Nema sumnje da je Libanon zemlja u kojoj se najviše osjetio rat u Siriji. Osim što danas u Libanonu ima više od tri milijuna sirijskih izbjeglica, libanonsko društvo podijeljeno je na one koji daju podršku sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu i na one koji su njegovi protivnici. I dok se libanonski Hezbollah bori na strani sirijske vojske i Bashara al-Assada, mnogi libanonski dobrovoljci priključili su se sirijskoj opoziciji ili terorističkim organizacijama poput Fronte Nusra i ISIL-a.
Libanonsko društvo na svakom koraku osjeća podjelu i rijetko koji Libanonac da ne pokrene razgovor i raspravu upravo o Siriji baš kao i političari koji pokušavaju dobiti svoje političke poene upravo na ratu u Siriji. Iako tenzije i podjele vise u zraku, stanovnici glavnog libanonskog grada, Bejruta, žive sasvim normalan život kao da je rat u Siriji udaljen tisuće kilometara, a ne samo sto.
Provesti buran vikend
Do danas je Bejrut ostao simbol rata, ali isto tako još uvijek slovi i Parizom Bliskog istoka, moderno odredište smješteno na obali Mediterana. Bejrut je poznat i pod nazivom “Majka zakona”, jer upravo ovdje otvorena je prva biblioteka zakona na svijetu te je jedan od najmodernijih gradova Bliskog istoka s poviješću duljom od više tisuća godina, grad u kojem na jednom trgu možete vidjeti kršćansku crkvu i islamsku džamiju. Unatoč političkim nesuglasicama,
Libanon je poznat kao najtolerantnija zemlja na svijetu u kojoj živi više od 28 različitih vjerskih i etničkih skupina, a zakonom su svi zaštićeni i žive ravnopravno. Papa Ivan Pavao II. znao je istaknuti kako treba učiti ljubav i toleranciju od Libanonaca. Bejrut je danas impresivan grad u kojem stanovnici žive punim životom. Iako je čak sedam puta stravično oštećen u razornim potresima, od kojih se onaj najdestruktivniji dogodio 555. godine, te je kroz svoju burnu povijest pretrpio mnoga razaranja, a najviše u 15-godišnjem građanskom ratu, Bejrut se jako brzo nanovo izgradio i opet postao prava ljepotica i privlačna destinacija.
Usprkos ratu u Siriji i upozorenjima turističkih agencija i zapadnih vlada da ne putuju u Bejrut zbog opasnosti, onamo dolazi puno stranih turista, a najviše iz zemalja članica EU. Najatraktivnije četvrti kao što je Hamra, stara jezgra u kojoj je mnogo suvenirnica, restorana i pubova, pune su turista i teško je naći koje slobodno mjesto, pogotovo u večernjim satima. Isto to vrijedi i za Downtown, novi dio grada, koji vrvi šoping-centrima te novim stambenim građevinama. Najatraktivnije šetalište za turiste, Rouche, mjesto je gdje ćete pronaći najljepši prirodni fenomen Bejruta, litice Rouche. Matias i njegova djevojka Lana, iz njemačkog grada Hamburga, Bejrut posjećuju godišnje nekoliko puta.
– Bejrut je fascinantan grad. Kada god imamo slobodnog vremena, dođemo barem na vikend. Aviokarte su jeftine, a Bejrut je grad u kojem se možeš i odmoriti i provesti buran vikend – kroz smijeh govori Matias napominjući kako ga nikada nije bilo strah doći u Bejrut.
– Nažalost, iako nas je ministarstvo vanjskih poslova Njemačke upozorilo na opasnost putovanja, nikada nismo dvojili. Danas je Bejrut sigurniji od mnogih gradova zapadnoeuropskih zemalja. Pogledajte što se dogodilo u Parizu, Bruxellesu, Nici i Berlinu. Prema tome, čitav je svijet danas u opasnosti od terorista – napomenuo je Matias ističući kako je proveo fantastičan doček Nove godine u Bejrutu.
– Moja djevojka Lana htjela je da za Novu godinu idemo u Istambul. Vidite što se tamo dogodilo! – kazao je Matias. Poput Matiasa, i Patrik iz Pariza jednako razmišlja.
– Ne. Nije me strah doći u Bejrut. Vidjeli ste što se kod nas u Parizu dogodilo! Ja u Bejrutu jednostavno uživam. Ljudi su fenomenalni, a život i provod je dinamičan. Libanon ima nevjerojatnu klimu. Prije dva dana skijao sam se na planini, a danas sam se kupao u moru. To si nigdje u svijetu ne možeš priuštiti – zadovoljno govori Patrik.
Bejrut je po mnogočemu specifičan grad. Kilometarske pješčane plaže, visoke palme i nove velebne građevine, a s druge strane stare predivne crkve i džamije, uske zabačene ulice i mnogobrojni arapski fast-foodovi ostavljaju dojam prave arapske destinacije. Ono što je interesantno, na cestama se voze skupi automobili, po čemu se može zaključiti da stanovništvo živi dobro. U Bejrutu nema srednjeg sloja. Oni koji nemaju, jedva preživljavaju, dok oni koji imaju, svoje bogatstvo iskazuju raskošnim vilama s bazenima te skupim automobilima.
Zanimljiva je činjenica da i siromašni i bogati svi imaju iPhone ili neki drugi najnoviji i skupocjeni smartphone, koji si mnogi ljudi u Hrvatskoj ne mogu priuštiti. Libanonci su poznati po tome da vole kupovati skupocjene stvari bez obzira na to imaju li ili nemaju novca. Velika većina ih žive kako bi bili viđeni bilo na plaži s novim tenisicama Nike, bilo u nekom trendovskom restoranu u centru grada s novom frizurom ili naočalama Ray Ban.
U vrtlogu velegrada
U Bejrut najmodernije i najskuplje robe stižu prije nego u bilo koju drugu zemlju na svijetu s obzirom na veliku potražnju Libanonaca za skupocjenom i najmodernijom robom. Osim što je glavno središte, Bejrut je i trgovački centar cijele regije. Njegova kozmopolitska atmosfera, bogata povijest i visoki standard iznenađuju svakog turista koji prvi put posjeti taj grad. Libanonska kuhinja daleko je najpoznatija na svijetu. Brojni restorani tradicionalne, ali i svjetskih kuhinja nalaze se na svakom kutu, bilo u skupljoj ili nekoj rubnoj gradskoj četvrti. Hrana je svugdje jako fina.
Tradicionalna jela kao što su humus, falafel, tabule ili baba ganoush toliko su neodoljivo ukusni da ti ne preostaje ništa drugo nego svaki dan isprobati isti menu u drugom restoranu. Europska kuhinja ima velik utjecaj i jako je zastupljena u Bejrutu, što u nekim franšizama, što u pokušajima da nadmaše istu. Libanonske praline koje se izrađuju od belgijske čokolade, ali s lokalnim začinima i karakterističnim okusima, pomno su oblikovane i ukrašene. Iako u svim restoranima dominira tipično libanonska hrana, temeljena na povrću, začinima, janjetini i ovčetini, grad je prepun zapadnjačkih fast foodova koji poslužuju hamburger ili pomfrit. Bejrutska mladež voli svaku večer izlaziti u vrtlog velegrada.
U središtu Bejruta nekoliko je ulica u kojima se reda kafić do kafića. Cijena alkohola tu je poprilično visoka, na primjer čašica viskija stoji u prosjeku šest do osam dolara, a malo pivo tri do pet. Obično su do devet navečer akcije tipa “Happy Hour” s popustom i do 70 posto, a to mušterije znaju cijeniti.
Libanon je arapska zemlja, koja se odupire uobičajenim predodžbama o Bliskom istoku. Naročito Bejrut, koji je multikulturni prostor i više sliči na zapadnu Europu nego na Orijent. U Libanonu postoje određena konzervativna muslimanska mjesta, gdje nećete nikoga vidjeti da pije alkohol. To pak ne vrijedi za glavni grad, gdje večernja i noćna zabava protječe posve slobodno u i pred lokalima. Zbog visoke cijene alkohola, ljudi obično malo pričekaju prije nego pođu po sljedeće piće. Libanonska pivska scena dugo je bila jednobojna. Pivo se u Libanonu počelo kuhati 1933. godine pod imenom Almaza.
Ta marka šezdesetih je godina najprije potpala pod plašt Amstela, a potom Heinekena. Sve do 2006. godine nije se u libanonskim barovima moglo kupiti nijedno drugo pivo osim Almaze. Promijenilo se to nakon jednomjesečnog rata između Izraela i pokreta Hezbollah, kada je Mazen Hadžar odlučio skuhati vlastito pivo. Almaza je danas najtraženije i najprodavanije pivo u Bejrutu i regiji. Bejrut ima predivnih muzeja, što po postavu, što po izgledu. Nicolas Sursock Museum, zatim Contemporary Art Museum, National Museum of Beirut... Inače, Sursock Museum sagradila je slavna obitelj Sursock krajem 19. stoljeća kao privatnu vilu za Nicolasa Sursocka. Nakon njegove smrti vilu su donirali libanonskoj državi i danas je ovdje najutjecajniji i najpopularniji art muzej. Bejrut je grad koji definitivno živi noću. Apsolutno su svi barovi puni, kao i restorani.
Od kafića koji svi imaju vrlo zanimljiva imena i uređenja, preko restorana koji se pretvaraju u klubove, pa sve do svjetski poznatih klubova kao što je B018. B018 je klub nastao 80-ih godina u vrijeme građanskog rata. Tad su pokrenuli tulume pod nazivom “Terapija glazbom”. Vrlo brzo su prostori za tulume postali premali i osnivač Naji Gebran gradi klub koji je ujedno i atomsko sklonište s pokretnim hidrauličnim krovom u obliku lijesa. Nakon prolaska kroz hodnike atomskog skloništa ulazak u klub je impresivan; šank koji podsjeća na vinoteku i plesni podij ispod zvjezdanog neba ostavljaju bez daha.
U svitanje krov iznad podija se zatvara i pogled iz ptičje perspektive otkriva helidrom. B018 je oduvijek bio arhitektonsko čudo, ali izaziva zanimanje i zbog imena. Neka od tumačenja su: “be over 18”, udaljenost 18 km sjeverno od Bejruta, što je lokacija prvih tuluma, lozinka za ulazak na tulume, a neki tvrde da je adresa kuće u kojoj je bio tulum B018 Saifi Village, poznat i kao Umjetnički kvart dio je grada s mnoštvom butika najpoznatijih libanonskih modnih kreatora. Nada Debs modna je kuća poznata po kombiniranju stilova s Bliskog i Dalekog istoka. Bokja je poznata po tome da često uzima namještaj kreatora sa Zapada.
Oskudno odjevene žene
U posljednje vrijeme je u Bejrutu otvoren čitav niz francuskih restorana koji opravdavaju davnašnji nadimak Pariz Bliskog istoka. Moda je u Libanonu sveprisutna, jako su modno osviješteni. Svi najpoznatiji svjetski, što nišni što modni brendovi visoke mode, prisutni su u Bejrutu, i to kao samostalni dućani ili u ponudama concept storeova. Svjetski brendovi koji imaju samostalne dućane su Dior, Chanel, Tiffany, Rolex, Louis Vuitton pa sve do Manola Blahnika i Christiana Louboutina. Poznatiji concept storeovi su Plum, Le66, Pop Up Concepts, Piaff te muški specijalizirani Trunk. Lokalni dizajneri jako su orijentirani na tradiciju, tako da je i u nakitu, modnim dodacima te samoj odjeći uvijek prisutan taj orijentalni stil.
Danas je kvart Hamra postao komercijalna četvrt s brojnim prestižnim fakultetima kao što su American University of Beirut, Lebanese American University i Haigazian University, hotelima, stanovima, knjižnicama, restoranima i kafićima te je glavno središte klubova i kafića. U Bejrutu žene žive potpuno slobodno, za razliku od zemalja regije. Ulicama šeću žene koje drže do tradicije umotane u marame, ali opušteno obučene, s rokerskim majicama, kao i oskudno odjevene žene prema zapadnjačkom stilu. Bejrut je poznat i po špilji Jeita Grotto koja je po mnogima među najljepšima na svijetu te je bila predložena da bude jedno od svjetskih čuda.
