Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

Demografija nam određuje budućnost - trebamo se kladiti na medicinski turizam

Starenje stanovništva razvijenih zemalja postalo je globalni zlatni rudnik. Zašto to odbija shvatiti i Vlada RH
19. studenoga 2013. u 10:00 1 komentara 2521 prikaza
ninsko blato
Foto: Željko Mršić/PIXSELL

Kad govorimo o idejama za bolju budućnost Hrvatske koje bi trebale dobiti potporu opće javnosti i struke, nepobitno je da bi šansu trebalo tražiti u zdravstvenom i medicinskom turizmu. Teoretskih i empirijskih dokaza da bi se bilo mudro kladiti na spregu domaće turističke i medicinske industrije toliko je da je teško shvatljivo zašto se još nismo pokrenuli u smjeru krupnih, strateških investicija. Sve je stalo na pojedinačnim privatnim inicijativama te sporadičnom “sluhu” i “razumijevanju” državnih institucija za tu problematiku.

Zbog čudnog odnosa političara prema privatnom i konkurentnom, dogodilo se da već kasnimo nekoliko godina; nismo još ništa zaista bitno učinili ni na marketinškom ni na infrastrukturnom planu. Posljedica? To znači da Hrvatske još nema na svjetskim kartama značajnih zemalja kad je u pitanju medicinski turizam ili industrija wellnessa. Za razliku od Hrvatske, mnoge zemlje još su prije pet-šest godina počele povlačiti poteze koji su im osigurali značajne nove prihode.

Južna Koreja usvojila je promocijsku politiku za privlačenje stranih turista zbog medicinskih potreba te plansku gradnju novih institucija, Tajvan je krenuo u 318 milijuna dolara težak projekt razvoja medicinskih usluga, singapurska vlada formirala je koaliciju industrije i vlade za stvaranje medicinskog klastera, Filipinci su proizveli vodič za svoj medicinski turizam... A kod nas privatni poduzetnici, vlasnici klinika i hotelijeri, još uvijek zazivaju pravo razumijevanje vlasti. Vlast se još ne budi, osim proklamativno.

Slovenija ispred nas

Zašto je medicinski turizam biznis budućnosti?

Teorija je jednostavna. Stanovništvo razvijenih zemalja sve je starije, pa tako stari i globalna populacija. Prije 50 godina u svijetu je bilo tri puta manje šezdesetogodišnjaka, danas ih je jedan u deset, a za 50 godina bit će ih jedan u pet. Baby booomeri i dalje kao bujica povećavaju tržište potrošača starijih od pedeset godina. Svi oni žele živjeti zdravije nego njihovi roditelji, mentalno su mlađi, spremniji trošiti, a počinju ih mučiti i mnogi fizički ili psihički problemi. Što je najbolje, svuda u svijetu – od Sjedinjenih Država do Lijepe naše – generacije starije od pedeset u svojim rukama drže u povijesti neviđenu nagomilanu količinu osobnog bogatstva, kontroliraju 60-80 posto neto imovine. Osoba 50+ najmoćniji je potrošač, a često ima zdravstvene tegobe. Tko ne shvaća da je demografija kraljica koja poput apsoluta predodređuje tržišne trendove, u tržišnoj utakmici nema što tražiti.

Zanimljivo je kako se domaća vlada suočila s eksplozijom troškova u zdravstvu, koji su, među ostalim, i logična posljedica demografske slike, a da čak ni iz tog bolnog domaćeg iskustva nisu imali ambicija potražiti rješenja u učinkovitijem privatnom dijelu zdravstvenog sektora. Vidljiva averzija prema privatnoj inicijativi u zdravstvu vjerojatno je jedan od razloga što se još nismo priključili globalnom trendu specijalizacije za privlačenje medicinskih i zdravstvenih turista, čak i ako uporni rast medicinskih troškova iznad stopa inflacije u velikim zemljama upućuje na razmjere tog tržišta.

Isto tako, bilo je teško ne primijetiti da je prekogranični medicinski turizam Amerikanaca u razdoblju od samo tri godine (2007.-2010.) porastao 100 posto te da procjene govore da će brojka od 750.000 Amerikanca, koji su medicinsku pomoć potražili u inozemstvu u 2007., do 2017. godine biti viša od 15 milijuna. Poslovni i privatni interesi građana, bolnica i osiguravatelja strelovitom brzinom jačaju internacionalne veze. Starenje stanovništva razvijenih zemalja postalo je globalni zlatni rudnik. Kardiovaskularni problemi, debljina, rak, dijabetes, problemi dišnog sustava... krivi su za 60 posto smrti te čine nevjerojatno veliki bazen zdravstvenih i medicinskih potreba koji se još uvijek povećava svakim danom.

zubalo zubi ZDRAVSTVENI TURIZAM 'Za promociju zdravstvenog turizma HTZ nam daje mrvice' Svjetlost Dulja sezona Budućnost je u medicinskom turizmu, a ne u golf-terenima umirovljenici demografija Prijeti nam formula razvijenih: Dulji život i rad, a mirovina - manja!

U Hrvatskoj se kako-tako počela razvijati tek wellness ponuda, i to vjerojatno zbog potreba kategorizacije hotela. No, prava medicinska i opća lječilišna infrastruktura nije se počela postavljati u razmjerima koji bi nešto značili globalno. Nema poplave novih velikih klinika na obali, a more, jezera, toplice, ljekovito blato, mineralne vode, ljekovito bilje uopće nisu iskorišteni potencijali. Slovenci tako od toplica imaju 3 milijuna noćenja i 200 milijuna eura, a mi samo 200 tisuća noćenja i 0,6 milijuna eura prihoda. U tom podatku je dobro jedino to da on otkriva koliki su nam potencijali rasta. Sve ostalo u usporedbi je prava katastrofa.

Intrigantno je kako u Hrvatskoj dužnu pažnju ne dobivaju neke potpuno logične strateške ideje. Možda nekome na prvu proklamacija da Hrvatska treba postati kao Florida zvuči pomalo luckasto, ali riječ je o potpuno realističnom scenariju uspjeha koji znatno može utjecati na rast BDP-a. Poznati promotor ove ideje je ugledni oftalmolog Nikica Gabrić, a polazi od procjena da će globalni medicinski turizam rasti stopom od 15 do 20 posto godišnje. U novom vrlom svijetu ostarjelih hipernomada zemlje južne Europe logično su odredište za povremeni ili stalni boravak stranaca treće životne dobi. Francuski futurist Jacques Attali predvidio je tako da će na području južne Europe više od deset milijuna ljudi tijekom godine mijenjati svoje boravište, dok će za 25 godina 50 milijuna ljudi svake godine napuštati svoju zemlju, a milijarda će živjeti izvan svoje domovine. Svi ti ljudi negdje će biti došljaci. Za njih će se graditi kompletna društvena infrastruktura, posebno medicinska i zdravstvena. Iz tih futurističkih vizija, koje demografski trendovi neumoljivo potvrđuju, Gabrić i koautor Edvin Jurin grade tezu o Hrvatskoj kao Floridi Europe koja se treba fokusirati na 150 tisuća gostiju drugog prebivališta. Potrošnja tih došljaka u Hrvatskoj trebala bi po jednostavnoj računici donijeti u 180 dana 1,35 milijardi dolara.

Istina, u strategiju razvoja hrvatskog turizma ugrađene su ideje razvoja zdravstvenog turizma, a kao moderator cijele priče bitnu poziciju uzeo je klaster zdravstvenog turizma. Međutim, ako mislimo o pravim razmjerima i dosezima medicinskog turizma u prekograničnom i domaćem turizmu, onda se zapravo još nismo nikamo pomakli. Utješno je da su koraci jednostavni, usporedno treba razvijati različite priče domaćeg medicinskog i zdravstvenog turizma i sustavno treba početi obrađivati tržišta koja su nam bliska u turističkoj i široj vanjskotrgovinskoj razmjeni. Italija, Njemačka, Austrija... zemlje su čije generacije 50+ imaju nevjerojatne financijske potencijale, a mogu doći u Hrvatsku čak i automobilom.

Domaći potencijali

Iako čak i među turističkim radnicima postoji određena doza skepticizma prema potencijalima domaćeg medicinskog i zdravstvenog turizma, činjenica je da u Hrvatskoj već sada imamo 1,62 milijuna starijih od 60 godina. Krivo je misliti da je to nekakva masa siromašnih koji nemaju za hotele ili pak imaju vikendice te ih hoteli ne zanimaju. U toj populaciji također se, kao i u razvijenim zemljama, skriva 75 posto neto imovine koju će ti ljudi aktivirati ako im se turističke i zdravstvene priče ispričaju na način na koji oni žele čuti. Uostalom, zdravlje je potreba. Međutim, od svega teško nešto može biti bez pravog i iskrenog partnerstva države i privatnog sektora u prilagodbi infrastrukturnih potencijala te domaćih i internacionalnih marketinških strategija.

NOVA PODRHTAVANJA
Zabilježen potres magnitude 3,8 kod Gline, osjetio se i u Zagrebu
HUB
Napravite prvi korak
Financijske poteškoće moguće je riješiti
  • Avatar Semper5
    Semper5:

    Starenje stanovništva nije ničija budućnost. Ili je barem jako crna. Starenje stanovništva znači izumiranje, nema tu budućnosti. Posljedica je to liberalne politike, rodne ideologije, zatiranja tradicionalnih vrijednosti. Pojedini društveni krugovi u Hrvatskoj nastoje promovirati isto, a obzirom na ionako katastrofalnu ... prikaži još! demografsku sliku Hrvatske i negativni PP - mi budućnosti nemamo.