Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Drago mi je što se susrećem s Milanovićem, a volim se čuti i s Kosor i Grabar-Kitarović'

Slovenski predsjednik našem je novinaru otkrio kako je uvjeren da će Hrvatska prihvatiti odluku arbitražnog suda o granici, ali i kako se i danas ponekad čuje s Jadrankom Kosor I Kolindom Grabar-Kitarović
25. listopada 2020. u 22:12 34 komentara 8009 prikaza
Borut Pahor
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list predsjednik Slovenije Borut Pahor posebno je naglasio kako mu je drago što se često susreće s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem jer otvoreno razgovaraju i izvrsno surađuju te kako je uvjeren da će Hrvatska prije ili kasnije pristati na odluku Arbitražnog suda. Otkrio je kako se još uvijek čuje s bivšom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, kao i s bivšom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Nada Šarić LJEKOVITI SLATKI PELIN Navala na pripravke iz Hercegovine: Ljudi su zvali i zahvaljivali da im je to spasilo život

Kako ocjenjujete svoj drugi predsjednički mandat?

U svojemu drugome mandatu sa zabrinutošću promatram jačanje politike isključivanja koja se, za razliku od konsenzualne politike, posebno obraća onima koji se slažu s njezinim uvjerenjima, a protivnike pretvara u neprijatelje. Koncept konsenzualne politike kojega se nikada neću odreći, naprotiv, teži pametnim kompromisima i stavlja snažan naglasak na strpljivu suradnju. Taj proces nije samo slovenski, on je, naravno, i globalni. Iskreno rečeno, radikalizacija politike bila je odgovor na sve manje učinkovitu konsenzualnu politiku u Europi i svijetu. Više sam puta upozoravao da je pretjerivala s političkom korektnošću, koja je i na prvi pogled bila neiskrena. Problem je konsenzualne politike dojam neučinkovitosti, čak i dosade, dok autoritarno vodstvo ostavlja dojam učinkovitosti, snage i jasnoće. Ali nisam odustao. Međutim, vidim jasnu potrebu za redefiniranjem nekih načelnih političkih usmjerenja, posebno uvjerljivih usmjerenja održivog razvoja, od klimatske politike do digitalne politike. Kad bi se konsenzualni koncept politike uputio širokoj slovenskoj i europskoj javnosti s uvjerljivim modernim programom, ponovo bi stekao većinsku podršku i marginalizirao radikalne politike.

Borut Pahor
1 / 9
Slovenia starts a nightly curfew from 9 p.m. to 6 a.m as to curb the rising of the coronavirus disease (COVID-19) cases in the country, in Ljubljana Police officers check the documents of a man as Slovenia starts a nightly curfew from 9 p.m. to 6 a.m as part of a state of emergency called to curb the rising of the coronavirus disease (COVID-19) cases in the country, in Ljubljana, Slovenia, October 20, 2020. REUTERS/Borut Zivulovic BORUT ZIVULOVIC

Slovenija je opet proglasila epidemiju i otišla u svojevrsni lockdown, koliko će to utjecati na ekonomiju u Sloveniji? Slažete se vi kao predsjednik s mjerama koje je donijela vlada ili ste vi za švedski model?

Slovenija je ove godine već drugi put proglasila epidemiju. U međuvremenu nismo saznali sve o virusu, ali znamo dovoljno o sebi. Sposobni smo disciplinirano i uspješno suočiti se s virusom. Ocjenjujem da su vlada i Državni zbor (parlament Republike Slovenije, op. prev.) poduzeli odgovarajuće mjere prilično razborito, promišljeno i brzo. Nema sumnje da je strategija poduzimanja mjera u pogledu socijalnih i gospodarskih posljedica dobra jer adresira pitanje održavanja slovenske konkurentnosti u globalnom gospodarstvu i osjetljivo pitanje socijalne kohezije. Ne želimo nikoga ostaviti iza sebe. Međutim, fokus je na spašavanju života i zdravlja ljudi. Kao što je Bill Gates rekao, ne možete se brinuti za ekonomiju pored velike hrpe leševa. To je moralno pitanje.

KORONAVIRUS U HRVATSKOJ Liječnik iz klinike Dr. Fran Mihaljević: Djelatnici su umorni, a problem je i potrošni materijal

Kako ocjenjujete političke odnose između Hrvatske i Slovenije nakon što je Europski sud pravde sa sjedištem u Luxembourgu donio odluku da se ne smatra nadležnim za arbitražni sporazum o granici između Hrvatske i Slovenije?

Drago mi je da susjedne države, Slovenija i Hrvatska, održavaju prijateljske odnose. Smatram da je Hrvatska povrijedila međunarodno pravo ne poštujući odluke Arbitražnog suda i, prije svega, odgađajući odluku koja je neizbježna – sporazumno označavanje kopnene granice kako je predviđeno Arbitražnim sporazumom. Granica na moru, koja nikada prije nije utvrđena, sada je određena sudskom odlukom, kao i kontakt Slovenije s otvorenim morem. Uvjeren sam da će Hrvatska prije ili kasnije pristati na odluku Arbitražnog suda. Međutim, ne bih je na to prisiljavao formalnim uvjetovanjem ili blokadom ulaska u schengensko područje. Na kraju krajeva, to je i naš interes. Jasno mi je da hrvatskoj politici treba neka odgovarajuća okolnost zbog koje će moći promijeniti svoju politiku u pogledu poštovanja odluke Ustavnog suda o granici. U tom smislu zagovaram cjelovitu i prijateljsku politiku s Hrvatskom na svim područjima jer je to važno za obje države, za regiju i za Europsku uniju. Konačno obilježavanje granice na kopnu ostavljam po strani jer znam da će se to jednog dana napraviti. Ne želim da su dvije nacije i dvije države u sukobu ili ne surađuju zbog pitanja koje je zapravo već riješeno, a u vezi s kojim su potrebne zrele i mudre politike s obje strane kako bi to u jednom trenutku zajedno shvatile i konačno zatvorile to poglavlje.

Kakav je vaš odnos s vladom? Kako komentirate činjenicu da je u doba lijevih i centrističkih slovenskih vlada odnos s hrvatskim vladama, bile one lijeve ili desne, bio uglavnom loš, dok se dolaskom Janše na vlast situacija jako popravila i dvije države jako dobro surađuju?

Kao predsjednik Republike vladu ne podržavam, ali je i ne rušim, već s njom surađujem. Koliko je moguće, suzdržavam se od ocjenjivanja njezina rada, ali težim suradnji svih političkih institucija i svih grana vlasti. Naravno, svjestan sam da se sve u Ustavu temelji na principu kočnica i ravnoteže. Jako se trudim obratiti pozornost na autonomiju, neovisnost pojedinih institucija, ali istodobno pokušavam konstruktivno surađivati s njima. To se posebno odnosi na obrambenu i sigurnosnu politiku. Kao predsjednika Republike ne zanima me tko je predsjednik Vlade, već što i koliko možemo zajedno učiniti dobroga za državu. Predsjednika vlade bira parlament, a ne ja. Dužan sam to poštovati. Također i u vanjskoj politici. Drago mi je da su odnosi između Slovenije i Hrvatske sada dobri i potrudio bih se da budu još bolji. To je dobro za obje zemlje. Naposljetku, ne znamo ništa o tome što bi se moglo dogoditi u sljedećim godinama i desetljećima u regiji i u Europi i svijetu. Dobro je što smo prijatelji i saveznici. To treba njegovati.

Gordan Lauc POZNATI BIOLOG Gordan Lauc: Dvije informacije bude nadu da će epidemija usporiti i kod nas

Zašto je odjednom, preko noći, nestao problem Piranskog zaljeva? Do jučer su policijske ophodnje prijetila jedna drugoj, pisale su se drakonske kazne, a sada odjednom ribari mirno love ribu i nitko više ne pita nikoga gdje je granica? Što se dogodilo?

O tome govorim. Kad se odnosi na vrhu obiju politika između Ljubljane i Zagreba pogoršaju, započinje opasna i nepotrebna spirala zaoštravanja, a pritom, pored svega, šteti običnim ljudima koji ne žele ništa osim normalnog života. Međutim, kada se odnosi poboljšavaju, taj se problem može sagledati drukčije, mudrije, razboritije, s više osjećaja za rješavanje složenih stvari.

Kao da je i zajednička nevolja, pandemija, zbližila dvije zemlje?

Da, upravo sam o tome govorio malo prije. Obje zemlje razmišljaju strateški. Sada su vremena kada su vam prijatelji potrebni svugdje, posebno susjedi. Svako pogoršanje odnosa moglo bi odnijeti čak i živote u zdravstvenoj krizi. Ovako dobri odnosi omogućuju koordinaciju i možda njihovo rješavanje. Zbog toga sam predan produbljivanju prijateljskih odnosa sa sva četiri susjeda, Italijom, Austrijom, Mađarskom i Hrvatskom. Mislite li da je povratak Narodnog doma Slovencima u Trstu bio jednostavna stvar? Mislite li da nam je bilo lako s predsjednikom i prijateljem Matarellom otići ispred spomen-obilježja za fojbe i spomen-obilježja za žrtve fašizma? Nije bilo, ali pomagali smo si držeći se za ruke. Nitko nije znao da ćemo to učiniti. Kad su to vidjeli, začuo se plač tijekom izvođenja tužaljke. Mislite li da je meni i predsjedniku i prijatelju Van Der Bellenu bilo lako donijeti odluku da zajedno obilježimo stotu obljetnicu koruškog plebiscita? Mislite li da mu je u Klagenfurtu bilo lako pročitati ispriku Slovencima na slovenskom jeziku? Ne, ali razgovarali smo o tome cijele godine i pozivali naše sunarodnjake da obljetnicu dožive kao inspiraciju za budućnost. Ne možemo promijeniti prošlost, ali možemo promijeniti budućnost. Mirna i sigurna budućnost naše djece i njihove djece najplemenitiji je cilj koji smo dužni slijediti. Sve to i drugo omogućuje puno iskreniju i učinkovitiju suradnju čak i u okolnostima zdravstvene krize. Divno je kada svojim postupcima možemo pomoći produbiti povjerenje i prijateljstvo. U ovom ću se kontekstu prisjetiti poznate latinske izreke: „Najvažniji je posao vladara stjecanje prijatelja.“ To moramo dobro zapamtiti. To bi moglo odlučivati o miru i sigurnosti i dobrobiti naših ljudi u sljedećim godinama i desetljećima.

Coronavirus - Cologne ŠEST NIJE NA POPISU Njemačka proširila crvenu listu: Još 5 hrvatskih županija proglašeno rizičnim područjima

U Hrvatskoj svjedočimo porastu desnog radikalizma koji je nedavno eskalirao pucnjavom pred zgradom Vlade. Kakva je situacija u Sloveniji, tamo smo isto svjedočili paravojnim formacijama koje su po šumama lovile migrante?

O tome smo već nešto rekli. Radikalizacija politike dovodi do ekstremnih pojava. Takva je i pojava Štajerske varde (Štajerska garda, op. prev.). Ovo bi pitanje trebalo biti regulirano zakonom. Rijetko pišem Državnom zboru u vezi sa zakonodavnim inicijativama, ali iznimno sam u pismu parlamentu 11. lipnja ove godine podržao zabrane takvog organiziranja, a Državni je zbor to prihvatio.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović za prvi svoj vanjskopolitički posjet odabrao je Sloveniju, čime je jasno dao do znanja što je njegov vanjskopolitički prioritet. O čemu ste razgovarali? Je li Milanović nezgodan sugovornik?

Drago mi je što se često susrećem s predsjednikom Milanovićem, otvoreno razgovaramo i izvrsno surađujemo. Vrlo je vjerojatno da bi netko pronašao i razlike u nekima od naših stavova, ali gradimo suradnju na onome što nam je zajedničko. Obojica vjerujemo u važnost dobrosusjedstva i važnu ulogu povezane Europske unije. U rujnu smo zajedno obilježili 75. godišnjicu završetka Drugoga svjetskog rata i odali počast žrtvama logora na Rabu. Želim reći da se dovoljno slažemo i u vezi sa sustavom vrijednosti kako bismo uspostavili čvrsti most iskrenog povjerenja između Ljubljane i Zagreba. Poznajemo se gotovo četvrt stoljeća. Znamo da se možemo potpuno posvađati ili odlično surađivati. Izvrsno surađujemo od našeg prvog susreta nakon njegove prisege. Želim da se to nikada ne promijeni.

Srdačan susret Zorana Milanovića i Boruta Pahora u Otočcu ob Krki | Autor : Robert Anic/PIXSELL Foto: Robert Anic/PIXSELL 27.02.2020., Otocec ob Krki, Slovenija - Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanovic susreo se sa Borutom Pahorom, predsjednikom Republike Slovenije. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Koji je vaš stav glede inicijative Tri mora s obzirom na to da je predsjednik Milanović kazao kako ne zna zašto vi sudjelujete na tom skupu?

Pa, to je jedna takva manja razlika u našim stavovima koja nije bitna za našu suradnju i učvršćivanje prijateljskih veza između Slovenije i Hrvatske. Osobno sam bio na osnivačkom sastanku te inicijative u Dubrovniku. Svima je od prvog dana poznat moj stav da to ne smije biti inicijativa koja bi na bilo koji način podrivala jedinstvo EU. Zbog toga sam, kao domaćin prošlogodišnjeg susreta, u Ljubljanu pozvao njemačkog predsjednika i prijatelja Steinmeiera. Znam da neki moji istočnoeuropski prijatelji nisu oduševljeni time, vjerojatno ni američki, ali imam jasan stav o tome. Sudjelovanjem Njemačke znatno mijenjamo geopolitički identitet ove inicijative. To je za mene bitno i inzistiram na tome.

Austrija 970 u Beču I Austrija „gori“: 3.614 novozaraženih, gotovo 1.000 u Beču, ministar zdravlja protiv skraćenja izolacije

Nedavno sam razgovarao s Milanom Kučanom koji mi je rekao da je upravo Milanović srušio sporazum Drnovšek – Račan o razgraničenju između dviju država? Jeste li znali za tu Milanovićevu ulogu?

Već sam vam rekao da prijatelja i predsjednika Milanovića dugo poznajem. Na našem prvom sastanku nakon njegove inauguracije u Otočcu čvrsto smo i iskreno odlučili da gledamo prema naprijed i da obojica možemo nešto naučiti iz prošlosti, ali da nismo u njoj zarobljeni. To mi se čini važnim. Cijenim prijateljstvo s predsjednikom Milanovićem, a na kraju krajeva, supredsjedatelji smo inicijative Brdo-Brijuni. Čelnici ove inicijative očekuju da budemo primjer. To nije lako, ali je neophodno. Pogotovo u ovim zahtjevnim okolnostima. Puno razmišljamo o europskoj budućnosti zapadnog Balkana i tražimo odgovarajuće odgovore.

U svom prvom mandatu ponudili ste posredništvo između Putina i Trumpa. Je li moguće da njihov prvi susret, ako Trump pobijedi na predsjedničkim izborima, bude baš u Sloveniji?

Slovenija je 2001. godine bila domaćin sastanka između američkog predsjednika Busha i ruskog predsjednika Putina. U to vrijeme još nije bila članica NATO-a ili EU, ali je s njima imala uzorne odnose. Zbog toga je u to vrijeme bilo lakše odabrati Sloveniju za mjesto susreta. I sada imamo dobre odnose, uvijek smo spremni biti domaćini takvih susreta na vrhu. Slovenija je politički i vojni saveznik SAD-a. Nije saveznik Ruske Federacije, ali težimo održavanju dobrih odnosa. Predsjednik Putin prihvatio je 2016. godine moj poziv da posjeti Sloveniju u povodu 100. obljetnice pogibije ruskih vojnika ispod Vršiča. Na sastanku Inicijative triju mora u Varšavi 2018. godine bio sam praktički jedini čelnik ove inicijative koja je podržala predsjednika Trumpa u poboljšanju odnosa s Ruskom Federacijom. Čak i ako ne budemo domaćini susreta visokih čelnika, slovenska će država uvijek težiti dijalogu između njih. To čuva svjetski mir i multilateralizam.

COVID 19 Borba u hrvatskim bolnicama Apel medicinskog osoblja: 'Ljudi, osvijestite se, ovdje se umire '

Čini se da su Slovenci jako razočarani što Melania Trump nije iskoristila to što je prva dama Amerike kako bi ojačala slovensku poziciju. Imate li osjećaj da Slovenci zbog toga navijaju za Bidena?

Ne komentiram unutarnju politiku SAD-a, izbor predsjednika stvar je američkog naroda. Međutim, nekoliko sam se puta susreo s prvom damom Melanijom Trump i ugodno porazgovarao na slovenskom. Jednom nas je prekinuo predsjednik Trump i u šali pitao o čemu se radi. No dodao bih samo jednu stvar. Slovencima se zasigurno čini dobro što je prva dama SAD-a Slovenka. Međutim, meni osobno još više znači to da njihov sin Barron tečno govori slovenski jezik. Ukratko, sin američkog predsjednika lijepo govori slovenski. To mi se čini prilično cool, ali iz toga ne izvlačim nikakve političke zaključke.

 | Autor : Official White House Photo by Andrea Hanks Foto: Official White House Photo by Andrea Hanks

Svojedobno se Sloveniju vezalo uz ruske interese, a sada Janšu optužuju da se previše zbližio s Orbánom. Gdje je zapravo Slovenija u tim geopolitičkim gibanjima?

Nema sumnje u njihovu naklonost, ali to je njihova stvar u koju se ne miješam. To ne mijenja strategiju slovenske vanjske politike. Puno sam puta rekao da Slovenija svugdje mora imati prijatelje, posebno susjede, dakle, uključujući Mađare. Slovenija bi također trebala ojačati suradnju sa zemljama Višegradske skupine, ali trebala bi težiti jedinstvenoj Europskoj uniji i njezinoj ulozi u temeljnoj skupini zemalja oko Njemačke i Francuske. Ne želim da baršunasta zavjesa padne tamo gdje je nekoć stajala željezna zavjesa. Međutim, razumijem opasnosti podjele Europske unije na istok i zapad. Nastojat ću da se to ne dogodi. Za Sloveniju nije problem imati nekoliko identiteta, mediteranski, srednjoeuropski, pa i balkanski, ako želite itd. Problem bi bio kad bi se u nekom trenutku našla u ultimativnom izboru između svojega mjesta u istočnoj ili zapadnoj Europi. To bi smanjilo, a ne povećalo naš vanjskopolitički ugled i domet.

Slovenija U LOCKDOWNU SU U Sloveniji 1656 novozaraženih, postotak pozitivnih i dalje vrlo visok

Kako komentirate Orbánovu kartu velike Mađarske koja obuhvaća i Sloveniju i Hrvatsku?

U srpnju ove godine bio sam u službenom posjetu Budimpešti. Već sam rekao svojem prijatelju i predsjedniku Aderu u razgovorima licem u lice da je neizbježno da ćemo o našim pogledima na ovu kartu čak i razgovarati pred cijelom javnošću na tiskovnoj konferenciji. O tome smo razgovarali i tijekom službenog razgovora, a zatim u vezi s tim pitanjem novinarima odgovarali na tiskovnoj konferenciji. Predsjednik Ader potrudio se objasniti mađarsku viziju, a ja sam bio tada i još uvijek sam dužan procijeniti da bi to netko mogao shvatiti kao politiku teritorijalnih zahtjeva. Da budem jasan, to zapravo ne pripisujem službenoj Budimpešti, ali mora biti svjestan da to stvara raspoloženje koje susjedi ne prihvaćaju dobro. Bilo mi je drago što smo o tome otvoreno razgovarali. Možda trebamo pronaći neku priliku u budućnosti da ovu prošlost nadiđemo budućnošću u simboličnom i stvarnom smislu.

Kakav je vaš stav o slobodi medija u Sloveniji s obzirom na to da pojedini tvrde da su još uvijek pod utjecajem komunističkog režima? Isto tako, kako gledate na to da slovenske medije kupuju mađarski oligarsi?

Ne komentiram medije, ne miješam se u uređivačku politiku. Uvijek ponavljam da se politika mora suzdržati od komentiranja ili čak miješanja u rad medija. Slobodni mediji stup su demokratskog društva. Kao zagovornik konsenzualne politike, također vidim ozbiljni strukturni problem u smanjenoj ulozi tradicionalnih medija – počinje nedostajati „javni prostor zajedničkog“, medij u kojem se susreću različita gledišta. Društvene mreže pružaju priliku da se političari zatvaraju u svoje vlastite mjehuriće. Impresioniraju svoje sljedbenike, preziru protivnike. U tom smislu, ne zanima ih ni mišljenje njihovih protivnika. To je problem o kojem premalo govorimo. Imam više od četvrt milijuna sljedbenika na društvenim mrežama. Na društvenim mrežama ne morate nužno širiti samo mržnju, možete širiti i ljubav. Ali činjenica je da u ovom trenutku više odjekuje mržnja. To dijelom pripisujem činjenici da su tradicionalni mediji iz razumljivih razloga potpuno isključili ovaj diskurs. Ne kažem da bismo ga trebali uključiti, ali svi bismo trebali iznova preispitati granice između govora mržnje i slobode govora, tako da tradicionalni mediji također ostanu „javni prostor zajedničkog“. To su složene stvari. Svaki medij ima svoju povijest, nikada nisam gledao slovenske medije onako kako vi implicirate svojim pitanjem. Ne komentiram ni vlasništvo nad medijima. U tom smislu imamo i druge institucije, primjerice pravobranitelja za zaštitu tržišnog natjecanja. Ali da ponovim. Slobodni mediji stup su demokratskog društva. Točka.

Koronavirus u Sloveniji - policijski sat ŽIVOT U NOVIM UVJETIMA Hrvatica iz Ljubljane o uvedenom policijskom satu: Da mi je netko ovo rekao prije godinu dana..

Zašto je po vama Europska unija tako slaba pa ne uspijeva braniti svoje interese ni u slučaju kad Turska otvoreno provocira Grčku i Cipar: iz Bruxellesa samo šalju pozive na suzdržanost, nisu čak u stanju uvesti ni sankcije ratobornom Erdoğanu? Je li po vama vrijeme za europske oružane snage?

Europska unija bit će snažna izvana koliko je i iznutra povezana. Lisabonskim ugovorom krajem prvog desetljeća riješila je propali projekt Europskog ustava na improvizirani način. Kao uvjerenog Europljanina, zapravo europskog federalista, pogodio me pad Europskog ustava. Zato sada, čak i u ovim pandemijskim okolnostima, potičem domaću i europsku javnost, čelnike, da se ambiciozno pozabave konferencijom o budućnosti EU-a. Ovdje vidim puno oklijevanja, što me brine. Razumijem da smo se sada svi usredotočili na pandemiju. Razumijem da ćemo se zatim svi usredotočiti na recesiju. No jasno je da bi i jedno i drugo bilo lakše rješavati kad bi Europska unija bila više interno povezana. No o tome ovisi i snaga, odnosno bolje rečeno nemoć njezine vanjske politike. Ne očekujte čuda dok u tom pogledu ne dođe do strukturnih promjena.

S kojim će se izazovima u budućnosti suočavati Slovenija, naravno osim pandemije koronavirusa i migrantima?

Prilagođavanjem konceptu održivog razvoja. Sada nema sudbonosnijeg problema od ovog. To uključuje obnovljeni koncept razvoja države i društva, počevši od digitalizacije i završavajući klimatskom politikom, a između su sva relevantna socijalna i gospodarska pitanja modernog doba. Slovenija mora biti država otvorena za svijet. To znači da mora biti konkurentna u globalnoj ekonomiji. Mora biti svjesna da se trendovi u globalnoj ekonomiji mijenjaju. Ujedno mora biti socijalna država. Morate shvatiti da smo mi Slovenci prilično egalitarna nacija i da ne volimo velike socijalne razlike, što je također u redu. Naravno, istodobno moramo stvoriti poticajna okružja kako bismo dobili najbolje i najpametnije iz cijelog svijeta. To nije najlakše. Slovenija je stvorena za održivi razvoj. Unatoč svim problemima, ima prekrasnu priliku za razvoj.

Zagreb: Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u društvu na kavi KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ Na Facebooku se oglasila bivša predsjednica: Poslala posebnu poruku premijeru

Prijeti li Europi novi migrantski val? Sukob Europske unije i Turske je na vrhuncu, može li on eskalirati otvaranjem granica za migrante iz Turske prema Europi?

Ovu opasnost ne smijemo podcjenjivati iako je sada malo vjerojatna. Ali i unatoč tomu, imamo problem s ilegalnim migracijama. Europska unija sada provodi snažniju politiku zaštite svojih vanjskih granica. Što se tiče Turske, ja se zalažem za dijalog koji mora biti stvaran. Budući da predsjednika Erdoğana znam već dugo i imamo vrlo otvorene i dobre odnose, znam da Europskoj uniji nejasnost glede europske perspektive Turske ne koristi. Naravno, razumijem zabrinutost EU jer se Turska mijenja, na neki se način vraća u prošlost. U svakom slučaju, moramo održavati dijalog s Ankarom i on mora biti stvaran i iskren.

U Hrvatskoj je opći stav da je žica koju je Slovenija stavila duž granice sasvim nepotrebna i da samo šteti ljudima s obje strane koji žive uz granicu, naravno i divljim životinjama kojima su ogradom narušena prirodna staništa. Kakav je vaš stav o žici?

Nadam se da će Hrvatska što prije ispuniti sve uvjete za ulazak u schengenski prostor. Već sam vam rekao da je zbog neispunjavanja Arbitražnog sporazuma u tome ne bih blokirao. Vjerujem da je ovo uzajamni interes koji je koristan za obje države. To bi vrlo vjerojatno značilo da žica na granici više ne bi bila potrebna. Žica na granici nije nešto čime bismo se ponosili, tako smo postupili u nevolji.

slovenska granica | Autor : Reuters/PIXSELL/Ilustracija Foto: Reuters/PIXSELL/Ilustracija

Hoće li Slovenija vratiti obavezni vojni rok? Hrvatska ozbiljno razmišlja o tome, ali i neke europske države poput Švedske?

O tome postoje razmišljanja i u Sloveniji. Međutim, osobno, čak i kao vrhovni zapovjednik obrambenih snaga, barem zasad, nisam za to. I iz financijskih i iz konceptualnih razloga. Također je važno da Slovenija nije izravno vojno ugrožena ili neutralna te bi si trebala sama zajamčiti sigurnost. Učlanjena je u NATO. Naravno, nema sumnje da mora više ulagati u vojsku. Pozdravljam odluku parlamenta o sustavnom financiranju vojske u visini od tri četvrtine milijardi eura tijekom sljedećih šest godina.

Slovenija zaraza u svijetu U Austriji od petka još strože mjere, Slovenija uvodi policijski sat

Koje su smjernice slovenske vojske kad je riječ o nabavi oružja? Pitam vas jer mi u Hrvatskoj imamo veliki problem s nabavom borbenih aviona.

To je stručno pitanje, ja se u to ne miješam.

Slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Tanja Fajon izabrana je za novu predsjednicu slovenskih Socijalnih demokrata, kako komentirate njezinu pobjedu s obzirom na to da je ona jedna od najžešćih kritičara Hrvatske vezano za migrante?

Ne komentiram stranačku politiku.

Koliko se Crkva u Sloveniji petlja u političke procese? Možete li reći da je Slovenija potpuno sekularna država?

Ocjenjujem da se crkve u Sloveniji ne miješaju u politiku, da smo u zadnje vrijeme svjedoci dobrih, primjerenih odnosa između Crkve i države koje su odvojene Ustavom.

Situacija na zapadnom Balkanu ponovno je eksplozivna, vrije u Makedoniji, BiH, vrije između Kosova i Srbije, u Crnoj Gori je nestabilno... Je li taj prostor zaboravljen od Europe? Bojite li se novog rata na Balkanu?

Integracija zapadnog Balkana u Europsku uniju geopolitičko je pitanje prve kategorije. Da postoji politička volja u Bruxellesu, najbolje bi bilo to učiniti što prije i za sve zemlje zapadnog Balkana. Za takav pogled, naravno, nemam ni najmanjeg razumijevanja. No iskreno ga i ne očekujem, ali to je moje iskreno mišljenje. Želim reći da je integracija zapadnog Balkana u EU političko pitanje, a ne birokratsko, proceduralno pitanje ispunjavanja uvjeta. Ako u relativno kratkom vremenu ne dođe do velikog napretka, mogli bismo svjedočiti oživljavanju teze da se bivša Jugoslavija još nije raspala do kraja i da bi se to trebalo dogoditi. To u osnovi znači promjenu granica prema etničkim kriterijima. Čisto sumnjam da se to može postići na miran način.

Ministar zdravstva Roman Prymula NAJVEĆE EUROPSKO ŽARIŠTE Češki ministar zdravstva u središtu skandala: Uhvaćen u restoranu u vrijeme lockdowna, mora otići s funkcije

Kako komentirate bošnjački izbor Željka Komšića kao predstavnika Hrvata, mislite li da treba revidirati Daytonski sporazum?

Meni tako draga Bosna i Hercegovina vrlo je posebno i složeno pitanje. Koliko je istina da je uspostavljena međunarodnim ugovorom i da se na neki način međunarodna zajednica mora pobrinuti za njezinu budućnost, budućnost BiH ipak je prije svega pitanje samih ljudi u Bosni i Hercegovini. Već sam vam rekao da bi bilo pametno razmišljati o ubrzanju širenja EU na cijelo područje zapadnog Balkana. Na taj bismo način barem djelomično riješili pitanje BiH, odnosno tom bismo rješavanju dali drukčiji kontekst. Međutim, ja se ne miješam u izbore predstavnika u BiH.

Čini se da su u Sloveniji uvijek nijansu strože mjere zbog koronavirusa nego u Hrvatskoj, ali da opet imamo podjednak broj zaraženih. Kako se vi osobno nosite s ovom situacijom?

Bit će teško, vjerojatno će biti vrlo teško, ali na kraju će pobijediti znanost i humanost. Pobijedit ćemo virus, odnosno naučit ćemo živjeti s njim, ali mnoge će stvari biti drukčije pa sada moramo razmišljati o prirodi tih promjena i dati im vrijednosni pečat.

Čujete li se ponekad s bivšom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor i jeste li ostali u prijateljskim odnosima s bivšom hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović?

S objema se volim čuti i porazgovarati. Nedavno sam se čuo s njima. Rado sam čitao Jadrankinu knjigu i prisjetio se jednog razdoblja renesanse slovensko-hrvatskih prijateljskih odnosa. To je bilo jedno od najtežih, ali i najljepših razdoblja mog političkog života.

Donald Trump PREDSJEDNIČKI IZBORI Iskoristio pravo ranijeg glasovanja: Trump glasovao na Floridi

Jeste li ljetovali ove godine u Hrvatskoj?

Naravno. Tjedan dana.

Za vas su govorili da ste ovisnik o Red Bullu i da sami pripremate napitke od jaja?

Nikad nisam bio ovisan o Red Bullu, ali pio sam ga više nego što je zdravo. Napitke od sirovih jaja pripremao sam u vrijeme dok sam se bavio triatlonom.

Boksate li još?

Da, tu i tamo se iskalim na vreći.

Kažu da na prijemima nikada ne pijete alkohol?

Ne pušim i ne pijem. Priznajem, međutim, da me u tome ne vodi nikakva plemenita briga za zdravlje. Problem je u tome što alkohol deblja, a pušenje smrdi.

Medicinske sestre nalaze se na prvoj crti obrane mali kapaciteti bolnica Medicinske sestre na prvoj crti obrane: 'Svi kažu da smo ovce, a ljudi umiru. Ovo je alarm'

Volite li kuhati i kakvu hranu najviše volite?

Kuham ako je potrebno. Volim raditi salatu ili špagete. Međutim, još uvijek ne jedem ono što bih želio, već ono što bi trebalo biti što korisnije za moje bavljenje sportom.

Koju muziku slušate?

Slušam sve što volim. Možda mi se s prostora bivše Jugoslavije najviše sviđa dalmatinska glazba.

Što najviše radite u slobodno vrijeme? Koji je vaš hobi?

Sport. Sport.

Valentina Valjak
NEOPISIVA TUGA
Valentinu su pokopali u vjenčanici i s prstenom na ruci, dogodine bi bila doktor znanosti
Zaklada Novo Sutra
ONI MOGU SVE
Čudotvorna terapija pomoću konja odsad će biti moguća u svim vremenskim uvjetima
  • Kalimero_12:

    A tko normalan se želi susretati sa slučajnim ? Predsjednik Njemačke na presici mu je pokazao prstom gdje mu je mjesto, kao psu.

  • Avatar Adminjetrica
    Adminjetrica:

    Vodi ju kući, i ne vraćaj je.

  • Avatar Illyricum45
    Illyricum45:

    zar nije bas drug ivica Racan preda Slovencima Savudrijsku valu. i na to se ovi zlovenc moze pozivat. ali zamislite vi ovi cin izdajstva ove internacionalne agenture masonerijskog bractva i jedinstva okupljenu oko komunisticke compradorske agenture pa predavati i davati ... prikaži još! nekome necadog cak nicim izazvan. uglavonom ca je bilo tko predava ili dava ka drug Ivica ili drugacica Jadranka Kosorka, ponosna partizanka i desna ruka druga Ive moze bit blagosloveljeno samo referendom od naroda. dakle bez narodnog blagoslova svaki cin izdaje ove compradorske masonske agenture je nistavan, nistetan, lazan, berzvridan i beoverzujuci. a apropo toga ukinut Slovencima pravo glasa ca prin, ka i smjenu glavnog grada napraviti. Slovenci nisu Ilirskog roda i poroda no Ceskog. oni pripadaju srednjoj europi a na Haemusu ne mogu imati nicakod. svit Haemusa pripada njegovin nativnim narodima, na istocnoj obali Mare Adriaticuma smo to mi Ilirski rod i porod. dakle Slovenc trazit svoga po srednjoj europi, a more Mare Adriaticuma nije u srednjoj europi. Slovenc triba vratit ono ca je ukra i prisvojija Ilirskog a ne mastat kako otudjit i vise. a ovi njihov kajkafski svit trampit za otudjenu i prisvojenu Ilirsku zemlju obale i podapskih krajeva i amen.