Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Bez miga političara struka o obnovi spomenika kulture ne smije ni zucnuti

Ne samo da godinu dana nakon potresa u Zagrebu gotovo ništa nije obnovljeno, nego čelni čovjek Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode bez odobrenja šefova Grada Zagreba novinarima ne daje ni informacije, što najbolje govori koliko je taj Zavod slobodan u svom radu
22. ožujka 2021. u 08:37 1 komentara 263 prikaza
Zagreb: Svečano uručenje donacija INA d.d. HAZU i Arheološkom muzeju
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Na današnji dan prije godinu dana Zagreb i okolicu pogodio je potres koji je prouzročio veliku štetu. Onda je u prosincu uslijedio još jači i razorniji potres na području Banovine, koji je dodatno razdrmao već ionako ranjeni Zagreb. I što je u glavnom gradu Hrvatske učinjeno godinu dana nakon onog prvog, pokazalo se razornog potresa koji je razotkrio svu višedesetljetnu indolentnost i nebrigu prvenstveno zagrebačkih i državnih vlasti, a tek onda privatnih vlasnika nekretnina? Jako malo ili gotovo ništa.

Konferencija na temu Obnova nakon potresa godinu dana poslije Obnova nakon potresa, godinu dana poslije Rok trajanja istekao je svakoj trećoj zgradi u Zagrebu, vrijeme je i za novi GUP

Doduše, obnavljaju se neke škole, primjerice ona Tituša Brezovačkog na Gornjem gradu. Bolje su prošli i neki važni sudovi, primjerice Vrhovni i Županijski koji su prekriveni skelama, ali ne samo radi Potemkina. Oštećene bolnice gotovo da nisu dirane, kao da nam u ovim koronskim vremenima i nisu potrebne i kao da njihovi oštećeni dijelovi nikome ne trebaju. Brojne teško oštećene crkve, a neke među njima su pravi biseri arhitekture i sakralne umjetnosti poput katedrale, crkve sv. Katarine ili crkve sv. Marka, čekaju neka bolja vremena.

Dvorana Lisinski pokrpana je nakon zagrebačkog potresa, a sada ju je opet načeo ovaj prosinački petrinjski, pa se u veliku dvoranu ne može. Uprava Hrvatskog glazbenog zavoda bila je prisebna i energična pa je promptno uredila zgradu kako ne bi došlo do novih oštećenja. Mudro je bilo i vodstvo Društva hrvatskih književnika koje se na vrijeme osiguralo protiv potresa pa je od tog novca temeljito obnovilo svoje prostorije na Trgu bana Jelačića. Matica hrvatska je još u fazi prikupljanja sredstava za temeljitiju obnovu svoje palače. I pred Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti još je puno građevinskog posla, a problem je to veći što Akademija ima znatno vlasništvo kojim, čini se, jako teško gospodari i u nepotresnim vremenima. Neki muzeji, poput Arheološkog, Povijesnog ili Prirodoslovnog, i dalje imaju zatvorena vrata i tako će to i ostati još neko vrijeme, dok se nekima od njih ne omogući i preseljenje u adekvatnije prostore ili dok im se ne obnove dosadašnji prostori...

VIDEO Potres u Zagrebu

Neka kazališta još ne mogu koristiti svoje zgrade, primjerice Dramsko kazalište Gavella, pa predstave izvode u alternativnim prostorima. Slične primjere koji su vezani za zagrebačke zgrade javne namjene koje imaju povijesnu važnost i koje uostalom štiti i zakon, mogli bismo nabrajati unedogled. Pa nismo se dohvatili ni zgrade Hrvatskog državnog arhiva, zagrebačkog Mirogoja i njegovih poharanih arkada, pa važnih spomenika arhitekture koji su u privatnom vlasništvu... O čitavom tom zagrebačkog graditeljskom blagu brine se Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. Bez tog Zavoda ne smiju se rušiti zgrade koje su pod zaštitom, a pod zaštitom je cijelo uže gradsko središte. Taj Zavod koji je apsolutno ravnopravan konzervatorskoj službi Ministarstva kulture i medija brine se i o obnovi potresom oštećenih zgrada te je kontrolira i usmjerava.

Znači, očito ima važnu ulogu u životu povijesnoga grada kao što je to Zagreb. Ali, ako kao novinar želite dobiti neku informaciju od Zavoda, koji ima svog ravnatelja, tu informaciju ne možete dobiti izravno od Zavoda, kao da u njemu rade nekakvi potkapacitirani poslušnici koji ne znaju ništa o svojoj struci i ne mogu dati stručne odgovore ni o jednom pitanju iz svoje nadležnosti. Pitanja za Zavod morate slati isključivo centraliziranoj službi za informiranje zagrebačke gradske uprave. A onda služba valjda kontaktira sa Zavodom (a možda i ne, to nitko ne zna) i dobijete suhoparne odgovore koji vam u novinarskom poslu gotovo i nisu od koristi. Naravno, te podatke opet ne potpisuje ravnatelj Zavoda, nego pročelnica Gradskog ureda za kulturu. I tako se to vrti zagrebački informativni vrtuljak od nemila do nedraga već godinama. Grad Zagreb ima Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode čiji čelni čovjek bez odobrenja šefova grada Zagreba ne smije ni zucnuti. A to govori upravo sve o tome koliko je taj Zavod slobodan u svom radu i koliko smije poštovati uzuse struke, koja po definiciji mora biti neovisna o svim vrstama političkog pritiska. A naš jadni Zavod u 21. stoljeću ne smije ni pisnuti bez miga iz najviše političke fotelje. Baš jadno i žalosno. I baš priliči Zagrebu, gradu koji godinu dana nakon potresa izgleda gotovo isto kao i u dane nakon potresa.

Zagreb: Tomislav Tomašević sa suprugom, roditeljima i bratom
Iva Mertić Tomašević
Tko je izgledna prva dama Zagreba? Kada ga je tek upoznala, mislila je da Tomislav nije za vezu
CAMPGO Campers
PROMO
Hrvati prigrlili trend kampiranja
  • Deleted user:

    Pročelnica za kulturu grada Zagreba, Milana Vuković Runjić - Ne plaćaš najamninu za svoju knjižaru, pa dug naraste na 200 000 kn. Onda ti (friško pokojni) Bandit 365 oprosti dug, pa se, kako je i red, učlaniš u njegovu opskurnu ... prikaži još! stranku; učlanjenjem u nju dobiješ i dodatnu sinekuru, mjesto pročelnice za kulturu. Kao pročelnica, za Gradske knjižnice otkupiš vlastite knjige za 48 000 kn javnog (gradskog) novca. Tko god smatra da će se s pročelnicom MVR kulturne znamenitosti Zagreba obnoviti, treba mu psihijatrijska pomoć. Jadna kultura i jadan Zagreb s takvim "kulturnjacima" i "pročelnicama"!