Godine 1720. u Marseille je uplovio brod koji se ranije usidrio na kugom pogođenom Cipru. Nije bilo razloga za brigu: Marseille je već tada imao dobro utvrđene epidemiološke mjere prevencije i kontrole širenja bolesti, imao je “stožer” u kojemu su bili gradski političari i liječnici, njihovi predstavnici dočekivali su i kontrolirali svaki brod, “stožer” je davao preporuke, pa su i svi putnici s ovog broda odmah upućeni u strogu, 18-dnevnu karantenu. Ali, iako su skladišta u velikoj trgovačkoj luci u Marseilleu bila dobro popunjena, približavao se tjedan velikog sajma u gradu Beaucaireu.
Bio je to najveći trgovački sajam na Sredozemlju, s prometom koji bi u tjedan dana navodno nadmašio uobičajeni godišnji promet u Marseilleu. Drugim riječima, taj je sajam bio - špica sezone. Ne mogavši dočekati završetak karantene za brod koji je bio sumnjiv zbog doticaja s kugom na Cipru, moćni trgovci iz Marseillea organizirali su pritisak i natjerali gradske vlasti da dopuste iskrcaj robe i članova posade.
Video: Alemka Markotić: Moguće je da se cjepivo za koronavirus proizvodi u Imunološkom zavodu
U sljedeće dvije godine od zaraze je umrlo preko 50 posto stanovništva Marseillea. Ova povijesna epizoda samo pokazuje da su rasprave koje danas vodimo na temu o popuštanju mjera zatvaranja pred novim koronavirusom - štititi zdravlje ljudi ili štititi gospodarstvo, ili oboje, ali kako - već viđene i već vođene kroz povijest. Ishodi tih ranijih dilema u povijesti mogu nam, premda i ne moraju, biti orijentir i danas. Svijet nije isti, znanje ljudi o svijetu nije, naravno, isto da bi priča iz Marseillea 1720. bila baš potpuno relevantna, ali na neki čudan način više ne zvuči samo kao priča iz davnina. Europa ovih tjedana izlazi iz “lockdowna”.
Posvuda se događa popuštanje drakonskih mjera koje su bacile čitav svijet u stanje hibernacije, srozale gospodarsku aktivnost i zabrinule milijune ljudi. Vraćamo se kakvom-takvom normalnom životu, ili pauzi normalnog života između dva vala epidemije, ili prividu normalnog života, opišite to kako god hoćete. Ali neka pitanja važna su, i još neodgovorena, i u ovom razdoblju otvaranja. Lista je poduža, evo samo tri. Prvo, virus nije nestao i jedini pravi preduvjet povratka u punu normalu je cjepivo. Ima puno razloga za optimizam oko njegova pronalaska, i to relativno brzog: magazin New Yorker piše da je cjepivo za koronavirus na putu da postane najbrže razvijeno cjepivo u povijesti. Ostaje, međutim, još uvijek otvoreno pitanje kako će izgledati masovna proizvodnja i distribucija jednom pronađenog cjepiva.
Cijepljenje do 7 milijardi ljudi je povijesni izazov i bit će povijesno ljudsko postignuće. Ili neće. Drugo, praktički svugdje u Europi statistika pokazuje poboljšanje epidemiološke situacije i to jest razlog za optimizam, za oprezno opuštanje, pa i razlog za otvaranje ljetne sezone. Ljeto neće biti normalno, ali uz sofisticirani pristup može biti spašeno do neke mjere. Dobar je pristup otvaranja putovanja između država i regija unutar tih država u kojima je epidemiološka situacija slična i povoljna. Uvijek postoji rizik, a jedan od rizika je da ljetna putovanja pomognu širenju virusa po Europi na način na koji su zimska putovanja na skijanje u Alpama pomogla širenju prije tri mjeseca. Sada smo, ipak, pametniji, imamo iskustvo prvog vala globalne pandemije, naučili smo što je to držanje socijalne distance, i - možemo se pobrinuti za to - Ičići nikad neće biti Iscghl! Ali, ostaje otvoreno pitanje treba li, primjerice, Hrvatska puštati na ljetovanje goste iz Švedske.
Sada se čini da nemamo nikakvih ograničenja prema takvoj vrsti putovanja između područja koja nisu epidemiološki slična. Danska vrlo oprezno važe oko toga treba li otvoriti granicu sa Švedskom. Hrvatske granice za Šveđane se čine otvorenima. Kad počne prava ljetna sezona, treba li tako ostati? Treće, sofisticirano oružje u borbi protiv epidemije (i borbi protiv ponovnog zatvaranja ekonomije i društva) mogu biti digitalni alati koji bilježe s kime je svaki novozaraženi dolazio u kontakt i koga sve, slijedom toga, treba testirati ili ciljano izolirati. Ali ostaje pitanje bavi li se naša Vlada zaista time ili je samo počela ostavljati dojam da se bavi tek kad su novinari o tome postavili par neugodnih pitanja premijeru - punih mjesec dana nakon što smo prvi put naširoko pisali o tome. Nema objektivno uvjerljivijih naznaka da će Hrvatska ljetnu sezonu dočekati sa spremnom, testiranom i masovno dostupnom aplikacijom za praćenje kontakata za COVID-19.
Cjepivo ne ide u moje tijelo pa po cijenu zatvora. Inače, usporedba vam je genijalna - od kuge je umrlo 50% stanovništva Marseillesa - pa daaa... opće je poznato da je "Corona virus" jednako smrtnoson kao i kuga.... koje budalaštine... da niste prstom mrdnuli u vezi "Corone", nigdje u svijetu,.. ali nigdje.. ne bi umrlo više od 0,1 % populacije. Nigdje.