Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Zašto Europska unija u sadašnjem formatu nikad neće biti ozbiljan geopolitički akter

Očito je da su priče o geopolitičkoj Komisiji i strateškoj autonomiji Unije ostale mrtvo slovo na papiru
13. veljače 2021. u 15:56 17 komentara 2575 prikaza
EU Parliament Plenary session
Foto: POOL/Reuters/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

Bilo je to potkraj studenoga 2019. godine u Strasbourgu, sat ili dva nakon što je Europski parlament potvrdio novu Europsku komisiju na čelu s Njemicom Ursulom von der Leyen. Novi visoki predstavnik za europsku vanjsku i sigurnosnu politiku u novoj Europskoj komisiji, Španjolac Josep Borrell, koji je na toj poziciji naslijedio neuvjerljivu Talijanku Federicu Mogherini, pozvao je nekoliko odabranih europskih medija – rimsku Repubblicu, španjolski El Pais, njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung i Večernji list – na intervju u rezidenciju španjolskog veleposlanika u Strasbourgu. Borrell je iskoristio taj intervju kako bi poslao ključnu poruku europskoj javnosti. Nova Europska komisija bit će, poručio je, “geopolitička Komisija”, uvjeravajući kako Europska unija ubuduće mora preuzeti veću ulogu u svijetu i kako mora imati “geopolitički pristup”. Bilo je to posve u skladu s najavama nove predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, koja je pak tvrdila kako će njezina Komisija znati braniti svoje vrijednosti, definirati svoje odnose sa susjedima i osigurati snažniju Europsku uniju, koja će biti kadra nositi se s globalnim izazovima.

Vladimir Putin MILAN IVKOŠIĆ Pod maskom demokracije Zapad uzima goleme profite

Teze o “geopolitičkoj” Komisiji kasnije su, zbog novih okolnosti, nadograđene i konkretizirane još ambicioznijim idejama o “strateškoj autonomiji” Europske unije. Narušeni transatlantski odnosi i činjenica da se Europa nije više mogla osloniti na Ameriku u vrijeme administracije Donalda Trumpa, kao i recentna kriza zbog pandemije koronavirusa, oživjele su ideje o potrebi strateške autonomije Europe, iako su aktualna tragična neefikasnost Unije pri dobavi cjepiva, koje je postalo glavno strateško i geopolitičko oružje, kao i ovisnost o uvozu zaštitne opreme iz Kine, ponovno ukazali na kronično nesnalaženje Europe na geopolitičkom polju. Pritom osobito bode u oči činjenica da čelnica “geopolitičke Komisije” u recentnoj bitci za cjepiva i sudaru s farmaceutskim divovima nije uspjela iskoristiti snagu i moć najjačeg europskog oružja - jedinstvenog europskog tržišta. Naime, jedinstveno tržište je praktično jedino oružje koje je na raspolaganju Europskoj uniji u srazu s drugim geopolitičkim akterima, bilo da je riječ o državama ili, kao u ovom slučaju, farmaceutskim kompanijama, od kojih su neke financijski moćnije od pojedinih članica Unije. Europa, naime, nije vojna sila i njezina diplomacija ne može drugima prijetiti oružjem, a znamo da nije ni politička sila, niti je u stanju donositi brze i efikasne političke odluke. Europa je, međutim, trgovinski div i najveće i najbogatije tržište na svijetu, o čijoj otvorenosti ovise druga globalna tržišta, ponajprije ono kinesko i američko. I upravo je u tom je kontekstu teško shvatiti europsku pasivnost pri nabavi cjepiva i činjenicu da su farmaceutski divovi, koji u velikoj mjeri ovise o europskom tržištu, a neki imaju i svoje pogone na teritoriju Unije, odlučili tako olako prekršiti svoje ugovorne obveze prema Uniji i njezinim građanima.

Očito je, naime, da su priče o geopolitičkoj Komisiji i strateškoj autonomiji Unije ostale mrtvo slovo na papiru. Europska strateška autonomija u samom se startu suočila sa suprotstavljenim vizijama Pariza i Berlina, ključnih europskih aktera bez čijeg je suglasja teško zamisliti funkcionalnu i uspješnu Europsku uniju. Europa je posljednjih nekoliko godina napravila nekoliko stidljivih koraka prema uspostavi strateške autonomije u sigurnosnim pitanjima, s obzirom na to da je upravo Zajednička vanjska, sigurnosna i obrambena politika bila i ostala najslabija točka europskog projekta, ali to nije naišlo na odobravanje od strane Trumpove administracije, koja je transatlantske odnose pretvorila u trgovinski odnos u kojem europske članice povećanjem izdvajanja za obranu i trošenjem tih sredstava za kupovinu američkog oružja plaćaju račun za svoju sigurnost. Nedavna promjena u Bijeloj kući, međutim, potaknula je Berlin na promjenu mišljenja o europskoj strateškoj autonomiji. Njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer, jedna od najbližih suradnica odlazeće njemačke kancelarke, koja ju je trebala i naslijediti, nedavno je poručila kako se Europa mora osloboditi “iluzija o strateškoj autonomiji” i da Europa nikad neće uspjeti nadoknaditi ključnu ulogu Amerike u osiguranju europske sigurnosti. Takvu dalekosežnu izjavu nesuđena nasljednica kancelarke Merkel sigurno nije dala bez njezinog znanja i suglasnosti, a odmah joj je odgovorio francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji odbacuje ideju da Europa treba ostati ovisna o američkoj vojnoj zaštiti u budućnosti, poručujući kako Europa mora biti u stanju nezavisno operirati na vojnom, industrijskom i gospodarskom planu.

Russia's Foreign Minister Lavrov and EU foreign policy chief Borrell attend a news conference in Moscow PORUČIO RUSKI MINISTAR Rusija protjerala 3 europska diplomata: 'EU je nepouzdan partner'

U tom kroničnom nejedinstvu unutar EU, pa i među ključnim akterima, valja tražiti razloge zbog kojih je Unija doživjela fijasko pri nabavi cjepiva i zbog kojih je Europska unija tijekom nedavnog posjeta prvog europskog diplomata Borrella Moskvi doživjela povijesni debakl, koji nema puno veze sa samim Borrellom, s obzirom na to da je riječ o iskusnom diplomatu. Iako je putovao u Moskvu kao predstavnik bloka od 27 članica Unije, Borrell u srazu s iskusnim ruskim diplomatskim liscem Sergejem Lavrovom nije mogao zastupati jedinstveno europsko stajalište prema Rusiji, i to zato što takvo stajalište ne postoji. Zato je europska politika prema Rusiji, bez obzira na to je li riječ o ruskom gaženju vrijednosti koje bi Unija trebala braniti, ruskoj agresivnoj vanjskoj politici, korištenju plinovoda kao političkog oružja, aneksiji Krima i intervenciji u Ukrajini ili zatvaranju Alekseja Navaljnog, toliko nemoćna. Ni o jednom od ovih pitanja ne postoji suglasje unutar Europske unije, pri čemu istočne članice, osobito Poljska i baltičke republike, obično zahtijevaju odlučniju politiku, dok Njemačka s druge strane ustrajava na strateškoj suradnji s Putinovom Rusijom i odbija obustaviti kontroverzni projekt Sjeverni tok 2, koji će dodatno povećati utjecaj Rusije u Europi. Zbog toga su Putin i Lavrov odlučili poniziti Borrella u Moskvi, računajući na to da će odnose s Europom ionako rješavati u izravnom dijalogu s Berlinom i Parizom. I upravo to je ono što u ovom trenutku povezuje Rusiju, Ameriku i Kinu u njihovu odnosu prema Europi. Sve tri globalne sile, pri čemu Rusiju samo uvjetno možemo smatrati globalnom silom, s Europom ne žele razgovarati kao s jedinstvenim blokom, nego je pokušavaju podijeliti i njezine članice posvađati, a onda razgovarati s državama-članicama pojedinačno. I u tome su, mora im se priznati, prilično uspješne. Sve dok se to ne promijeni, Unija će ostati sporedan akter na globalnoj pozornici.

pojavio se i lažni
Goga se obratila javnosti: 'Dogodilo se nešto nemoguće, blokirali su moj račun, ne mogu ništa više'
JUBIZOL
Energetski štedljiva kuća
Veliki vodič - zbog ovih kvalitetnih fasada godišnje možete uštedjeti i do dvije hrvatske plaće
  • ????:

    Francuzi mogu odbiti američku zaštitu jer oni smiju ulagati u vojsku, a Nijemci su nakon rata odgajani na način da ne smiju previše mahati zastavama, da ne smiju previše ulagati u vojsku, da se boje svoje sjene i sl. A ... prikaži još! kaj se tiče ovog neuspjeha Komisije u nabavci cjepiva, nije ni čudo tko vodi Komisiju. Gđa von der Leyen je kao ministrica obrane upropastila njemačku vojsku. Od svog silnog zrakoplovstva koje imaju samo čini mi se 6 aviona je bilo operativno, od podmornica ne znam je li ijedna. Također su na remont poslali školski mornarički brod, troškovi su narasli kao da je neka HDZ-ova ili SDP-ova vlada to radila, s 15 na 150 milijuna eura, a brodogradilište kojemu je povjeren remont je bankrotiralo, ili bilo u ozbiljnim financijskim poteškoćama, ne sjećam se sad točno... I onda takva osoba postane predsjednica Komisije.

  • Guravac_Goran:

    Njemacka kao najjaca zemlja unije je defacto okupirana zemlja cije su medije i politicke stranke modulirali izvana , dok je trebala jaka Njemacka kao brana komunizmu , Europa je i cvala , sad to vise ne treba , pa veliki ... prikaži još! gazda ostavlja EU da propada u osrednjosti , standard jos ostaje po inerciji , ali za novih 25 god , ako se nesto ne promijeni EU ce postat i ekonomski drugorazredna , EU zaostaje u tehnologijama buducnosti , nema sirovina i ruda , fali joj energenata i ono kljucno , pregazit ce ju migranti i unistit unutarnja nestabilnost , zbog jacanja radikalnih grupa , nastalih zbog nekontroliranog useljavanja

  • vedranozretic:

    Temelji Unije su očito pogrešno postavljeni. Od početka je namjera bila da Francuska nadzire i onemogućava Njemačku. Kako bilo tada, tako i danas. Razlika je jedino u tome što je Njemačka postala samopouzdanija i svjesnija svoje ekonomske moći, a Francuska ... prikaži još! je oslabila. Ali i nadalje predstavljaju jedna drugoj kamen oko vrata.