Naslovnica Premium

Darija i Nikola Bilandžija: Mladi bračni par iz Zagreba zajednički ostvaruje svoj san

Iza nas je puno neprospavanih noći jer smo dobili bebu baš kad smo završavali doktorate, kaže mladi bračni par
10. listopada 2015. u 11:00 0 komentara 491 prikaza
doktori
Foto: Žarko Bašić/Pixsell

Darija i Nikola Bilandžija, mladi bračni par iz Zagreba, u prošlu su nedjelju promovirani u doktore znanosti. Njih su dvoje bili među 292 nova doktora znanosti i umjetnosti sa zagrebačkog sveučilišta koji su stekli najviši stupanj obrazovanja. Kao što su prije četiri godine stupili u brak, zajedno su zakoračili i u visoku znanost. Uz to, zajedno svakodnevno odlaze na posao na zagrebački Agronomski fakultet gdje rade kao asistenti, a njihov je najveći uspjeh, kažu, rođenje sina Bartola.

– Nikada nismo dvojili oko planiranja obitelji i Bartol je naš mali zajednički doktorat – počeli su priču supružnici koji su se upoznali na prvoj godini fakulteta, prohodali na četvrtoj, a vjenčali se prije četiri godine.

Kažu da su ih ozbiljno spojila zajednička ljetovanja na Pagu, iako su se od početka studija družili, a prve dvije godine išli zajedno i na predavanja i vježbe. Na trećoj godini odabrali su različite smjerove. Darija je odabrala voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, a Nikola poljoprivrednu mehanizaciju pa se ni danas, iako rade na istom fakultetu te zajedno ujutro dolaze na posao, cijeli dan uglavnom ne vide.

Plan da zajednički doktoriraju nisu imali, već se sve odigralo igrom slučaja. Naime, Nikola je prema ugovoru o radu morao doktorirati do srpnja ove godine, dok se Darija zbog promjene zakona koji omogućuje produženje ugovora o radu za još četiri godine odlučila nešto ranije na taj korak. Pisanje doktorata nije im omelo ni rođenje sina.

– Doktorate smo radili približno četiri godine, a istraživanja smo završili prije Bartolova rođenja jer na agronomiji pokusi na otvorenom uglavnom i traju od dvije do tri godine. Tako da smo najzahtjevniju, završnu fazu doktorata „odrađivali“ tijekom Darijine trudnoće i za prvih bebinih mjeseci života – rekao je Nikola.

Pravili i pivo

Dodaje kako je bilo neprospavanih noći, no da je sve puno lakše uz međusobno razumijevanje i potporu.

– Znamo se zezati da ni Sheldon Cooper nije sudjelovao u izradi dva doktorata od svog prvog dana. Svakako je velika pomoć roditelja olakšala cijelu stvar – ispričali su Darija i Nikola.

O poslu ne prestaju razgovarati ni nakon što se nađu na parkiralištu Agronomskog fakulteta odakle zajedno odlaze do bake po Bartola. Ni slobodno vrijeme ne provode previše daleko od svog zanimanja pa se bave uzgojem povrća u malom vrtu, vode brigu o voćnjaku i vinogradu, a kad dođe vrijeme, prave zimnicu.

– Ove smo godine radili ajvar i pekli paprike, berba je uspješno prošla tako da smo imali posla i oko vina. Međutim, najviše smo finih domaćih pivica degustirali dok smo izrađivali recepturu za vrhunsko domaće pivo koje je Darijin brat godinama razvijao, a što je rezultiralo otvaranjem Zmajske pivovare, prve craft pivovare u Hrvatskoj.

Iako imaju doktorate, a još nemaju ugovore na neodređeno vrijeme, obitelj se ipak ne planira iseliti u inozemstvo gdje bi ih čekale bolje plaće i u kojima se u znanost ulaže znatno više novca.

– Znanost može i mora biti generator razvoja svake države, pa tako i Hrvatske – smatraju supružnici koji su kazali da u Hrvatskoj poljoprivreda još nije konkurentna djelatnost i da treba biti jako mudar pri odlučivanju čime se početi baviti i koju vrstu poljoprivredne proizvodnje pokrenuti.

Njihov put nije išao prema profitu, nego prema znanosti kojom su se odlučili baviti još za studija.

– Od prvog trenutka oboje smo zavoljeli istraživački rad i znanstvenu djelatnost, tako da za nas tu nikada nije bilo prevelike dvojbe. Oboje smo radili svaki na svom zavodu unutar fakulteta na kojem smo doista puno naučili od svojih mentora i profesora. Stekli smo vještine i znanja koja ne bismo mogli steći nigdje osim u sustavu znanosti. Rad u znanosti, uz to što je vrlo zanimljiv, ima i jednu dimenziju više. A to je prijenos znanja na studente jer nakon doktorata možemo predavati – kaže Darija.

Nakon studija na kojem je ona diplomirala 2007., a Nikola 2008. krenuli su na specijalizacije i stručna putovanja. Tako su posjetili Kinu, Japan, Austriju, Njemačku, Sloveniju, Francusku, Bugarsku, Mađarsku, Slovačku i druge zemlje gdje su vidjeli kako funkcionira znanstveno-istraživačka djelatnost.

– Možemo reći da je rad u znanosti i obrazovanju za nas ostvarenje životnog cilja. Budući da smo još pod ugovorom na određeno vrijeme, nadamo se da ćemo ipak imati šansu ostati u znanosti, opravdati uložen novac u naše školovanje i prenositi dalje stečena znanja na nove generacije studenata – kazala je Darija. Dobra vijest nakon doktorata je i da će im honorari od sljedećeg mjeseca biti nešto veći jer se stjecanjem stupnja doktora znanosti i osnovica plaće uvećava za nekih 15 posto, što je nešto više od 1000 kuna.

– Sigurno će dobro doći za obiteljski proračun.

Trava za energiju

Razgovarali smo i o doktorskim radovima s pitanjima mogu li se oni korisno primijeniti u praksi te doznali da se na tome već radi. Naime, tema Darijina doktorskog rada vezana je uz problematiku disanja tla, odnosno otpuštanja emisije ugljikova dioksida (CO2) iz tla u atmosferu, što će se uskoro početi koristiti kao dokaz za Kyotski sporazum.

– Istraživala sam utjecaj obrade tla i agroklimatskih čimbenika na emisiju ugljikova dioksida, što prema mojim saznanjima dosad nitko u Hrvatskoj nije mjerio. Primjenom odgovarajućih poljoprivrednih praksi mogla bi se smanjiti emisija CO2 iz tla sekvestracijom, odnosno vezanjem ugljika u tlu i biljnom materijalu. Time bi se mogla usporiti brzina klimatskih promjena. Kako je Hrvatska potpisnica Kyotskog protokola, obvezna je svake godine dostavljati Izvješće o inventaru stakleničkih plinova RH za čije su se potrebe izrade dosad koristile preporučene vrijednosti jer nemamo vlastite nacionalne podatke. Stoga vjerujem da će ovo, ali i buduća slična istraživanja, uskoro biti primijenjeno – kazala je Darija.

Naslov doktorskog rada njezina supruga je “Potencijal vrste Miscanthus x giganteus kao energetske kulture u različitim tehnološkim i agroekološkim uvjetima”, a istraživanje je već u rukama potencijalnih investitora.

– Kako i samo ime govori, istraživao sam travu Miscanthus koja se primarno uzgaja za proizvodnju energije. Odnosno, možemo proizvoditi toplinsku i električnu energiju sagorijevanjem biomase, ali i tzv. bioetanol druge generacije. Uz brojne koristi karakterizira je i mogućnost uzgoja na tlima lošije kvalitete, što je izuzetno bitno jer nema smisla takve kulture uzgajati na kvalitetnim tlima. Time bi se izbjegla kolizija između proizvodnje hrane i energije. Međutim, u Hrvatskoj trenutačno imamo više od pola milijuna hektara poljoprivredne površine koja se ne obrađuje, a Miscanthus je jedna od mogućnosti za iskorištenje tih površina – objasnio je Nikola.

>> Sveučilište u Zagrebu bogatije za 292 nova doktora znanosti

Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.