Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

Da se tvrtke vode kako se vodi država, odavno bi propale

Hrabrost, odgovornost i spremnost na rad i rizik vrline su koje su u politici potpuno izostale, kaže Deranja, pozivajući vlast da hitno počne s reformama
04. listopada 2014. u 11:45 4 komentara 1308 prikaza
Gordana Deranja
Foto: Goran Kovacic/pixsell

Gordana Deranja prva je žena na čelu Hrvatske udruge poslodavaca. U ekskluzivnom intervjuu za Večernji list poslovna žena i najbolja menadžerica 2013. godine inzistira na reformama, jeftinijoj državi i smanjenju poreznog nameta jer je neizdrživ.

Koje su prve mjere koje bi Vlada morala donijeti kako bi osigurala uspješnije poslovanje i više investicija?

Bez reformi nema nijedne pojedinačne mjere ili čak i paketa mjera koji mogu donijeti značajnije poboljšanje uvjeta za poslovanje. I prethodne vlade i sadašnja vlada pokušavale su s raznim mjerama uporno izbjegavajući provođenje sistemskih promjena, a to očigledno ne daje rezultate. Tko god misli da se može naći neko čarobno rješenje nakon kojeg će sve ostati manje-više kako je bilo, a da će nam BDP odjednom početi rasti, u velikoj je zabludi. Umjesto laganog umiranja, biram promjene i oporavak. Opravdanja da se reforme ne mogu provesti jer im se netko protivi i jer se ne želi ljude izlagati stresu nisu prihvatljiva. Ne znam tko u zadnjih šest godina živi bezbrižno i ne trpi ozbiljne posljedice krize. Ako se ne počne s reformama taj će stres biti samo veći. Zapravo, zna se što je potrebno napraviti, samo nema političke volje, hrabrosti i odgovornosti.

HUP se zalaže za smanjenje mase plaća u javnom sektoru. Vlada na to nije spremna u predizbornoj godini. Što birate – otkaze ili smanjenje plaća?

Državnu potrošnju treba svesti u održive okvire. Moramo smanjiti troškove i pokriti se s onim što imamo. S ovako skupom državom i ovakvom visinom poreznog tereta te s ovako neučinkovitom administracijom nema nikakve šanse za oporavak gospodarstva. Reforme se ne svode samo na otkaze i smanjenje plaća. Ni restrukturiranje u tvrtkama koje se svodi samo na te dvije mjere ne daje rezultate osim onih kratkoročnih. Ono što je problem našeg javnog sektora nije pitanje samo broja zaposlenih i njihovih plaća nego i toga što oni zaista i kako rade.

Koji je vaš stav o mini poreznoj reformi?

Podržavamo smanjivanje poreza na plaće jer je porezno opterećenje plaća u Hrvatskoj apsolutno previsoko. No, jedna lasta ne čini proljeće pa tako ni ta mjera sama za sebe neće donijeti bitno bolji standard. Nama treba smanjivanje ukupnog poreznog tereta. Bez reformi nije moguće smanjiti državne rashode. Pred nama je izborna godina. Očekujemo od svih koji žele voditi zemlju u idućem mandatu da budu spremni na provedbu reformi bez odgađanja i daljnjih eksperimenata usmjerenih na to da se što manje toga mijenja. Da sam ja na takav način vodila tvrtku, danas nas više ne bi bilo na tržištu. Voditi tvrtku ili državu znači imati hrabrosti povući i poteze koji će biti nepopularni i koji će naići na otpor, ali će omogućiti da se stvore osnove za promjenu negativnih trendova i novi rast. Od naših socijalnih partnera, ne samo Vlade nego i sindikata, očekujemo podređivanje osobnih, partikularnih interesa interesima zemlje i društva. Suočeni smo s vrlo ozbiljnim problemima čije daljnje odgađanje može imati zaista dramatične posljedice.

Koje parafiskalne namete treba prve ukloniti?

Za početak, bilo bi lijepo kada bismo znali koji sve parafiskalni nameti uopće postoje. Država ih je prije dvije godine okvirno nabrojila oko 500, a sredinom prošle godine najavili su smanjenje na 250. Bilo bi poželjno eliminirati namete kroz koje plaćamo raznorazne agencije, regulatorna tijela i posebne institucije koje svojim radom ne daju konkretan i vidljiv doprinos gospodarstvu ili građanima. Treba ukinuti sve one namete iz kojih se financira nerad ili rad koji je sam sebi svrha.

Zašto nema investicija u Hrvatsku? Treba li uvesti nove oblike poticaja za investicije?

Treba nam ukupno bolje okruženje za poslovanje pa će onda biti i više investicija. Koji investitor želi investirati u državi u kojoj ne može godinama dobiti građevinsku dozvolu, u kojoj se iz godine u godinu pa i češće mijenjaju stope poreza, a zakoni gotovo iz mjeseca u mjesec, u kojoj sudski procesi traju desetljećima... Za investitore su ključna stabilnost okruženja te pravna sigurnost, smanjenje doista prevelike birokracije i troškovna konkurentnost. Investira se onda kada se vidi prilika za stvaranje dodane vrijednosti i profita, a to je u Hrvatskoj vrlo teško ostvarivo. Kapital ide tamo gdje vidi bolje uvjete.

Gotovo 30 posto kredita trgovačkim društvima svrstano je u loše kredite. Može li se računati na investicije?

Rast teško naplativih i nenaplativih kredita posljedica je procesa čistilišta kroz koje prolaze tvrtke u procesu predstečajne nagodbe. Donekle ohrabruje podatak da su ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu lani bila za 14 posto veća nego godinu prije, premda još uvijek više nego upola manja nego prije krize. Poboljšava se i struktura ulaganja s rastom ulaganja u opremu i strojeve. Investicija ima, ali su na nižim razinama, što je razumljivo s obzirom na sve okolnosti o kojima sam govorila. Za povećanje investicija važno je jačati sposobnost poduzetnika za korištenje raspoloživih sredstava iz fondova EU, no ključno je ipak stvaranje boljih uvjeta i poticajnijeg okruženja za poslovanje.

poduzetnice Udruga Krug Ovo su najbolje poduzetnice u 2013. godini! Gordana Deranja Poslovanje Tehnomonta Grade trajekt za Engleze i 
patrolni brod za Norvežane

Dolazite iz sektora brodogradnje koji je percipiran kao grana koja ne može biti profitabilna, a vaša tvrtka posluje s neto dobiti i ostvaruje rast prihoda. Kako vam je to uspjelo?

Na vrijeme smo srezali sve što nije bilo profitabilno i ulagali smo u mlade stručne kadrove. Shvatili smo da proizvodnja samo čeličnih brodova, zbog velike konkurencije, neće biti dugo održiva, te smo na temelju praćenja trendova snažno krenuli u nove tehnologije, tj. u gradnju aluminijskih brodova. Tko se prepusti statičnosti i ne prilagođava se uvjetima tržišta teško može uspjeti dugoročno. Nismo se uspavali nego i dalje osluškujemo i analiziramo što se događa s našom branšom u širem okruženju.

Koje su odlike dobrog poduzetnika? Koje bi od tih vrlina morali imati uspješni političari?

Hrabrost, ustrajnost, odgovornost i spremnost na naporan rad i rizik, što je u politici potpuno izostalo.

Može li gospodarstvo plaćati 555 jedinica lokalne samouprave?

Pitanje teritorijalnog preustroja slično je pitanjima o potrebi provođenja reformi. Konsolidacija jedinica lokalne uprave i samouprave je potrebna, ali temeljena na analizi opravdanosti njezina ustroja, uvjetovana geografskim i tržišnim čimbenicima i lokalnim potrebama. Nijedno paušalno rezanje nikad nije bilo rješenje problema. No, tvrdnje da se po tom pitanju ništa ne može mijenjati i da bez svake od tih jedinica nije moguće funkcionirati sigurno ne stoje. Ponovit ću ono što sam već rekla – treba nam jeftinija i učinkovitija država na svim razinama. A primjeri drugih zemalja koje su uspješno smanjile broj jedinica lokalne uprave a da kvaliteta života lokalnog stanovništva nije nazadovala nego, štoviše, napredovala dokazuju da je to i te kako moguće napraviti.

>> Gordana Deranja nova predsjednica HUP-a

Neshvatljivo je da se odustalo

Što mislite o odustajanju od outsourcinga. Koliko će to koštati javne financije?

Neshvatljivo je da se u uvjetima ozbiljnog deficita proračuna odustaje od uštede od 700 milijuna kuna. Zar je zaista trebalo prolaziti kroz cijelu tu priču da bi se zaključilo da je moguće značajno optimizirati postojeće interne resurse. Zašto to nije već odavno učinjeno? Pa kriza traje već šest godina! Otpor sindikata protiv outsourcinga nije se temeljio na argumentima i brojkama, već isključivo na neracionalnom otporu prema privatnom sektoru. To samo dokazuje koliko je snažna antipoduzetnička klima u zemlji. Tvrdnje da privatna tvrtka ne zna skuhati bolnički objed ili očistiti školski hodnik zaista su neprihvatljive pa čak i smiješne. Isti su ljudi trebali raditi isti posao. Danas znaju kako treba prati i kuhati, ali sutra to više neće znati?! Činjenica je da bi njihova produktivnost kod privatnog poslodavca morala biti veća.

Država problem pada prihoda rješava zaduženjima. Koliko je opasan rast javnog duga za gospodarstvo? 

Rast javnog duga je za nas nepoželjan. Umjesto da smanjujemo zaduženje, mi ga povećavamo. Država nastavlja trošiti više nego što može i proračunski deficit financira novim zaduženjima. Neprovođenje reformi plaćamo novim zaduživanjem. A netko sve to treba platiti. Cijena izbjegavanja reformi je iznimno visoka i plaćamo je svi. Bit će vrlo zahtjevno obuzdati rast javnog duga u idućim godinama ako se povećaju kamatne stope središnjih banaka u EU zoni i SAD-u.

EU fondovi Bjelovar
PRIJAVITE SE
Konferencija o atraktivnim mjerama za razvoj poduzetništva
HAMAG-BICRO
Priča o uspjehu
Obiteljska tvrtka iz Makarske: Naš sladoled tražen je i na drugim kontinentima
  • Avatar upitnik.pita
    upitnik.pita:

    Da se tvrtke vode kako se vodi država, odavno bi propale...

  • Avatar TAJSAM
    TAJSAM:

    Da poduzeća uzimaju ljude iz fakulteta bez ikakve prakse te im daju na upravu milione nebi mogli opstati niti koji mjesec. Vlada je uzela iz fakulteta i barikada te propalih apoteka, ljude bez znanja u vođenju poslova te što je ... prikaži još! još gore bez ljubavi prema Hrvatskoj.A što očekivati kao rezultat ? Dali imamo pravo očekivati napredak pod ovakvim vodstvom. Pozdrav dobrim ljudima

  • Livijo:

    Premijeru kojemu 12 % (15,361 milajardi Kuna) drzavnog proracuna se vodi pod stavkom "Ostalo" u Europskoj utakmici nema mjesta! Brojke su neumoljive!