U središnjem dijelu Brazila, državi Mato Grosso do Sul, daleko od očiju brazilske i svjetske javnosti, već mjesecima traju borbe koje podsjećaju na prizore s Divljeg zapada. Indijansko pleme Terena započelo je, naime, borbu za povratak svoje zemlje koja im je oduzeta još prije 140 godina, a brazilska vlada unatoč obećanjima da će im zemlja biti vraćena, još ništa nije poduzela.
U cijelu priču umiješao se snažan farmerski lobi čiji pripadnici danas na toj zemlji imaju velike farme i ne žele samo tako otići s bogatih plodnih polja, što je rezultiralo indijanskom pobunom.
Farmeri i smicalice
Prije trinaest godina brazilska vlada obećala je da će indijanskom plemenu Terena, tamošnjim starosjediocima, vratiti oko 145 četvornih kilometara zemlje koja im je u prošlosti oduzeta, kako bi mogli proširiti svoj rezervat i obrađivati više zemlje potrebne za preživljavanje plemena. Farmeri su pak iskoristili sve pravne mogućnosti i smicalice kako bi odgodili vraćanje zemlje indijanskom plemenu, pa su Indijanci izgubili strpljenje.
Plemenski vođa Alberto pozvao je preko Facebooka pripadnike svoga plemena na ratno okupljanje, a 15. svibnja ove godine njih 1000 krenulo je u osvajanje farme Fazenda Buriti. U rano jutro pripadnici plemena Terena predvođeni vođom, namazani ratničkim bojama, naoružani eksplozivom kućne izrade, lukovima, strijelama i kopljima krenuli su u osvajanje farme. Gotovo nadrealan prizor koji podsjeća na vremena od prije 150 godina oživio je u 21. stoljeću.
Naoružani stražari zapucali su u zrak kao znak upozorenja, no plemenske ratnike ništa nije moglo zaustaviti. Farmer, njegova obitelj i zaposlenici farme su zarobljeni i zadržani kao taoci, a tek nakon teških pregovora pušteni su na slobodu. Policija je nakon petnaest dana napala pleme, jedan od Indijanaca je ubijen, no ratnici Terena nisu odustali. U znak protesta zapalili su glavnu kuću na farmi i ostali na posjedu.
U posljednja četiri mjeseca sagradili su malo selo na zemljištu farme Fazenda Buriti i počeli obrađivati zemlju i saditi nove poljoprivredne kulture.
– Bili smo prisiljeni na to, više nemamo izbora, moramo dobiti više zemlje jer ćemo u suprotnom umrijeti od gladi. Vlada nam je to obećala, mi nemamo ništa protiv farmera, ovo je borba kojom brazilsku vladu želimo prisiliti da održi obećanje – kaže plemenski poglavica Alberto dok pripadnici plemena naoružani toljagama čuvaju ulaz u zauzeto područje.
Fazenda Buriti samo je jedna od 62 farme koju su Indijanci zauzeli.
Predstavnici farmera s druge strane kažu da razumiju nezadovoljstvo indijanskih plemena, no neće, kažu, napustiti zemlju koju obrađuju generacijma, bez pristojne naknade.
– Ako mi vlada ponudi pristojnu cijenu, odmah ću prodati farmu – ističe Ricardo Bacha, predstavnik farmera i bivši zastupnik u parlamentu. Dodaje da je farmu sagradio njegov djed 1927. godine na zemlji koju je dobio od države.
On kao i većina ostalih farmera hoda uokolo naoružan jer se, kaže, ne osjeća sigurno u blizini naoružanih Indijanaca.
Da sukobi nisu nimalo bezazleni dovoljno govori podatak da su u posljednjih desetak godina ubijena 564 pripadnika plemena kojima je oduzeta zemlja, a samo u državi Mato Grosso do Sul njih čak 319.
U veljači su čuvari na jednoj farmi ubili 15-godišnjeg dječaka samo zato što je došao pecati na dio potoka koji je na posjedu te farme. Zastupnici indijanskih plemena ističu da su u potpuno neravnopravnom položaju u odnosu na farmere jer oni imaju novac, snažne lobiste i jake odvjetničke timove.
U prilog njihovim tvrdnjama da je predsjednica Dilma Rousseff popustila pritiscima farmerskog lobija ide i podatak da kada je u travnju posjetila to područje sastala se samo s predstavnicima farmera.
Najplodnija zemlja
Nekoliko tjedana nakon posjeta najavila je i strože kriterije vraćanja zemlje indijanskim plemenima i zamrzavanje postojećeg stanja, kao i potporu širenju i modernizaciji poljoprivrede na tom području.
– Poljoprivreda je jedna od snažnih brazilskih izvoznih grana, a ovdje se nalazi možda i najplodnija zemlja u Brazilu. Jasno je da farmeri imaju snažne argumente kojima su lako uvjerili predsjednicu da su njihovi zahtjevi opravdani – naglašavaju predstavnici plemena Terena.
S druge strane, kažu da neće odustati od svoje borbe, jer nemaju što izgubiti. To je njihova zemlja koja im je davno oduzeta i žele je nazad. Pogotovu zato što im je vlada obećala povrat zemlje, a sad ih je izigrala. U sličnoj su situaciji i druga plemena, poput plemena Guarani. Njih su farmeri zaposlili da obrađuju polja koja su nekad pripadala njihovim precima, što im je bio dodatni udarac.
No, Guarani, za razliku od Terena, nisu ratničko pleme, pa je kod njih zbog očaja i nemogućnosti da dođu do svoje zemlje porastao broj samoubojstava.
– To je čin očajnika, u našem plemenu samoubojstvo nije običaj, no ne znamo što i kako dalje. Naši su vođe čak poslali i pismo vladi u kojem ironično traže neka im pošalje otrov da se svi zajedno možemo ubiti – zaključuje jedan od pripadnika Guaranija.
Odgovor vlade i rješenje svojih problema brazilska plemena još čekaju.
>>Više od milijun ljudi na ulicama Brazila, poginuo 18-godišnjak
