Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

'Dan nakon sastanka zvao sam Milanovića i pitao ga je li smijenio šefa svoga osiguranja'

Saborski zastupnik i predsjednik stranke HRID govori o tome kako je došlo do raskola s Mostom i što se sve događalo nakon već opjevanog sastanka u Kotromanovićevu stanu
18. siječnja 2016. u 07:00 11 komentara 34423 prikaza
Drago Prgomet
Foto: Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Drago Prgomet nema sreće s vođama velikih političkih stranaka. Nije se slagao s Tomislavom Karamarkom, mučio se s HDZ-om i na kraju ga napustio. Pomogao je Mostu da stvori spektakularan rezultat na izborima, ali Božo Petrov eliminirao ga je već na početku. Razgovarao je sa SDP-om, ali Zoran Milanović ga je svjesno ili nesvjesno izbacio iz pregovora. Ipak, ne pada mu na pamet odustati od politike. Sada sa svojom HRID-i formira Klub zastupnika u Saboru.

Ako itko dobro poznaje i HDZ i Most iznutra, onda ste to vi. Kako komentirate pregovore?

Bolje poznajem HDZ koji je dobro strukturirana stranka, dok se to za Most ne može reći. Radi se o doista heterogenoj skupini ljudi, nemaju jasno definirane zahtjeve, koji su se k tome značajno i mijenjali zadnjih mjeseci, a evo već se treći mjesec pregovara. HDZ se ponaša puno odgovornije i zrelije. Kod Mosta se vidi nepostojanje pripremljene kadrovske strukture, a o programima više uopće ne govore. S druge strane, nije jasno koju će poziciju u svemu imati Karamarko i Petrov, a koju mandatar Orešković.

Nemaju kadrovsku strukturu, a raspravljaju, barem za sada, samo o foteljama i ministarskim mjestima?

Nisu prihvatili ono što sam ja predlagao u startu, a to je da se s jednom od velikih stranaka uđe u pregovore o sudjelovanju u vlasti i preuzimanju resora koji bi davali mogućnost da se provedu željene reforme. Ako ne bi išlo s jednima, pregovaralo bi se s drugima. Inače, vrlo mi je čudno što tako mladi ljudi kao što su Petrov i Grmoja inzistiraju na preuzimanju represivnog aparata. Očekivao sam da će tražiti one resore koji su bili temelj naše kampanje: monetarni sustav, lokalna i regionalna uprava i samouprava, javna uprava... Umjesto toga oni su inzistirali na tripartitnoj vladi, željeli su svakako izbjeći nove izbore i nisu razmišljali o ljudima koji bi bili u stanju provoditi reforme.

Zašto su inzistirali upravo na kontroli MUP-a i SOA-e?

Mogu ih razumjeti kad traže MUP kao što se moglo tražiti i ministarstva kulture ili vanjskih poslova. Međutim, potpuno mi je neprihvatljivo da predmet političke trgovine i kontrole bude nešto što mora biti potpuno neovisno, a to su sigurnosne službe. Dva su moguća razloga: ili žele uspostaviti kontrolu na pravosudnim procesima ili žele, kao što su i sami rekli, nadzirati koalicijske partnere kojima ne vjeruju.

Kažu, sami su na oceanu, a morski psi im se približavaju?

Da, HDZ nazivaju morskim psom. To je jedan od razloga za skepsu prema rezultatu pregovora i rezerviranost prema mogućnostima i uspješnosti takve vlade.

Drago Prgomet | Autor : Pixsell Foto: Pixsell

Foto:Robert Anić/Pixsell

Ako sada odvrtite film od početka suradnje s Petrovom, mislite li da se mogao predvidjeti ovakav razvoj događaja?

Ne. Ja sam se Mostu priključio na molbu Petrova u rujnu kada su bili na 2,7%. Kampanju u Zagrebu odradili smo vrlo uspješno. U Hrvatskoj od osamostaljenja nikada nitko osim HDZ-a i SDP-a nije u prvoj izbornoj jedinici osvojio tri mandata kao što smo mi osvojili. Ne, nije se tada moglo pretpostaviti ovakav razvoj događaja. Jer kod Bože Petrova dojmila me se prije svega želja za promjenama i čestitost koju sam vidio u njemu. Promjene su bile ta riječ koja nas je povezivala. Poslije izbora očekivao sam nastavak korektne suradnje, ali toga nije bilo.

Uz Petrova u Mostu se profilirao ponajprije Nikola Grmoja. Kakvu ste suradnju imali s njim?

Grmoju sam do izborne kampanje vidio dva puta. Prije samog slaganja lista gospodin Ivica Relković kao član Nacionalnog vijeća predložio je da Grmoja bude u prvoj izbornoj jedinici. To se pravdalo namjerom da pokažu kako i jedan od osnivača Mosta podupire našu listu u prvoj izbornoj jedinici. Neobično, jer u pravilu ljudi iz Zagreba idu u druge izborne jedinice. Ne ide se iz Metkovića u Zagreb. No prihvatio sam to i on je po njihovoj želji bio 14. na našoj listi. I osvojio 400-tinjak preferencijalnih glasova. A sada je očigledno ne samo glasnogovornik nego i jedan od glavnih kreatora politike u Mostu.

Možete li nakon svega odgovoriti na vječito pitanje na koje kao da nitko nema odgovora. Tko zapravo stoji iza Mosta?

To je pitanje za Most, a ne za mene. Neosporno je da su veliki utjecaj na kreiranje politike Mosta, ali i samog Petrova imali članovi Nacionalnog vijeća proistekli iz HRAST-a, GROZD-a i organizacija sličnog svjetonazora. Mogli smo čitati o tome da postoje jake veze s pojedinim biskupima, gospodarskim krugovima, sponzorima... O tome ne znam ništa.

Jambo je rekao da je Most sekta i molitvena zajednica.

Oni su svoji i Jambo ih svakako bolje poznaje nego ja te je pozvaniji govoriti o tome. Ono što je meni bilo čudno od samog početka bilo je zaobilaženje ideoloških tema u kampanji. Jako su inzistirali na izbjegavanju svjetonazorskih pitanja. Jedan od članova Nacionalnog vijeća u jednom mi je trenutku čak i prigovorio da zagovaram političke ideje koje su previše desno jer se ne bi htjeli zamjeriti lijevom biračkom tijelu. Kada izbjegavate svjetonazorske teme, to je uvijek problematično. U krajnjem slučaju ideološke teme pozicioniraju svaku političku opciju i obilježe svaku kampanju.

Drago Prgomet | Autor : Pixsell Foto: Pixsell

Foto: Marko Lukunić/Pixsell ; Raskol s Petrovom uslijedio je odmah nakon sastanka s Milanovićem kojeg su novinari snimili

Na svom blogu napisali ste da zahvaljujući Mostu imamo promjenu političkog sustava, a ne samo vlasti. Što ste pod tim mislili?

Prvi put nema klasične primopredaje vlasti između HDZ-a i SDP-a. Pojavila se i uspjela jedna nova politička opcija koja ih je na neki način detronizirala i postavila se kao faktor koji odlučuje o tome tko će biti mandatar. Prvi put o imenu mandatara nisu mogli odlučivati ni predsjednik HDZ-a ni predsjednik SDP-a.

Kako vidite budućnost Mosta?

Oni će opstati samo ako se iz pokreta transformiraju u političku stranku. Od 15 članova političke platforme Mosta samo ih je dvoje-troje i formalno u stranci Most. Sve su ostalo nezavisni kandidati. Ako to ne uspiju, mislim da će vrlo teško preživjeti. Imaju posla s velikom strankom. Poznato je, HDZ nema izgrađenu političku kulturu koaliranja i sklon je vrlo brzo usisati i asimilirati svoje koalicijske partnere. To je opasnost koja objektivno prijeti i Mostu. Možda baš zato inzistiraju na represivnom aparatu, ali političku ideju ne možete štititi represivnim sustavom.

Koliko samom vodstvu HDZ-a može štetiti to što su do sada pristajali na gotovo sve uvjete, pa i ucjene koje su dolazile iz Mosta?

Ne bih nikada pristao na takav način pregovaranja u kojem manji koalicijski partner određuje tko može, a tko ne može biti ministar uime veće stranke. To je ucjenjivački pristup. U ovim pregovorima čak se tražio mandatar koji zadovoljava uvjete manjeg partnera. Izbori i parlamentarna demokracija tako gube smisao. Zalagao sam se za realniji pristup u pregovaranju. Manji koalicijski partner ne može i ne smije se miješati u unutrašnje stvari većeg partnera. A upravo se ovi pokušaji ucjenjivanja dviju najvećih stranaka tako da im se postavljaju uvjeti koje one zbog vlastitog digniteta ne mogu ispuniti svode na pokušaj kadroviranja u tuđem dvorištu.

Za to nitko nije dobio mandat na ovim parlamentarnim izborima. Tko će voditi HDZ ili SDP, tiče se članova tih stranaka, a ne članova Mosta. Dobro znate da sam odstupio s mjesta zamjenika predsjednika HDZ-a zbog toga što se nisam slagao s politikom g. Karamarka, ali nije mi palo na pamet da mu odričem legitimitet izabranog predsjednika niti da ga pokušam izvaninstitucionalno rušiti.

Mislite da je postojala ambicija u Mostu da se utječe na promjene u vrhu HDZ-a ili SDP-a?

Apsolutno. Pa i njihov glasnogovornik rekao je da bi se lakše dogovorili da su na čelu SDP-a i HDZ-a Picula i Stier nego s Milanovićem i Karamarkom.

Jeste li vi s Milanovićem drugačije pregovarali?

Ja s Milanovićem nisam pregovarao. Prvi ozbiljni nesporazum s Mostom imao sam kada je Božo Petrov kod bilježnika ovjerio svoju izjavu kako neće koalirati ni s jednima ni s drugima. Smatrao sam to politički potpuno pogrešnim potezom koji nam sužava prostor nakon izbora. Koalicije će ipak biti bez obzira na to kako mi to nazivali. A samo jedna riječ postoji u politici kada je riječ o suradnji u formiranju vlasti na takav način, a to je koalicija. Razvlačenjem pregovora Most je napravio štetu sebi, ali cijeloj zemlji. A i odluka o izboru koalicijskog partnera donesena je na krajnje neprimjeren način. Trebali su odmah jasno reći žele li s HDZ-om ili ne.

Kako su zapravo tekli ti pregovori i razgovori u Kotromanovićevu stanu? Milanović je rekao da ste su čuli čak pedesetak puta.

Mogli bismo konačno raščistiti veliku količinu dezinformacija i demistificirati taj susret. Gospodin Milanović i ja smo u životu imali dva susreta, nikada u četiri oka. Prvi je put to bilo prošlog ljeta. Drugi je ovaj dobro poznati susret kod Kotromanovića. A prvi naš telefonski razgovor bio je njegov poziv na dan izborne šutnje. Uslijedilo nekoliko poziva u danima nakon izbora. Naravno da je bilo pitanja o mogućnosti suradnje, koju je on javno i ponudio Mostu izbornoj noći. I ja sam mu predložio da prekinemo te telefonske razgovore i da se nađemo i porazgovaramo. Prenio sam mu tadašnji stav da Most traži mjesto premijera i da je kandidat Petrov, a ako ne bude on, netko drugi iz Mosta, s izbornih lista.

To je bio dogovor Mosta, to mogu potvrditi i drugi zastupnici. Isto bih to prenio i gospodinu Reineru s kojim sam dogovorio susret, ali je on odustao od njega.

Kako su zapravo novinari saznali za mjesto razgovora?

Ne znam niti sam opterećen time. Ali i da sam znao da su tamo novinari, ja bih opet došao. Išao sam u stan svog suborca. Išao sam razgovarati s hrvatskim premijerom. Je li to zabranjeno!? I to bih ponovio opet. Je li u tome sudjelovao obavještajni ili paraobavještajni aparat, ne opterećuje me kao Dragu Prgometa, ali kao građanina da. Ako je to netko i organizirao, ne vidim nikakvu ni kratkoročnu ni dugoročnu korist od toga za bilo koga.

Ne slažem se s vama. Donijelo je to štetu vama osobno, ali još veću štetu Milanoviću. Kome više?

Očigledno onome koji nije uspio formirati vlast, dakle – SDP-u.

Ipak, logika govori da je odgovornost za povjerljivost jednog takvog razgovora na onome tko ga organizira. Ti su razgovori u tom trenutku bili politički osjetljivi i tražili su diskreciju i povjerljivost. Nisu li, dakle, onda odgovorni premijer Milanović i ministar Kotromanović koji su pripadali skupini najštićenijih osoba u ovoj zemlji?

Slažem se s vama. Zato sam dan nakon sastanka nazvao Milanovića i pitao ga je li smijenio svog šefa osiguranja.

I što vam je odgovorio?

Nije važno što je rekao, nego što je učinio. Koliko znam, nije učinio ništa. Očigledno iz njemu znanih razloga.

Meni i dalje baš i nije sve jasno. Može li se zaključiti da je postojala namjera da sve to procuri u javnost ili da je sve to posljedica nevjerojatne površnosti, aljkavosti i nemara bivšeg premijera i ministra te njihova osiguranja?

Što god da je, to mnogima nije donijelo dobro.

Kakva je bila uloga predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u procesu formiranja Vlade?

Odradila je to vrlo korektno. Dalo se naslutiti da je bilo određenih pritisaka iz HDZ-a da im da mandat s obzirom na to da su, kako oni to tumače, bili relativni pobjednik. Pokazala je dosta strpljenja, imala je dobar ritam konzultacija. Jedini propust bio je onaj razgovor u četiri oka s Božom Petrovom nakon što je razgovarala s cijelim izaslanstvom Mosta. Iz razgovora s njom stekao sam dojam da doista želi da se cijeli proces odvija po Ustavu.

Kako ocjenjujete njen rad?

Jako dobrim.

Slažete li se s Karamarkom koji je rekao da je nakon njena izbora Hrvatska izišla iz međunarodne izolacije?

Karamarko je sličan stav zastupao i 2000. godine.

Zašto ste na svom blogu nedavno napisali ste da je izbor mandatara “poseban biser”?

Zamislite što bi se dogodilo da je gospodin Orešković toga dana kada je izbor pao na njega otišao, recimo, za Božić u Kanadu. Ne bi stigao preuzeti potpise i mi bismo imali drugu osobu kao mandatara. Odabir mandatara bio je mimo svih i za Hrvatsku dostignutih demokratskih standarda. Kako se može dati više od sedamdeset potpisa za čovjeka kojeg ne poznajete?

Orešković je osoba o čijoj stručnosti apsolutno ne dvojim. I njemu, kao patriot, želim da bude uspješan i da svojom politikom omogući hrvatskim građanima čim prije bolji život. Ali zar nije hrabra odluka prihvatiti odgovornost za najvažniju političku poziciju bez dana političkog iskustva? I bez sudjelovanja u izborima. Vjerojatno u tom trenutku nije ni znao kako izgleda program ni Mosta ni HDZ-a.

Nedavno ste rekli da “možemo očekivati nešto kao konzervativnu revoluciju i donošenje zakona koji nas vraćaju u prošlost”. Apostrofirali ste i “neke ljude koji bi se tu mogli naći”. Na koje ste ljude i zakone mislili?

Da se razumijemo, konzervativizam, liberalizam, socijaldemokracija, to su legitimne političke opcije. Ali upozoravam na sastav Domoljubne koalicije u kojoj stranke poput Hrasta, Hrvatske čiste stranke prava itd. zagovaraju krajnje desne vrijednosti koje su meni neprihvatljive. Ne samo oni nego i neki članovi HDZ-a slali su poruke da će se ići u ograničavanje prava žene na izbor kad govorimo o abortusu, da će se mijenjati Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, da će se mijenjati Zakon o životnom partnerstvu... Oni očito imaju uzor u političkim promjenama koje se događaju u nekim istočnoeuropskim zemljama kao što su Mađarska i Poljska. Očekujem da će Vlada to pretočiti u zakonske prijedloge.

HRID sigurno neće prihvatiti takva rješenja. Dostignutu razinu ljudskih prava ne smijemo smanjivati, nego ih širiti. Sličan stav imam i o najavi kontrole medija. Očekujem barem od Mosta zakonske prijedloge koji će od državne televizije napraviti javnu televiziju, koji će izmijeniti zakon koji sankcionira novinare za tzv. sramoćenje. Očekujem da neće dopustiti ni miješanje politike u sadržaj udžbenika. Ponavljam, HRID će se snažno zalagati za očuvanje dostignutih ljudskih prava i sloboda. I jačanje tolerantnog društva.

Kako se u to uklapa Reinerova promjena naziva Sabora?

Pozivanje na jedinstvo uz istovremeno otvaranje pitanja za koja je jasno da će pridonijeti daljnjim podjelama u društvu ne čini mi se prihvatljivim pristupom. Mi taj prijedlog nećemo podržati.

Kakva će biti suradnja između SDP-a i HRID-i u Saboru?

HRID je građanska stranka i podržat će ono što Vlada predloži, a mi procijenimo da je dobro. Što SDP predloži kao oporba, a smatramo dobrim za Hrvatsku, također ćemo podržavati. Nismo isključivi ni zakopani u ideološke rovove. I naravno, svoje odluke uvijek ćemo donositi samostalno. Ovu vladu ne možemo podržati jer se nekoliko dana prije glasanja ne znaju ministri niti se zna njezin program. Nismo imali priliku razgovarati s mandatarom i, da je danas glasanje u Saboru, glasali bismo protiv Oreškovićeve vlade.

A kakva će biti vaša osobna suradnja s kolegom Milanovićem?

Milanović jest šef SDP-a, ali ne može biti šef cijele oporbe. No siguran sam da će češće dolaziti u Sabor pa će biti prilike komunicirati.

Drago Prgomet | Autor : Pixsell Foto: Pixsell

Foto: Pixsell; Trojka iz HRID-i: Gordana Rusak, Drago Prgomet i Irena Petrijevčanin Vuksanović osnivaju svoj klub zastupnika

Kakva je budućnost HRID-i?

Uspješna. Broj preferencijalnih glasova koje smo osvojili na izborima daje nam za pravo vjerovati u uspjeh. Naravno, to predstavlja i obvezu da se nastavimo zalagati za ono što nam je bio predizborni program. Dakle, inzistirati na reformama, ma koliko ta riječ bila izlizana ili od nje drugi odustajali. Jedan od prvih zakona koje ćemo predložiti jest zakon o političkim strankama kojim namjeravamo natjerati lidere stranaka da poštuju unutarstranačku demokraciju i spriječiti izbacivanja iz stranaka zbog delikta mišljenja. Želimo promijeniti i način financiranja stranaka jer u ovom trenutku nije primjereno da stranke iz proračuna dobivaju milijunske iznose svake godine. I naš je statut u tom duhu, već smo dobili pohvale da je statut HRID-i upravo iskorak u tom pravcu. Pisali smo ga u duhu onoga što sam zagovarao još dok sam bio u HDZ-u, u duhu onoga što danas zagovaraju i drugi, npr. Davor Stier. Nećemo odustati ni od zahtjeva za smanjene broja jedinica lokalne uprave, općina, gradova i županija, potom od zakona o prijenosu vlasti te reformi znanosti.

Kako komentirate rasprave o Ustavnom suda?

Hrvatskoj Ustavni sud treba. Institucije države treba čuvati. Ako ne rade dobro, treba ih poboljšati, a ne ukidati. Ali predsjednica Ustavnog suda nije u pravu kad kaže da se političari trebaju maknuti od Ustavnog suda. Zaboravlja da su suci izabrani nakon političkih dogovora, čitaj trgovine. Red HDZ-a, red SDP-a... Stoga su nam u Ustavnom sudu, ne sumnjajući u njihovu stručnost, manje-više sve bivši stranački dužnosnici. Problem je i što Ustavni sud sve češće preuzima ingerencije redovnih sudova. Ne radi li se o izlasku iz Ustavom propisanih ovlasti?! Očigledno je i da ovakav način biranja nije dobar. A ako se već biraju u Saboru, predlažem da se uvede javno glasovanje. Zašto građani, ne samo oni koji su mene izabrali, ne bi znali za kojeg sam ustavnog suca digao ruku?

>>'Izbore nije dobio nitko, HDZ i Most će formirati vladu, ali ovo nije gotovo. Mi ćemo se boriti, ovo je slaba vlada'

>>Griješe oni koji misle da moj Tihomir neće biti samostalan. Čvrst je i ima svoje ja, kad nešto odluči, ide do kraja

d
PROLJETNI NATJEČAJ
Najnoviji trend – Pastelno proljeće
  • MrkiMedo:

    Ovaj "iskace iz konzerve" (citat jednog meni mrskog politicara). Kaze da most ima jake veze s biskupima, ali odmah kaze da on o tome nista ne zna(?). U drugoj polovici recenice damantira ono sto je rekao u prvoj. Dokle ce ... prikaži još!e ga mediji stavljati na naslovnice?

  • Avatar juricamesko
    juricamesko:

    na sve Drago Prgomet ima odgovore ali ne odgovara zašto se sredinom ljeta našao s premijerom.baš tada je počela strahovita medijska podrška baš njemu.slučajno.baš nije za vjerovati.nikada nije odgovorio ni zašto se tijekom kampanje i pregovora telefonom čuo sa slučajnim ... prikaži još! premijerom više od 50 puta.nije li on cijelo vrijeme bio Milanovićev zec iz šešira u Mostu.Prgometu nitko u tebe više nema povjerenja ti si svoju rolu sramotno odigrao.

  • bakulušić:

    Posavci su uvijek znali da su katolici a da su i Hrvati, saznali su kad su ih Srbi protjerali iz Posavine. Tada im je Mesić rekao da je Tuđman dijelio Bosnu a netko im je šaptao da je Tuđman prodao ... prikaži još! Posavinu. Nakon toga krivi su im Tuđman, Crkva, Grozd, Hrast, Most i svi drugi iz tog svjetonazorskog kruga. A Mesića i Josipovića više nema da im pomognu i da im još nešto šapnu.