Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Djelujmo odmah ili će šibenska katedrala završiti na dnu mora

Već 2050. Gorski kotar će imati 50% manje snijega, što će imati velike posljedice za privredu i poljoprivredu. Imat ćemo i sve više problema s pitkom vodom, a bit će i problema sa salinizacijom. Morska voda će ulaziti i 20 km u Neretvu, 6-7 km u Mirnu
10. prosinca 2019. u 22:45 24 komentara 7295 prikaza
Šibenik: More došlo do kuća
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Imali smo industrijsku revoluciju, imali smo tehnološku revoluciju, sada je vrijeme za zelenu revoluciju, poručio je ovih dana čelnik Europskog vijeća Charles Michael na klimatskom summitu COP25, ističući kako smo u nesvjesnom ratu s prirodom koji traje stoljećima planet bacili na koljena. Na dvotjednoj UN-ovoj konferenciji u Madridu koja je okupila gotovo 200 zemalja opet se traže proaktivan pristup, djelovanje, politička volja, generacijska transformacija, ograničavanje globalnog zatopljavanja na ambicioznih 1,5 do najviše 2 °C do kraja stoljeća, kako je to dogovoreno Pariškim sporazumom 2015.

Ilustracija Istraživanje Zabrinjavajuće: Klimatske promjene i onečišćenje istiskuju kisik iz oceana

No Zemlja je od pariških “obećanja”, čini se, samo u većem problemu. Uragani, požari, poplave i druge katastrofe još su učestaliji, razorniji i skuplji, SAD koji je povijesno stvorio najveću emisiju stakleničkih plinova započeo je jednogodišnji proces istupanja iz Pariškog sporazuma kako bi Trump zaštitio tamošnju industriju nafte, plina i ugljena, dok najjači poziv na buđenje, “glas budućih generacija” stiže od krhke švedske tinejdžerice Grete Thunberg.

Što nas sve čeka?

– Nismo ni blizu postizanja ciljeva iz Pariškog sporazuma – rekao je Petteri Taalas, glavni tajnik Svjestek meteoološke organizacije (WMO) na summitu. – Ako sada ne poduzmemo hitne mjere kada je posrijedi klima, do kraja stoljeća svjedočit ćemo porastu temperature za više od 3 stupnja – upozorio je, nakon što je WMO objavio najnoviju studiju po kojoj će ova godina, sasvim sigurno, zaključiti nesretan niz globalno najviših temperatura od 2015. u povijesti mjerenja, te najtoplije desetljeće iznimno visokih temperatura, smanjenja površina leda i rekordnih razina mora do kojih je došlo zbog emisija stakleničkih plinova usljed ljudskog djelovanja. Dapače, ova godina će biti druga ili treća u tri najtoplije, među kojima vodi 2016. koja je započela El Ninom iznimne jačine. Prema WMO-u, do listopada ove godine globalna prosječna temperatura bila je 1,1 stupanj više od razine prije početka industrijske revolucije, krajem 18. stoljeća, pa je svrha konferencije o klimi udariti kamen temeljac Pariškom sporazumu koji ulazi u ključnu provedbenu fazu iduće godine.

– Uvijek moramo imati na umu koliko će nas više koštati ako sada ne djelujemo – upozorila je nova šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, najavivši kako bi EK za 10-ak dana trebala predstaviti novi plan za okoliš, kako bi EU do 2050. postala klimatski neutralna.

VIDEO Poplavljena šibenska riva od juga

polarni medvjed Klimatske promjene Gladni polarni medvjedi preplavili ruski grad

– Trenutno se raspravlja o članku 6. Pariškog sporazuma, u kojem su predložena tri načina definiranja dogovora i međunarodnim trgovanjem emisijama stakleničkih plinova, a koji je ostao najprijeporniji za dogovore. U 2018. izmjerene su najveće koncentracije stakleničkih plinova od kad postoje mjerenja: prosječni globalni molarni udio ugljikova dioksida (CO2) iznosio je 407,8±0,1 dijelova na milijun (ppm), metana (CH4) 1869±2 dijelova na milijardu (ppb), a dušikova oksida (N2O) 331,1±0,1 ppb. Redom, te vrijednosti predstavljaju povećanje od 147%, 259 i 123% u odnosu na predindustrijske razine – mr. sc. kaže Melita Perčec Tadić, voditeljica službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda.

– Smanjivanje emisija stakleničkih plinova, posebno ugljik dioksida koji najviše pridonosi zatopljenju te metana i dušikovih spojeva osnovni je način zaustavljanja pogubnih trendova. Mjere za to uključuju i akcije kao što je proglašenje nagrada na COP-u u kategoriji “Fosila dana”; igra riječi koja upućuje na fosilna goriva ali i na nešto zastarjelo, a kritika je zemljama koje i dalje podržavanju izgaranje fosilnih goriva i krčenje šuma. Fosilima dana proglašene su Australija, Japan i Brazil – objašnjava Perčec Tadić. Nakon čitavog desetljeća stabilnog pada, glad je opet u porastu i tijekom 2018. pogodila je preko 820 milijuna ljudi.

Antonio Guterres: 'Za obuzdavanje klimatskih promjena imamo 12 mjeseci'

– U 33 zemlje koje su u 2018. pogodile krize opskrbe hranom, promjenjivost klime i ekstremne vremenske prilike u njih 26 bile su među uzrocima krize zajedno s gospodarskim šokovima i ratovima, a u 12 od tih 26 zemalja bile su glavni uzrok – priča ona. Što čeka Hrvatsku po pitanju klimatskih promjena, detaljno je pak prikazano u nekoliko važnih dokumenata poput 7. nacionalnog izvješća RH prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime.

– U razdoblju 2011.- 2040. očekuje se gotovo jednoličan porast (1 do 1,2 °C) srednjih godišnjih vrijednosti temperature zraka u čitavoj Hrvatskoj kao i porast temperature zraka u svim sezonama. U razdoblju 2041.–2070. očekivani trend porasta temperature nastavio bi se i iznosio između 1,9 i 2 °C, što su projekcije uz pretpostavku umjerenog porasta koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, uz tzv. scenarij RCP4.5, dok će u slučaju većih koncentracija i zatopljenje biti više. Ovakve promjene nepovoljno utječu na mnoge aspekte života, posebice u gradovima, gdje efekt gradskog toplinskog otoka ljeti predstavlja rizik i za zdravlje ljudi, ali i doprinosi povećanju potrošnje energije i opterećenju funkcioniranja mnogih gradskih službi – napominje ona. Slično kaže i meteorolog, prof. dr. sc. Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a te zamjera Hrvatskoj što ovakvim stvarima pristupa samo deklarativno - a zapravo se skoro ništa ne radi.

– Šanse da se temperatura do sredine ili kraja stoljeća obuzda na maksimalno 1,5 °C jako su male, a potrebna je samo dobra volja - jer tehnologije postoje- te ravnomjernija raspodjela između bogatih i siromašnih, što znači manje pohlepe – kaže Grisogono koji uz takav scenarij vidi najmanje 12 vrućih dana više u Hrvatskoj sredinom ovoga stoljeća, s maksimalnim dnevnim temperaturama višim od 30, te značajno manje hladnih s temperaturama ispod minus 10 stupnjeva.

Akcija Muzeja Prado Pogledajte kako klimatske promjene utječu na slikarska remek-djela

– Klimatska kriza počela je prije 4-5 godina, otkako kontinuirano brojimo najtoplije godine i to je sad, uključujući i 2019., postao jedan monotoni niz pred kojim političari i sve velike religije zatvaraju oči. Zanemarimo li sva upozorenja te i dalje nastavimo “business as usual”, prizemna globalna temperatura do kraja stoljeća porast će i 5 do 8 stupnjeva u odnosu na onu na početku 19. stoljeća. No i uz magičnu temperaturu zacrtanu ciljem Pariškog sporazuma od 1,5 °C, nivo mora će u prosjeku globalno porasti za skoro metar, negdje i dva, što je jako opasno i već će u tom slučaju na zemlji nestati milijuni biljnih i životinjskih vrsta. Prijeđemo li pak 2, a sad se već govori i o 2,2 °C posljedice će biti još katastrofalnije – objašnjava Grisogono, ističući kako za Hrvatsku to znači 30 do 60 cm veću razinu mora u odnosu na kraj 19. st. pa i više od 70 cm u grubljem scenariju. Razliku između 1,5 i 2 °C objašnjava srednjom temperaturom čovjekova organizma. Na 36 je sve ok, i tu smo bili prije 120 godina, a sada smo na 37 i pitanje je koliko će ta temperatura još rasti, što je sve opasnije i katastrofalnije.

– Već 2050. Gorski kotar će imati vjerojatno 50% manje snijega zimi, što će imati velike posljedice za privredu i poljoprivredu. Bogati smo vodom, ali ona isto tako i ponire pa ćemo imati i sve više problema s pitkom vodom, a osim obalnih gradova i otoka koji će se teško nositi s dizanjem razine mora, bit će i problema sa salinizacijom. Morska voda će ulaziti i 20 km u Neretvu, 6-7 km u Mirnu, čime će se mijenjati čitav biosvijet, umanjivati prinosi, mijenjati kulture koje sada uzgajamo. Vino iz plavca malog na jugu će zamijeniti sherry i porto. Imat ćemo sve više sušnih razdoblja, a između njih velike količine oborina i poplave. Pijavice i olujni vjetrovi bit će češći, kao i zagađenja, erozije tla, a štetnici i bolesti koji nam dolaze s juga utjecat će i na smanjenje kvalitete drva o kojemu RH dosta ovisi – kazao je Grisogono, uvjeren kako se sve to događa jer kod globalnog zatopljenja nema suradnje između znanosti, ekonomije i humanosti.

Ursula Von Der Leyen SUMIT U MADRIDU EU pozvala na 'zelenu revoluciju', upozorava da će klimatski neuspjeh biti vrlo skup

Tisuće godina nasljeđa

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula upozorava kako su najpoznatiji zaštićeni hrvatski lokaliteti, poput Starog grada u Dubrovniku, Dioklecijanove palače u Splitu i katedrale sv. Jakova u Šibeniku u opasnosti od potapanja zbog globalnog zatopljenja. Prema javno dostupnim podacima, potapanje prijeti čak 37 mjesta na Sredozemlju, među kojima su i ti hrvatski gradovi, a u opasnosti od erozije su 42.

– Osim kulturne baštine, direktno ugroženi će biti i naši građani jer čak trećina stanovnika EU živi uz obalni pojas, do 50 km od obale. Neprocjenjivo kulturno nasljeđe odoljelo je povijesnim izazovima stotinama i tisućama godina, nemojmo dopustiti da ga unište klimatske promjene koje smo sami uzrokovali. Krajnje je vrijeme da proglasimo klimatsku krizu te hitno usvojimo i implementiramo mjere za preokretanje trendova globalnog zatopljenja – upozorava. Prema izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA), RH je u skupini od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod, što je golema opasnost za ekonomiju, ovisnu o prihodima od turizma i poljoprivrede koji čine do četvrtine BDP-a. Prema EEA, štete od ekstremnih klimatskih događaja u nas su od 1980. do 2013. iznosile oko 2,25 mlrd. eura, oko 68 mil. eura godišnje. Tranzicija europskih otoka na obnovljive izvore energije, čiji se pilot projekti provode uz financiranje Tajništva za otoke EK, a u kojima sudjeluje i 10 hrvatskih otoka, dobar je putokaz što treba činiti kako bismo trendove globalnog zatopljenja usporili i dugoročno preokrenuli, ističe Picula. EU je na svoj dnevni red stavila nastavak razvoja agende Emissions free EU 2050., koja podrazumijeva okolišno neutralnu Uniju do 2050., što je golem zadatak, koji će zahtijevati velike tranzicijske troškove koji će ovisiti o političkom dogovoru i cijelom nizu kompromisa između članica.

globalno zagrijavanje Stručnjaci upozoravaju: Smrtonosne klimatske katastrofe bit će sve češće i sve većeg intenziteta

Dvije strane iste medalje

– Hrvatska se pak obvezala raditi na toj agendi tijekom predsjedanja Unijom. Uz pridržavanje obveza preuzetih potpisivanjem Pariškog sporazuma, temeljem kojeg nam je iz fondova EU namijenjeno više od 100 mil. eura do 2021. za projekte energetske tranzicije, RH kao članica EU mora dosljedno zagovarati globalni dogovor o klimi koji će omogućiti da sačuvamo kvalitetu života i naša obalna središta – zaključuje Picula. Petra Remeta, direktorica programa WWF (Svjetske organizacije za zaštitu prirode) Adria, kaže kako klimatske promjene imaju i mnogo manje vidljive posljedice. U samo 50 godina izgubili smo više od 60% živog svijeta. Prirodne resurse koji su potrebni da podrže prosječan životni stil današnjih ljudi u jednoj godini - mi potrošimo za svega 6 mjeseci pa ostalih 6 mjeseci živimo na ekološki dug. Prije 10 godina dan ulaska u ekološki dug na svjetskoj razini bio je krajem rujna, a 2019. već 29. srpnja - Hrvatske 1. lipnja!

– Nezahvalno je, a i gotovo nemoguće, projicirati kakve će posljedice klimatske promjene imati u našoj regiji jer se ipak radi o međudjelovanju i sinergijskom učinku nekoliko različitih sustava, no sigurno je da globalno gledajući one neće biti povoljne za ljude. Ovaj globalni problem može se riješiti jedino zajedničkim djelovanjem društva u cjelini - i niti jedan doprinos nije zanemariv – objašnjava. Pokret mladih koji predvodi Greta Thunberg, a koji se događa i u Hrvatskoj, pomogao je otvoriti oči mnogima kojima pitanje klimatske krize dosad nije bilo jasno.

– Ovakve pokrete potrebno je podržati, aktivno se u njih uključiti kako bi do donositelja odluka doprla poruka žurnosti i zahtijevanja jačih zakonskih odredbi vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova, bržu tranziciju na niskougljično gospodarstvo utemeljeno na cirkularnoj ekonomiji, prelazak na obnovljive izvore... – priča ona.

Poplava u Francuskoj COP25 Razorno djelovanje čovjeka: Planet je devastiran, ali to je tek početak

Borba protiv klimatskih promjena i zaštita biološke raznolikosti dvije su strane jedne medalje - zdravi i očuvani ekosutavi mogu značajno doprinijeti izgradnji otpornosti na klimatske promjene. Poslovni sektor i industrija trebaju mijenjati poslovne prakse prema održivosti te korporativnoj socijalnoj odgovornosti, dok pojedinci mogu promijeniti svoje svakodnevno ponašanje. Najveći izvori našeg ekološkog otiska su energija i hrana. Ako bismo manje bacali hranu, Dan ekološkog duga pomaknuli bismo za 12 dana, a kad bi osobno vozilo koristili u 30% manje slučajeva - za čak 60 dana. Još kad bismo odvajali i reciklirali, energetski obnavljali vlastite stambene objekate, gasili svjetla kad nam ne trebaju, koristili platnene umjesto plastičnih vrećica, više biciklirali, pješačili...

– I malim koracima možemo postići puno – poručila je Remeta.

VIDEO Prosvjed učenika srednjih škola "Klimatske promjene traže naše promjene"

ski
Veliki vodič kroz Nassfeld
Isprobajte lokalne specijalitete, zaplešite uz legendarnu Nenu i skijajte na 110 km besprijekornih staza
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
  • Gajger:

    Inače, u 1970-ima je bila popularna teza da nam zbog CO2 prijeti novo ledeno doba. Upišite u Google: 50 years of failed climate predictions

  • juma:

    Ne primjecujem nikakve promjene, iako vec nekih 25 godina trube jedno te isto. Zeleni imaju svoju klima religiju i a njihovi mediji poput inkvizicije nasrcu na svaki glas razuma koji se protivi ovoj pseudoznanosti.

  • stefj:

    Ova zelena religija je postaje skupa i ograničavajuća. Ako je netko proučavao povijest, vidjet će da se u Rimsko doba vinova loza uzgajala na obroncima Škotske što je s promjenama klime tek nedavno postalo moguće... Druga stvar je da najveći ... prikaži još! efekt staklenika radi vodena para, CO2 je negdje oko 4%. U cijeloj emisiji CO2 osobni automobili ispuštaju ispod 6%, sa svakim novim motorom sve manje. A auti su prvi na udaru s porezima... "Obnovljivi" izvori energije kao sunce i vjetar su nepouzdani i nestalni, te stvaraju veliki trošak, problem je balansiranje mreže za što se opet koriste plinske ili slične elektrane... Nuklearne elektrane koje su najčišće politički nisu korektne (osim u Francuskoj). Električni auti koji se forsiraju imaju veći problem sa zbrinjavanjem od postojećih, a nisu upotrebljivi u današnjem smislu korištenja auta... EU se time htjela napraviti manje ovisna o fosilnim gorivima, a potezima sebe čini ovisnim o Kini gdje se proizvodi većina baterija... EU tehnološki žestoko zaostaje za Amerikom i Azijom, tako da ovakvim iskorakom uveze veliku količinu opreme, te se dio kapitala prelije van EU-a... Da ne pričamo da je proizvodnja skoro neisplativa, kada se još uvedu porezi na robote, onda slijedi kolaps... Sada se sve održava štampanjem Eura, kamate od 0% nisu dovoljne da pokrenu privredu, jednostavno je sve preskupo, te se teško stvara nova vrijednost... Očito je potrebno izvuči još novaca od ljudi da bi se tim novcem onda financirala industrija...