Premium Povodom lansiranja novog portala, Vecernji.hr svim čitateljima daruje mjesec dana besplatnog Premium sadržaja!
Naslovnica Premium Kolumne

Apelacija i aplikacija spašavaju Hrvate! A što one uopće znače?

Nakon podnošenja aplikacije u Bruxellesu, djelomično je na Ustavnom sudu BiH usvojena apelacija Bože Ljubića o Izbornom zakonu
03. siječnja 2017. u 08:15 0 komentara 2153 prikaza
Tužiteljstvo BiH
Foto: Zvonimir Coric/PIXSELL

Apelacija, aplikacija, Mehanizam koordinacije, referendum, Reformska agenda, nerezidentni stanovnici, Izborni zakon, treći entitet, Daytonski sporazum, euroatlantske integracije, ustavne reforme, “Sejdić - Finci”, SSP, MAP, OHR... nazivi su agendi i institucija koje bi trebale riješiti krizu u BiH.

Ovi izrazi apsolutno su obilježili 2016. Svi ih izgovaraju, tumače, a većina uopće ne zna njihov sadržaj. Apsurd je tim veći što su oni od vitalnog značenja za budućnost države.

dodik Osumnjičenik Dodik konačno saslušan. Tužiteljstvo: Pod istragom je zbog organiziranja protuustavnog referenduma ISIL PRIPADNIK TERORISTIČKE FORMACIJE BiH podignula optužnicu protiv džihadista IS-a Sarajevo KUPNJA ZEMLJIŠTA U BIH Dok stanovnici BiH kruh traže pod njemačkim suncem, Arapima njena klima, izgleda, odgovara

Njihova provedba značit će hoće li BiH biti većinski bošnjačka i muslimanska ili multietnička i višereligijska, hoće li je naseljavati Arapi i Kinezi, a napuštati Bosanci i Hercegovci, hoće li se podijeliti ili profunkcionirati kao “daytonska država”.

Hrvatima nadu u pravedniju i bolju BiH donijele su aplikacija i apelacija. Predaji zahtjeva za članstvo u EU prethodile su brojne opstrukcije bošnjačkih i srpskih političara koji su iz Mehanizma koordinacije htjeli izbaciti županije.

A jedino se preko njih Hrvati mogu boriti za svoje prijedloge u pregovorima s EU.

Nakon podnošenja aplikacije u Bruxellesu, djelomično je na Ustavnom sudu BiH usvojena apelacija Bože Ljubića o Izbornom zakonu. Time je otvorena mogućnost da se barem djelomično ispravi nepravda koja je omogućavala drugima da Hrvatima biraju njihove predstavnike.

Objava popisa stanovništva izazvala je burne reakcije. Srbi ga ne priznaju jer su Bošnjaci među stanovnike ugurali i nerezidente. Dakle, one koji ne stanuju u BiH. Time su Bošnjaci postali većinski vlasnici države. Ima ih više od 50 posto.

Buru je digao i referendum u RS o njihovu prazniku. Ovi događaji bili su glavna tema predizborne kampanje lokalnih izbora. Milorad Dodik u svoju je igru vješto uvukao oporbu i teško je porazio. I vodeće bošnjačke stranke doživjele su fijasko.

Uz incident u Stocu, izbori će se pamtiti i po tome što je u Srebrenici pobijedio Srbin, u Varešu Hrvat, a u Kladuši Fikret Abdić.

Godina je bila u znaku spektakularnih uhićenja. Pod sumnjivim okolnostima pritvaran je čelnik SBB-a Fahrudin Radončić. Hrvate je uvrijedilo uhićenje ratnih časnika HVO-a iz Posavine. I haaška nepravomoćna presuda Radovanu Karadžiću od samo 40 godina izazvala je žestoke prijepore.

Nije sve bilo ni tako crno. Država se ipak ekonomski oporavlja. Završena je izgradnja TE Stanari, počela izgradnja HE Vranduk, otvoren je tunel Karaula, a očekuje se i nastavak cestogradnje. Međutim, sve dobre strane ne primjećuju se od nerealiziranih obveza koje diktiraju stranci nazivajući ih nerazumljivim imenima s početka ove kolumne.

Za 2017., umjesto fraza, treba jasno kazati: BiH treba brži put u EU i NATO i uspostavu političkog ustroja koji bi stvorio ambijent mirnog suživota i gospodarskog procvata. To će biti jamstvo o(p)stanka i povratka.

Sadašnje razloge problema i međusobnog nerazumijevanja Bošnjaka, Hrvata i Srba umnogome treba tražiti u tome što stranci nameću inicijative i govore jezikom koji najčešće samo oni razumiju.

>> Visoki predstavnik međunarodne zajednice usporedio današnju BiH sa Švicarskom prije 100 godina

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message