Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Da ukinemo radne dozvole, preplavilo bi nas deset tisuća Hrvata bez posla'

Najbolji hrvatski mozgovi i dalje se mogu zaposliti u Austriji u sklopu liste sa 60-ak deficitarnih zanimanja, ali ostali ne, kaže jedan od šefova austrijske burze rada, jer je nazaposlenost u Austriji treća najveća nakon Drugoga svjetskog rata
26. svibnja 2018. u 14:01 55 komentara 14226 prikaza
Johannes Kopf
Foto: Petra Spiola/AMS
Pogledajte galeriju 1/2

Nakon što je u austrijskim, a potom i u hrvatskim medijima brzinom munje prostrujila vijest da Austrija planira na još dvije godine ograničiti Hrvatima pristup njihovu tržištu rada, brojni su komentari uslijedili s pitanjima zašto nas upravo naši austrijski prijatelji ostavljaju u čekaonici. To više što se zna da je velika većina ostalih država članice Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, osim njih nekoliko, hrvatskim građanima već otvorila ili će do 30. lipnja ove godine otvoriti mogućnost zapošljavanja bez obveze ishođenja radne dozvole.

bleiburg marinko jurasić Austrijanci uspjeli jer je Bleiburg bio samo mjesto komemoracije

Odgovor na to pitanje potražili smo kod jednog od dvojice šefova austrijskog saveznog Zavoda za zapošljavanje (AMS) i poznatog austrijskog stručnjaka za tržište rada dr. Johannesa Kopfa, koji nam je potvrdio da je i on za zadržavanje ograničenja za radnike iz Hrvatske do 2020. godine. Tu odluku austrijska narodnjačko-slobodarska koalicijska vlada na čelu sa saveznim kancelarom, narodnjakom Sebastianom Kurzom mora donijeti do 1. srpnja ove godine. Kako bi uvjerila Bruxelles da joj odobri zahtjev, Austrija treba dokazati da bi otvaranje granica Hrvatima vrlo negativno utjecalo na njihovo tržište rada. Hoće li to austrijskom političkom vrhu i dr. Kopfu poći za rukom, znat će se uskoro. Do tada taj agilni 45-godišnji austrijski stručnjak za tržište rada, koji je bio i savjetnik bivšeg ministra gospodarstva i rada Republike Austrije Martina Bartensteina ima puno posla. Onaj najvažniji je da po nedavnom zahtjevu kancelara Kurza i njegova zamjenika desničarskog populista Heinza-Christiana Strachea, nakon što je nedavno bio kod njih na raportu sa svojim kolegom Herbertom Buchingerom, hitno reformira AMS. Jer nakon velikog priljeva migranata i azilanata, barem prema mišljenju vladajućih čelnika, austrijski Zavod za zapošljavanje više nije dorastao svojim glavnim zadaćama. To koriste, kako izvještavaju austrijski mediji, određene skupine migranata koje su se osilile i odbijaju ponuđene poslove iz vjerskih i raznih drugih razloga, a neki od njih uopće ne žele kontaktirati sa ženama referenticama AMS-a, nego samo s muškim osobljem. Mediji također ističu kako Kopf tvrdi da je doseljavanje stranaca krivo za treću najveću stopu nezaposlenosti u Austriji od Drugoga svjetskog rata.

Je li to razlog što ste i vi za produljenje prijelaznog razdoblja tijekom kojeg državljani Hrvatske nemaju potpuno otvoren pristup austrijskom tržištu rada do 2020. godine?

Gledajte, to nije laka odluka jer ima mnogo razloga za i protiv zadržavanja ograničenja za radnike iz Hrvatske. Dugo sam razmišljao i pomno analizirao sve moguće razloge i podatke i na kraju je tijesno prevagnuo zaključak da bi ispravno bilo iskoristiti dodatnu mogućnost Austrije i produljiti ograničenje za Hrvate za još dvije godine. Protiv produljenja ograničenja govori povijesna povezanost i tradicionalno dobri i prijateljski odnosi između Austrije i Hrvatske i brojnih osoba iz naše dvije države. Ali i aktualni povoljan gospodarski rast u Austriji, za koji neki tvrde da bi otvaranje tržišta za Hrvate učinio podnošljivim. U prilog zadržavanja ograničenja za Hrvate do maksimalnog mogućeg sedmogodišnjeg roka po formuli „2+3+2“ govori podatak da je od oko 28 tisuća Hrvata koji su tijekom 2017. godine bili na radu u Austriji, njih oko 4800 još uvijek nezaposleno i prijavljeno na AMS-u. Osim toga, ukupna stopa nezaposlenosti u Austriji, prema nacionalnoj metodologiji, iznosi 8,5 posto, dok je stopa nezaposlenih Hrvata u Austriji gotovo dvostruko veća i iznosi čak 14,6 posto. Ukupno gledano, u Austriji je u veljači ove godine bez posla bilo više od 400 tisuća ljudi. To je treća najveća stopa nezaposlenosti u austrijskoj povijesti nakon Drugoga svjetskog rata. Stoga trebamo biti oprezni, jer procjene govore da otvaranje tržišta rada za hrvatske državljane ne bi dovelo do povećanja broja stručne i visokokvalificirane radne snage, nego one s kojom i sami imamo problem, što bi dodatno povećalo nezaposlenost u našoj zemlji. Protiv ukidanja radne dozvole za Hrvate govori i loša situacija na hrvatskom tržištu rada. Prije svega visoka stopa nezaposlenosti mladih ljudi, po čemu je Hrvatska u samom vrhu zemalja EU. Iako je uspjela tu stopu nešto smanjiti, ona je još uvijek jako visoka. Svjesni smo da sve to nije lako preko noći promijeniti jer Hrvatska je mnoge godine bila u recesiji. No, upravo taj veliki broj mladih bez posla i neposredna blizina Austrije koja s Hrvatskom pripada istom kulturološkom krugu magnet su koji bi privlačio sve više i više Hrvatica i Hrvata na naše tržište rada.

To znači da Austrija strahuje kako bi za hrvatske iseljenike mogla postati, poput Njemačke i Irske, nova 'obećana zemlja'?

Ne radi se o strahu, nego o činjenici da Hrvatska ima visoku stopu nezaposlenosti koja bi mogla dovesti do pojačanog priljeva Hrvatica i Hrvata na austrijsko tržište rada. Ukidanje radnih dozvola zasigurno bi ubrzalo taj trend i realno je očekivati da ubrzo u gotovo susjednu Austriju dođe još 10 tisuća Hrvata.

Johannes Kopf
1 / 3
Sebastian Kurz

Ali istovremeno dok vi šaljete poruku 'Hrvati, molimo pričekajte', Njemačka, Irska pa čak i Velika Britanija, otvaraju im svoje tržište rada...

Mi ne tretiramo Hrvate lošije nego što je to bilo kod svih prijašnjih krugova proširenja EU. Mi smo pri proširenju EU 2004. godine na deset novih članica, i za nama susjedne ili gotovo susjedne zemlje, Mađarsku, Češku, Slovačku, Sloveniju i Poljsku također koristili mogućnost prijelaznog razdoblja. A što se tiče usporedbe s Njemačkom i Velikom Britanijom, Njemačka ima znatno nižu stopu nezaposlenih od Austrije i posve drugačiju demografsku situaciju. Ona ulaže goleme napore u inozemnu radnu snagu kako bi uopće imala dovoljan broj zaposlenih, što nije slučaj u Austriji. U Austriju je samo između 2010. i 2017. godine došlo čak 300 tisuća ljudi iz devet zemalja članica Europske unije. I zato je naša situacija znatno drugačija. Mi smo uvijek imali nižu stopu nezaposlenosti od Njemačke u EU, a sada je Austrija pala na 11. mjesto iako smo niz godina po najnižoj stopi nezaposlenosti bili na prvom ili drugom mjestu. A kad je riječ o Velikoj Britaniji, ona je Hrvatima, u usporedbi s Austrijom, jako daleko i nema tu kulturnu povezanost kao što Hrvati imaju s Austrijancima. A treba pričekati i vidjeti što će sve Velika Britanija poduzeti u vezi s Brexitom i doseljavanjem jer s Poljacima također imaju poteškoća.

Razumijem Hrvate, među kojima i sam imam mnogo dobrih prijatelja, da se pitaju zašto nas Austrijanci ne žele, ali treba pogledati činjenici u oči, da zapošljavamo mnogo Hrvata i da je tržište rada za radnike iz Hrvatske samo djelomično zatvoreno. Naime, poslodavcima iz Austrije moguće je zapošljavanje hrvatskih radnika u više od 60 zanimanja koja su u Austriji deficitarna. Trenutačno se ispituju i dva moja prijedloga: da se u dogovoru s austrijskim socijalnim partnerima proširi lista zanimanja koja su izuzeta od ograničenja te da se uvedu dodatni izuzetci za sezonske radnike u turizmu. Upravo turizam nudi šansu za obje naše zemlje. Hrvatska ima ljeti veliku potrebu za radnom snagom, a Austrija zimi. Mogu si predočiti i prijedlog da Austrija dodatno predvidi i poseban kontingent ljudi iz Hrvatske za zimsku sezonu 2018./2019. Odluka hoće li Austrija zadržati ograničenja za radnike iz Hrvatske trebala bi biti donesena do kraja lipnja, a o njoj ne odlučujem ja, nego austrijska savezna vlada.

Zemlje EU imaju pravo ograničiti pristup državljanima novih članica Unije do pet godina. Nakon toga je moguće ograničenje jedino ako se utvrdi da bi potpuno otvaranje granica posebno negativno utjecalo na domaće tržište rada. Kako Austrija namjerava uvjeriti Bruxelles da treba odobriti austrijski zahtjev za produljenje ograničenja pristupa tržištu rada za hrvatske državljane za dodatne dvije godine kad ima sjajne makroekonomske pokazatelje i očekuje ove godine globalni gospodarski rast od tri posto te više od dva posto 2019.?

Pozitivan gospodarski razvoj sigurno je svima razlog za veselje, ali nije zanemariva činjenica da još imamo visoku stopu nezaposlenosti, treću najveću u Austriji nakon Drugoga svjetskog rata, koja bi dodatno mogla porasti otvorimo li sada potpuno naše tržište rada za radnike iz Hrvatske. Kako ne bi došlo do tog negativnog utjecaja, naredne dvije godine namjeravamo prvenstveno iskoristiti za sniženje naše stope nezaposlenosti. A pretpostaviti je da će u te dvije godine stopa nezaposlenosti padati i u Hrvatskoj pa će otvaranje austrijskog tržišta radne snage za Hrvate 2020. biti i za nas prihvatljivo.

Nemaju li te restrikcije za Hrvate, među ostalim, i populistički cilj – stvaranje pozitivne klime kod Austrijanaca o brizi austrijske vlade ponajprije za vlastiti narod?

Iz kojih će razloga savezna vlada donijeti odluku, to ne znam. Ali ono što znam je da sam kao stručnjak za austrijsko tržište rada i radne snage osobno ga pokušao objektivno i kritički promatrati i analizirati. Zato molim za razumijevanje za moj zaključak da je Austriji uputno zatražiti produženje prijelaznog razdoblja, tijekom kojeg državljani Hrvatske nemaju potpuno otvoren pristup austrijskom tržištu radne snage do 2020. Budite uvjereni da sam dobro odvagao sve razloge za i protiv.

Komemoracija u Bleiburgu bleiburg Hodočasnici poslušali austrijska upozorenja, Jandroković izviždan: 'Izdajico!'

Jedan od njih je zasigurno bio i kako zaustaviti novi val doseljavanja Hrvata u Austriju. Ne bojite se da će vam hrvatski visokoobrazovani mozgovi otići u Njemačku i druge europske zemlje s kojima vodite tržišnu utakmicu?

Taj strah ne postoji jer najbolji su se hrvatski mozgovi i do sada mogli, a mogu i nadalje, zaposliti u Austriji u sklopu liste sa 60-ak deficitarnih zanimanja. Mnogo njih posljednjih je godina došlo u Austriju. To su ljudi koje trebamo, marljivi, visokoobrazovani i sjajno integrirani u austrijsku sredinu, što nije ni čudno, jer i Hrvati i Austrijanci pripadaju istom kulturnom krugu.

Unatoč tomu Hrvati su kod Austrijanaca na čekanju, za razliku od Nijemaca, Mađara i Rumunja, kojih je u Austriji sve više. Razlog tome su navodno i potpisani bilateralni sporazumi o suradnji na području strukovnog obrazovanja i uzajamnog priznavanja svjedodžbi o položenim stručnim ispitima. Postoji li interes Austrije za takvu suradnju i s Hrvatskom?

To nije u mojoj nadležnosti. O tome odlučuje austrijsko Ministarstvo za rad, socijalni sustav, zdravstvo i zaštitu potrošača. A to što u Austriju dolazi najviše Nijemaca je zbog susjedstva i zajedničkog njemačkog jezika. S Mađarima također postoji vrlo uska kulturna, povijesna i prostorna povezanost. Mnogi od njih, zbog neposredne blizine žive u Mađarskoj, a rade u Austriji. Rumunji su u većem broju počeli stizati nakon prijelaznog razdoblja i ukidanja ograničenja za zapošljavanje 2013. godine. Sve to je u skladu s načelom Europske unije o slobodnom kretanju radnika, ali srednjoročno gledano, masovno je iseljavanje iz bilo koje zemlje opasno jer rađa niz problema i narušava demografsku sliku te zemlje.

Austrija je znalački doskočila tom problemu uspješnim uvođenjem dualnog sustava obrazovanja, kao prevenciji nezaposlenosti mladih.

Siguran put do posla dualno je obrazovanje koje nudi mladima posao i zanimanje, a stimulacija plaćom također može biti dobra motivacija. Takove uspješne modele učenja uz rad, osim Austrije, razvile su i Njemačka i Švicarska, koje također imaju nisku stopu nezaposlenosti mladih jer su ih na vrijeme usmjerili u sektore koji imaju mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. To vrijedi kako za strukovno tako i za visokoškolsko obrazovanje kroz koje se snažno potiče suradnja između strukovnih ustanova, odnosno visokih učilišta s gospodarstvom kako bi se mladi naraštaji što prije uspješno integrirali na domaće, ali i međunarodno tržište rada, sklono stalnim promjenama zbog digitalizacije, ekologizacije, globalizacije, internacionalizacije itd. Rezultat svega toga je da poslodavci od zaposlenika traže sve više i više kvalifikacije, a klasični pomoćni poslovi lagano izumiru. Stoga je izuzetno važno svima onima koji se školuju, posebice mladima, nuditi dobro obrazovanje na svim razinama jer samo je ono ključ za poslovni napredak. Potvrda toga je i statistički podatak da je u Austriji vjerojatnost da ste nezaposleni tri puta veća ako ste završili samo osnovnu školu nego ako ste završili neku strukovnu školu. Tu uspješnu povezanost austrijskog obrazovnog sustava i gospodarstva prepoznali su i strani ulagači, kojima je Austrija vrlo zanimljiva za ulaganja jer ima visokokvalitetnu i strukovno obrazovanu radnu snagu koja točno zna što u praksi treba raditi. Najbolji je primjer britanski proizvođač luksuznih i sportskih automobila Jaguar koji je lani austrijskom proizvođaču automobila Magna Steyer AG u Grazu povjerio proizvodnju novog modela Jaguara pa je otvoreno na tisuće novih radnih mjesta.

Može li Austrija i Hrvatskoj pomoći tim svojim uspješnim iskustvima?

Hrvatskoj uvijek rado stojimo na raspolaganju za razmjenu iskustava i mišljenja jer samo tako jedni od drugih učimo. To pokazuju i polugodišnji sastanci direktora uprava za tržište rada i zapošljavanje zemalja članica Europske unije na kojima sudjeluje i Hrvatska. Sastanci se uvijek održavaju u zemlji predsjedateljici Unijom, a to će u drugoj polovici ove godine biti Austrija.

Kakav je austrijski odgovor na sve veći strah u narodu od digitalizacije i pojave robota?

Mislim da je strah da će nam digitalizacija i roboti oteti posao bezrazložan. To je pokazao i izum prvog parnog stroja u 18. stoljeću te ostala revolucionarna otkrića. Svaki put kod velikih tehnoloških revolucija i evolucija mnogi su ostali bez posla, ali istovremeno su otvorene i brojne nove radne mogućnosti na tom području. Nema razloga da to ne bude i u budućnosti. Zato je dobro obrazovanje uvijek najbolja zaštita od nezaposlenosti. Bolji je i pogrešan studij nego nikakav jer je poznato da trenirani mozak lakše uči. Ono što je posebno važno za obrazovni sustav budućnosti, koji je izuzetno teško planirati jer još apsolutno ništa ne znamo koje će nam kvalifikacije trebati za 10 do 15 godina, sigurno su IT-znanje, umrežavanje i kreativna radoznalost.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz rekao je kako mu je najvažnija pravednost prema obiteljima u Austriji reformske mjere Austrija nastavlja rezove: Djeci stranaca manje novca Sebastian Kurz VELIKA UŠTEDA Austrija smanjuje dječje doplatke za djecu radnika iz inozemstva, evo zašto Hrvatsku i Austriju vežu višestoljetna zajednička povijest te tradicionalno dobri i prijateljski odnosi Austrijanci pomažu Hrvatskoj Iznimno je teško upravljati razvojem jer Hrvatska ima više od 140 nacionalnih strateških dokumenata

VIP izdvaja za Vas

  • Serežan:

    Astrijanci nas vole samo ako imaju koristi od nas. Naši političari koji trebaju stvoriti uvjete za minimalnu plaću od 7000 Kuna (1000 Eura). Neki kažu da je to socijalističko populistička fora. Baš me briga za desne i lijeve stranke jer ... prikaži još! oni se prvenstveno brinu za svoje fotelje. Znam da bi sa 7000 Kn minimalne plaće Hrvati gledali Austriju samo kao zimovalište, a ne kao radni poligon po svaku cijenu.

  • NasaSenkica:

    Za 10godina ako Bog da bit ce obrnuto stanje a to je da ce Austrijanci traziti radno mjesto u Hrvatskoj kao sto ga danas traze gradjani BiH, Srbije i ostalih zemalja.. Znam da takovo nesto izgleda danas nadrealisticno ali zivi bili pa vidjeli.

  • tramontana:

    Ma koja Austrija?. Njemački prirepak. Samo što pate od veličine, zato i pokvareno kaže," visokoobrazovani" mogu u Austriju. Ako već idem, Austrija mi neće biti ni odmorište, a kamoli boravište.