Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Na terenu moćnici bez podrške čelništva, a u središnjicama ljudi koje birači ne prepoznaju

Filozofija rješavanja kadrova u HDZ-u svela se na njihovo zbrinjavanje na dobrim pozicijama u ministarstvima ili javnim poduzećima, tako da Andrej Plenković – izuzev izbačenog i samoizbačenog Alojza Tomaševića – rashodovane kadrove nije ostavio na cesti.
18. siječnja 2018. u 07:12 0 komentara 1493 prikaza
Darko Milinović
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

Iako su promjene na europskoj i hrvatskoj političkoj sceni posljednjih nekoliko godina vidljive i brze, pa su na političkom tržištu u porastu populističke i antirežimske stranke, promjene u dvjema najvećim i najstarijim strankama – HDZ-u i SDP-u – ne odvijaju se tom brzinom.

Joško Klisović NOVA ZVIJEZDA? Klisović ima plan spasa SDP-a u tri poteza, vide ga i kao – šefa

Teška detronizacija

I u HDZ-u i u SDP-u i dalje, pogotovo na lokalnoj razini, caruju dugovječni političari koji su tamošnji vladari, gubernatori, lokalni moćnici... Promjene se lakše odvijaju u središnjicama stranaka gdje se partijski predsjednici okružuju ljudima od povjerenja, a koji ne moraju nužno biti dio stare garde. No, te promjene često ne proizlaze iz volje stranačkog tijela niti bi ti ljudi najvećim dijelom bili izbor stranačkog članstva (neki od njih postaju i stranački jaki kada ih šef promovira), nego iz odanosti prema stranačkom šefu. U strankama se javljaju dvostruki apsurdi, s jedne strane na terenu vladaju vječni političari koji i dalje imaju uporište u bazi, ali strankama su teret jer su lokalni moćnici, a u središnjicama napreduju instant-političari koji često nemaju uporište u bazi ili među biračima. Pobuna ličkih HDZ-ovaca, koja je, doduše, brzo ugušena i nije se prelila na druge županijske središnjice HDZ-a osim na politiku kadroviranja vladajuće stranke, usmjerila je pozornost i na dugogodišnju vladavinu Darka Milinovića u Lici. Premda je vrh HDZ-a raspustio lički ogranak, Darko Milinović i dalje je favorit izvanrednih izbora u toj županijskoj organizaciji, tim više što se još ne zna tko bi mogli biti ostali kandidati. Plenković i njegova ekipa vrlo bi vjerojatno tu situaciju iskoristili da detroniziraju Milinovića, kada je obračun već počeo, no to će biti vrlo teško.

Od dolaska Andreja Plenkovića za šefa HDZ-a ciljano je, što s lista za parlamentarne izbore, što sa stranačkih funkcija, uklonjeno troje ljudi – Milan Kovač, po Plenkovićevoj volji izabran je Mario Kapulica za novog šefa Zajednice utemeljitelja HDZ-a, Josipa Rimac, nije mogla na listu za parlamentarne izbore, ali je gurnuta u bitku za kninsku gradonačelnicu i potom postala državna tajnica, te Božidar Kalmeta koji nije bio ni na listi za Sabor, niti je išao u utrku za još jedan gradonačelnički mandat. Protiv Kalmete podignute su dvije optužnice zbog afera koje se vežu uz javna poduzeća i njegovu bivšu poziciju ministra prometa i tek je formalni sudski postupak uspio Kalmetu staviti u sjenu. Plenković je, doduše, dolaskom u HDZ s lista odmah maknuo petero Karamarkovih ministara – Josipa Buljevića, Nadu Šikić, Bernardicu Juretić, Darija Nekića i Pedraga Šustara – no nitko od njih nije imao specifičnu težinu u stranci, a neki od njih nisu ni bili članovi HDZ-a. Ostala kadrovska raščišćavanja događala su se uglavnom kao posljedica afera smijenjenih aktera. Tako je na ostavku na svim stranačkim funkcijama bio prisiljen Franjo Lucić, dugogodišnji stranački vladar Požeško-slavonske županije, nakon što je otkriveno da je htio podmititi novinara Dragu Hedla. Župana Alojza Tomaševića HDZ je izbacio iz stranke nakon što je najavio da sam odlazi zato što nije htio dati ostavku na mjesto župana jer ga je supruga prijavila za obiteljsko nasilje, a u četvrtak, nakon tri mjeseca, i sve te prijave povukla. Zlatko Ževrnja eliminiran je iz utrke za splitsko-dalmatinskog župana prošlog proljeća uoči lokalnih izbora kada je u medijima pojavila afera zbog koncesije plaže Zlatni rat na Braču, no naknadno je zbrinut u Hrvatskim vodama na šefovskoj poziciji. Ante Kulušić, bivši šef šibensko-kninskog HDZ-a, dao je pak sam ostavku uoči predzadnjih parlamentarnih izbora jer nije dobio mjesto na listi za Sabor, što je protumačio kao nepovjerenje vrha HDZ-a prema njemu i kao gubitak autoriteta među svojim članstvom. U HDZ-u se od Tuđmanove, Sanaderove pa i kratke vladavine Jadranke Kosor dogodila i svojevrsna smjena generacija uvjetovana godinama, ali u nekim slučajevima i voljom tadašnjih stranačkih šefova. Od starih kadrova iz Tuđmanova vremena preživio je samo Vladimir Šeks, koji je figurirao kao mentor Andreja Plenkovića, ali i njegova zvijezda sve više gubi sjaj.

Filozofija rješavanja kadrova u HDZ-u svela se na njihovo zbrinjavanje na dobrim pozicijama u ministarstvima ili javnim poduzećima, tako da Andrej Plenković – izuzev izbačenog i samoizbačenog Alojza Tomaševića – rashodovane kadrove nije ostavio na cesti. Plenković nakon parlamentarnih izbora nije proveo unutarstranačke izbore u HDZ-u, ali je krvnu sliku Predsjedništva izmijenio kooptiranjem osmero ljudi (uglavnom ministara) u to najviše stranačko tijelo. Plenković je naslijedio Karamarkov vrh HDZ-a jer su izbori za Predsjedništvo i ostala tijela stranke provedeni netom prije Karamarkove ostavke u HDZ-u. Iako se Plenković neće upuštati u unutarstranačke izbore, on ipak stvara HDZ po svojoj mjeri. Tako je za šefa skupine koja će izraditi novi Statut HDZ-a postavio Karla Resslera, nekad svog bruxelleskog asistenta, sada svog savjetnika u Vladi i doktoranda prava te posinka Vladimira Šeksa. Resslera je pretpostavio Davoru Ivi Stieru koji je politički tajnik HDZ-a i koji je prvi govorio o izmjenama statuta, štoviše napisao je Novu političku paradigmu u kojoj je elaborirao princip demokratizacije stranaka. No Stier se udaljio od Plenkovića, a time i izgubio njegovo prijašnje povjerenje nakon što je dao ostavku u Vladi kada je HDZ ušao u koaliciju s HNS-om. Plenković u budućnosti Resslera vidi u visokim stranačkim strukturama, kao i ostale svoje bruxelleske asistente i još neke mlade stranačke ljude koji uglavnom bolje kotiraju kod njega nego na stranačkom terenu. Među njima je ministar rada Marko Pavić, saborska zastupnica Marijana Balić, koja je također bila Plenkovićeva asistentica i kojoj su u ratu poginuli roditelji, Dragica Roščić, osječki HDZ-ovac Domagoj Mikulić, predsjednik Nacionalnog odbora Mladeži HDZ-a Ante Bašić, Tena Mišetić, također bivša asistentica, sada zamjenica šefa Plenkovićeva kabineta u Vladi, Marko Milić, sin novinara Gorana Milića koji je također u premijerovu Uredu, zatim Miroslav Smetiško, sin bivšeg načelnika Lobora i sada savjetnik ministru Paviću, Josip Bilaver, predsjednik Mladeži HDZ-a i pomoćnik ministra prometa Butkovića... Plenković je već više puta govorio o potrebi pomlađivanja stranke i stvaranja novih kadrova. Iako njegov smjer nije nelogičan ni loš, stranačkim ljudima smeta to što želi lansirati kadrove koji ili nemaju podršku stranačke baze ili su preskočili sve stube u HDZ-u.

Otpravili tamburaše

Od njegova dolaska u HDZ jasno je da se Plenković ne uklapa u sliku standardnog pripadnika te stranke. On je umiven, europski čovjek, diplomatskih manira, dok su prosječni HDZ-ovci za njegove pojmove, budimo blagi, “narodski ljudi”. Da je tome tako svjedoči i slikovit podatak da su se u Plenkovićevu mandatu izborne pobjede u HDZ-u prestale slaviti uz tamburaše, pjesmu, a posebno ne – što je pohvalno – uz pijano bacanje po podu i lijepljenje stranačke iskaznice na čelo. Nakon pobjede na parlamentarnim izborima, Plenkovićeva suradnica Tena Mišetić otpravila je tamburaše koje je netko s terena poslao u središnjicu HDZ-a uz riječi – mi ne pjevamo. U kojem će smjeru Plenković nastaviti graditi HDZ vidjet će se i izradom novog stranačkog Statuta. On kontinuirano govori da je HDZ usidrio u desni centar, dok Davor Ivo Stier, primjerice, predstavlja onaj konzervativniji, odnosno demokršćanski dio HDZ-a. Ta konzervativnija struja HDZ-a protivi se i ratifikaciji Istanbulske konvencije tvrdeći da se pod krinkom zaštite žena od nasilja želi provući rodna ideologija. Plenković ne zastupa taj stav, ali sigurno ne želi da mu se zastupnici HDZ-a raskole na ratifikaciji konvencije u Saboru. Zato još nije na dnevnom redu.

A kakva je situacija u SDP-u, drugoj stranci na hrvatskoj političkoj sceni?

Kadrovska križaljka u SDP-u i kako se ona slaže posebna je priča. I nije nimalo ugodna. Što ne iznenađuje previše. Slab predsjednik kojeg svi žele srušiti i koji nema autoriteta iz samoobrane se okružuje onima koji će ga slušati i slijepo slijediti. Glavnog i odgovornog Davora Bernardića danas štite oni uz čiju je pomoć i došao na čelo SDP-a plus dio ekipe koji se iz Praške (sjednište zagrebačkog SDP-a) preselio na Iblerov trg. Poput lijeve i desne Bernardićeve ruke u stranci, glavnog tajnika stranke Zvane Brumnića i novog regionalnog tajnika za Slavoniju Tihomira Barišića. Većini Predsjedništva, a pogotovo Kluba zastupnika, Bernardić ne vjeruje, ali više-manje tu su mu ruke vezane i ono što je mogao napraviti da preživi napravio je. Dio zastupnika u Saboru marginalizirao je, dijelu zaprijetio izbacivanjem iz stranke, što bi vjerojatno i proveo da mu dio zastupnika nije zaprijetio odlaskom iz stranke, a dio je “kupio” pozicijama i funkcijama u Saboru. I sada preživljava vjerojatno do novih parlamentarnih izbora kad će on biti taj koji će sastavljati nove liste i birati tko će se na njima naći. I dok su mu ruke, barem što se tiče Kluba, trenutačno vezane, jer u njemu ima to što je zatekao, na terenu je situacija znatno drukčija. Tu novi šef, kažu naši izvori, itekako nastoji poboljšati krvnu sliku u svoju korist zbog čega se ne preza ni od izbornog inženjeringa – raspuštaju se organizacije, izbacuju članovi, upisuju novi... Negdje mu prođe, a negdje i ne.

Za sada su određene promjene i neke određene smjene starih kadrova vidljive u gradskim organizacijama koje su već provele izbore za nova vodstva. U Šibeniku je, primjerice, gradsku organizaciju od Franka Vidovića preuzeo Tonči Restović kojim se, kažu dobro upućeni, iz središnjice neće moći upravljati. Restović je bio jedini kandidat na provedenim izborima jer se Vidović nije ni kandidirao zbog lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima. Gubitkom baze Vidoviću je utjecaj koji je do sada imao oslabio iako još ne potpuno s obzirom na to da je i dalje član Predsjedništva SDP-a i jedan od najbližih ljudi Davora Bernardića.

Lovro Kuščević Ministar Kuščević u zabludi Lex šerif nije trebao, godišnje je padalo samo 13 proračuna

Do promjene je došlo i u Osijeku gdje na čelu ogranizacije više nije Biljana Borzan. No njezina je situacija ipak paradoksalna jer unatoč gubitku terena ima veći utjecaj u SDP-u nego prije, i to zahvaljujući kvalitetnom radu u Europskom parlamentu. Do smjenjivanja je došlo i u Puli gdje na čelu pulskog SDP-a više nije Danijel Ferić nego nova mlada nada Sanja Radolović.

Raskol u Vukovaru zbog Sabe

Utjecaj u SDP-u polako gube i neki koji nisu bili u vodstvu organizacija, ali su uvijek imali jak utjecaj na terenu. Poput Zvonimira Mršića, bivšeg gradonačelnika Koprivnice i predsjednika uprave Podravke. Njegov utjecaj u koprivničko-križevačkom SDP-u uvijek je bio neosporan. Mršić ga ima i danas, ali iz činjenice da više nije ni gradonačelnik niti je na čelu Podravke nema jednaku snagu u SDP-u kakvu je imao prije. Isti utjecaj više nema ni Zdravko Ronko koji se godinama u Požegi i Požeško-slavonskoj županiji izmjenjivao na pozicijama šefa gradske i županijske organizacije, a bio je i župan.

Jedan od onih koji je odlaskom Zorana Milanovića, a dolaskom novog predsjednika ostao bez potpunog utjecaja i bivši je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji je godinama vedrio i oblačio brodsko-posavskim SDP-om. Promjenom šefa stranke utjecaj mu je oslabio, a potkraj 2016. godine dao je ostavku na mjesto šefa županijske organizacije nezadovoljan upravo kadroviranjem novog šefa Bernardića.

“Bero – novi si selektor koji mora izabrati stručni tim, igrače na terenu i taktiku igre kako bi došao do pobjede. Stoga se pomičem iz ekipe. Naime, ne mogu i ne znam igrati s dijelom igrača u našoj stranci kojima su najvažnije trening-utakmice unutar momčadi s puno nesportskih startova i udaraca iza leđa ili ispod pojasa. U svojoj sportskoj karijeri uvijek sam znao tko mi je pravi suparnik i kako se sa svojom ekipom gine na terenu za pobjedu u derbiju ili osvaja prvenstvo”, napisao je Bernardiću Jakovina. Godinu dana kasnije, sredinom prosinca prošle godine, Jakovina je odlučio i otići iz SDP-a.

Izbori u gradskim organizacijama te stranke nisu samo eliminirali neke stare kadrove već i u prvi plan vratili neke koji su već otišli, čime se objelodanila sva dubina krize koju SDP kao stranka prolazi. Jer su pokazali da nisu u stanju riješiti ni jedan problem koji im se nađe na putu. Štoviše, za problem su i sami krivi. Riječ je o Željku Sabi, bivšem vukovarskom gradonačelniku koji je unatoč pravomoćnoj presudi za pokušaj podmićivanja HDZ-ovih vijećnika izabran za predsjednika vukovarskog SDP-a. Njegov povratak doslovce je paralizirao tu organizaciju. U gradskom odboru SDP-a koji broji 18 članova pola ih je, nezadovoljno povratkom Sabe, dalo ostavke pa je odbor spao na devetero članova odanih Sabi s kojima novi predsjednik nema kvorum pa ne može donijeti ni jednu odluku. Međutim, Sabo je na svoju ruku kooptirao dvoje članova u gradski odbor kako bi mogao raditi, radi čega je prijavljen Statutarnoj komisiji stranke. I sad se čeka pravorijek. Mnogi u SDP-u ogorčeni su takvim razvojem događaja. Pitaju se kako se uopće moglo dogoditi da se Sabo kandidira i je li u tome imao blagoslov vrha stranke.

Ništa mirnije nije ni u Splitu gdje je novi predsjednik organizacije optužen da je fizički napao kolegicu, ali ni u Slavonskom Brodu gdje su pod sumnjivim okolnostima brisani članovi i upisivani novi.

No prave bi promjene u SDP-u tek mogle nastupiti. Kao prvo jer se još čekaju izbori za šefa riječkog SDP-a u kojem bi također, priča se, moglo doći do smjenjivanja. Dugogodišnji vođa Vojko Obersnel već je najavio da se više ne namjerava kandidirati za gradonačelnika, a trenutačno svi kao ozebli sunce čekaju da kaže namjerava li ili ne ponovno se kandidirati za šefa gradske organizacije. Ako se Obersnel odluči povući, tada i Rijeku, nakon više godina, očekuje promjena, a u SDP-u se može čuti da najviše šanse da ga zamijeni ima njegov dogradonačelnik Marko Filipović koji je, čuje se, prihvatljiv i jednoj i drugoj struji. Nakon izbora za Rijeku uslijedit će i izbori za županijske organizacije gdje će doći do sukobljavanja dviju struja, a bitka svih bitaka očekuje se u Zagrebu u kojem je organizaciju godinama vodio upravo Davor Bernardić i doveo je na vrlo niske grane. Upravo zbog Zagreba koji je najvažnija organizacija SDP-a, jer Zagreb znače i četiri izborne jedinice, sve i stoji. I još se ne zna kada će se točno izbori za županijske organizacije uopće održati. Zagreb je Bernardiću iznimno važan jer je upravo on bio godinama na čelu zagrebačke organizacije i iz nje je crpio svoju snagu. Zahvaljujući zagrebačkoj organizaciji Bernardić je i postao šef SDP-a i zbog svega toga svakako na čelu Zagreba želi imati svog čovjeka. A pravu i kvalitetnu osobu za to nema.

Njegov kandidat navodno je Denis Hrestak, iako dobro upućeni kažu da ni on nije do kraja po volji Bernardića, ali da jednostavno nema nekoga drugoga koga bi u ovoj situaciji mogao podržati.

U strankama faktor lojalnosti često nadvlada mogućnost napredovanja obrazovanih i kvalitetnih političkih kadrova. I HDZ i SDP velikim dijelom održavaju klijentelistički sustav jer je još uvijek glavni motiv bavljenja politikom postizanje pozicija.

Podobni i nakon afera

Naravno, nitko ne očekuje da stranački ljudi izgaraju na terenu i sinekure potom prepuste takozvanim stručnjacima. Ali sve dok se barem donekle ne promijeni model klijentelizma i isključive lojalnosti šefu stranke, Hrvatska neće biti mjesto napretka. Najporaznije je kad se izraubani politički kadrovi pojave na raznim funkcijama u državnom aparatu ili javnim poduzećima jer biraču ne preostaje drugo nego da zaključi da su neki ljudi podobni i pogodni i nakon svih afera. Naravno, isključivo u javnom sektoru jer većina političara koji egzistiraju na državnom/gradskom/županijskom proračunu realni sektor nikad nije ni vidjela... 

Pogledajte galeriju dolaska članova na izvanrednu sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a:

Darko Milinović
1 / 23
Dolazak članova na izvanrednu sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a
Sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a Andrej Plenković 'Nije bilo nikakvih potresa u HDZ-u' Team Building Da zaustavi pad podrške, SDP osniva vladu u sjeni Andrej Plenković S 'BB' na 'BB+' Plenković: Povećanje rejtinga ohrabruje, Vlada nastavlja s reformama
Bojanje stana
PROLJETNI RADOVI
Osnovni "šljakerski" pribor za ličenje zidova koji bi svi trebali imati doma
PBZ
#OSTAJEMDOMA
Plaćaj račune i upravljaj svojim financijama online: savjeti za organizaciju bez odlazaka u poslovnicu banke
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.