Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Bolnica reketari građane pod patronatom države

Pet puta u pet godina mijenjali su Ovršni zakon, a i dalje nitko ne mora slati opomene!
09. listopada 2017. u 18:13 4 komentara 1651 prikaza
bolnica
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

U zadnjih pet godina Ovršni zakon mijenjao se pet puta, ali on i dalje daje podlogu za reketarenje građana. Zadnji takav primjer slučaj je zagrebačkog profesora kojemu je stigla ovrha na 247 kuna plati li u roku osam dana ili 688 kuna prekorači li taj rok za račun koji mu nikad nije stigao na kućnu adresu.

novac, kune Ogorčeni profesor Zaboravili mu poslati račun od 25 kuna, ali mu stigla ovrha od 700 kuna

Da je napisao prigovor na rješenje, zagrebački profesor vjerojatno ne bi morao platiti više od 25 kuna koliko stoji dobiveni lijek, naleti li na sućutnog suca, no njegov trošak mogao bi biti i veći. To što je zatražio intervenciju DORH-a i odlučio se za širu i hvalevrijednu akciju, za svaku je pohvalu jer nije jedini kojemu KBC Zagreb šalje ovrhe, a da im prije toga nisu dostavili uplatnicu i račun.

Bolnica te veličine i ugleda ne smije reketariti građane, a učestalost pritužbi na ovrhe doista budi sumnju da se ne radi o aljkavosti, nego o svjesnoj namjeri. Inače, 25 kuna participacije za dobiveni lijek plaćaju građani koji nemaju dopunsko osiguranje, a kako bolnički sustav ne radi noću ili često pada, pacijenti odlaze s naputkom da plate kad dobiju račun na kućnu adresu. To što umjesto računa dolaze skupe ovrhe nije samo propust uprave bolnice nego i države. U prvoj smo rečenici napisali da profesor “vjerojatno” ne bi morao platiti više od 25 kuna da je uložio prigovor, ali to bez suda nitko ne može sa sigurnošću tvrditi. Osim što čovjek nema načina da dokaže da nije dobio račun, drugi je razlog taj što postojeći propisi ostavljaju široka tumačenja i interpretacije. Zakon i dalje ne predviđa slanje opomene, a nije jasno i što ako pružatelj usluge ne ispostavi račun. Sudska je praksa takva da građanin mora platiti ovrhu za, recimo, neplaćeno grijanje ili potrošenu vodu iako korisnik nekako dokaže da nije platio jer mu nije stigao račun.

Sud je tu stava da se za iskorištenu uslugu korisnik sam trebao raspitati što je s računom. Isti bi se princip, kažu odvjetnici, mogao primijeniti i na KBC Rebro, ako bi spor dospio na sud jer zakon ostavlja mogućnost da se propituje odgovornost korisnika čak i kad su žrtve sustava.

Milan Kujundžić Pismo Kujundžiću Udruga pacijenata: Ministre, hitno zaustavite ovrhe zbog 25 kuna duga! Sjednica Vlade SJEDNICA Evo što je Vlada predložila Ustavnom sudu glede Ovršnog zakona Hoće li nam biti bolje? Oprez! Donose se zakoni koji odlučuju o vašoj financijskoj egzistenciji
Indira Levak
dodjela MAC nagrade
Srpski mediji raspisali se o Indiri: 'Pojavila se gotovo gola, sve oči su bile na njoj'
HS kožnu bolest
Hidradenitis suppurativa
Bolesnici koji imaju HS kožnu bolest često pate od depresije i anksioznosti, a najbitnije je bolest prepoznati na vrijeme
  • ObrenM:

    Zivio Mason Hanzekovic i segrt Orsat.

  • pep:

    Nisu bolnice jedine koje reketare, tu svakako spadaju i teleoperateri a sve je to u sprezi sa drzavom.

  • huzp:

    Potrošač ne mora dokazati da nije primio račun, ali davatelj usluge mora dokazati da je račun poslao. Naravno računi se šalju preporučenom poštom. Prema Zakonu o zaštiti potrošača čl.15. davatelj usluge može pokrenuti prisilnu naplatu tek po okončanju sudskog ili ... prikaži još! izvansudskog postupka. Bolnicu treba prijaviti tržnim inspektorima