to je ona ista pogibelj materijalizma koji se danas promiče pod novim imenima i novim sredstvima. Posrijedi je uvijek dar života i dostojanstvo čovjeka koji je od Boga stvoren na sliku Božju. Gdje se to ne poštuje, započinje sebičnost i sukobi svake vrste”, rekao je kardinal Bozanić i dodao da je mnogo toga “što je u kontekstu komunizma doživjelo svoj ideološki razvoj i danas ostalo utjecajno u društvu”. To je, kako je rekao, najviše ideološki pritisak na poimanje čovjeka, na vrijednost ljudskoga života od začeća do naravne smrti; pritisak na savjest ljudi u delikatnim etičkim područjima kao i na odgojni i obrazovni sustav te pokušaji da se raznim manipulacijama zamagli narav obitelji i da se “čak u zakonske odredbe uvedu neka nova ‘ljudska prava’ koja imaju ideološka obilježja, da se ostave nedefinirana područja koja se daju na raspolaganje pod nazivnikom slobode koja to zapravo nije”.

Svu tu globalnu politiku slijepo slijede i političke vlasti u Hrvatskoj, poslušnički uvodeći nove standarde u društvo, mimo volje Crkve i većine građana koji se izjašnjavaju kao kršćani i katolici. Stepinac bi se takvoj politici sigurno snažno suprotstavio. Stoga politika i političari nimalo nisu pozvani miješati se u pitanje njegove svetosti, jer posve odudaraju od onoga što je on živio i zagovarao, pa na kraju i platio svojim životom zbog ne odustajanja od svojih stavova prema Bogu i čovjeku.

U Krašiću proslavljeno Stepinčevo Krašić Proslavljeno Stepinčevo: Komunističke vlasti bojale su ga se više mrtvog nego živog

Takva je sudbina bila većine svetaca. Bili su beskompromisni u ne odustajanju od Boga. A onda ih Bog, na neki čudesan način, vodi nebeskim stazama i preko njih u tišini uslišava iskrene molitve i vapaje vjernika, koji im na čuda i ozdravljenja uzvraćaju ljubavlju. A službena Crkva to prepoznaje i uzdiže ih na čast oltara i kao uzor svetosti na čašćenje cijeloj Crkvi. Što za jednu malu zemlju poput naše, u spomenutim primjerima sv. Leopolda i uskoro sv. Ivana Merza i sv. Alojzija Stepinca za nas ima posebnu težinu.

IZ ISTANBULA STIGLI U ZAGREB
Svaki dan pripremamo 30 vrsta baklava, nismo ih mogli napeći ni usred krize
Otok Rab
Kraljevska oaza
Otok Rab: Istražite otok sreće koji skriva najljepše pješčane plaže na kojima se kupao i britanski kralj Edward VIII.