Naslovnica Premium Kolumne

Budućnost je u akumulatorima koji ispuštaju manje CO₂

Cilj od najviše 59 grama CO₂ koji si je Europska unija zadala do 2030. za sada se čini nerealnim
25. travnja 2019. u 13:07 1 komentara 821 prikaza
zrak
Foto: Patrick Pleul/DPA/PIXSELL

Do kraja ove godine na Grizovoj glavici na otoku Visu 3,1 milijun kilovatsati struje na godinu trebala bi početi proizvoditi HEP-ova solarna (fotonaponska) elektrana snage dva megavata, koja bi trebala zadovoljavati godišnju potrošnju struje za 1000 kućanstava, a to su gotovo sva na otoku sa stalnim stanovnicima. To, pak, znači da bi sa samo 0,04 posto površine pod solarnim panelima otok Vis mogao postići punu energetsku autonomiju! No, bi li pritom ispunio i drugi glavni razlog proizvodnje struje iz solarnih panela umjesto iz fosilnih goriva – smanjivanje emisije ugljikova dioksida (CO₂) – to je već upitno.

Tehnički pregled HRVATSKA OPET ZAOSTAJE Alarm za hrvatski vozni park: zastarjele kočnice ima čak 400.000 automobila

Da bi mogli zadovoljiti potrebe za strujom samo iz solarnih panela i kada nema sunca, Višani bi veći dio tako proizvedene struje morali pohranjivati u akumulatore. I oni danas najkvalitetniji, litijski, moraju se mijenjati nakon desetak godina, što znači da bi se za životnog vijeka solarnih panela morali promijeniti najmanje triput. Već se u proizvodnji solarnih panela u atmosferu ispušta relativno znatno više stakleničkih plinova nego kod gradnje klasičnih elektrana, a proizvodnja akumulatora ispušta u zrak dodatnu količinu stakleničkih plinova koje solarni paneli “štede”. Tako je konačna pošteda atmosfere vrlo malena, ako je uopće ima.

U studiji koju je 17. travnja objavio Ifo institut, njemački istraživači pokazali su da bi i zamjena dizelskih automobila električnima koji bi se napajali strujom iz javne mreže prouzročila povećanje, a ne smanjivanje emisije ugljikova dioksida. Upućenijim ljudima to je i prije bilo posve jasno. Naime, veliki dio te struje dolazi iz elektrana na fosilna goriva pa bi povećanje njezine potrošnje u automobilima automatski značilo i povećanje sagorijevanja ugljena, nafte i plina. No, njemačka studija prvi put i akumulatore tretira kao bitnu razliku između dizelskih i benzinskih te električnih automobila, odnosno više kao “gorivo” nego kao permanentni dio vozila.

Goran Pejić Trošarine pozitivno utjecale Svaki peti osobni auto pada na tehničkom. Zbog ovog ih je čak 65.000 palo...

To je očito opravdano već i time što se akumulatori moraju mijenjati i nekoliko puta za životnog vijeka “ostatka” automobila, no dodatno je opravdano i time što proizvodnja već i jednoga akumulatora uzrokuje veću emisiju stakleničkih plinova nego proizvodnja ostalih dijelova automobila. Izvor te emisije je osobito u rudarenju i proizvodnji rijetkih metala poput litija, kobalta i mangana.

Njemački istraživači su tako pokazali da proizvodnja jednog paketa akumulatora za Teslu Model 3 atmosferu opterećuje s 11 do 15 tona CO₂, a kako akumulatori traju oko 94.000 prijeđenih kilometara, to je 73 do 98 grama CO₂ po kilometru. Ako bi Tesla pritom koristio struju iz mreže, ukupno bi u vožnji emitirao 156 do 180 grama CO₂ po kilometru. Sve to, pak, cilj od najviše 59 grama CO₂ po kilometru koji si je Europska unija zadala do 2030. čini posve nerealnim.

Nesreća na Slavonskoj aveniji Odobrio Europski parlament Od svibnja 2022. u svim vozilima ova će tehnologija biti obvezna!

To ne znači da od solara i električnih automobila treba odustati, ali treba razviti akumulatore koji će pohranjivati više struje i u čijoj će se proizvodnji emitirati manje stakleničkih plinova. Eto prilike i za hrvatsku industriju.

Video: Rimac C_Two

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša