Državna komemoracija u spomen na proboj jasenovačkih logoraša u protekle se tri godine odvijala bez nazočnosti predstavnika zajednica Židova i Srba, naroda koji su najviše stradali u ustaškom logoru smrti.
Kao neposredan povod bojkotu državne komemoracije 2016., kada su u Jasenovcu prvi put organizirane odvojene kolone sjećanja, ove su zajednice navodile marš na Vijeće za elektroničke medije u organizaciji desničarskih udruga, na čelu kojega je bio Ivan Tepeš, tadašnji potpredsjednik Sabora iz HSP-a Ante Starčevića.
Iduće godine predstavnike Židova i Srba, ali i Saveza antifašista zasmetala je spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a s natpisom “Za dom spremni”, postavljena u središtu Jasenovca.
Povijesni revizionizam
Ploča je kasnije maknuta iz Jasenovca, no nije posve uklonjena, nego je premještena u Novsku, što je bio razlog da se zaključi kako ni vlada Andreja Plenkovića nije do kraja spremna osuditi ustaštvo i NDH.
Uz to, manjinske su zajednice bile ogorčene i izjavom tadašnjeg državnog tajnika u Ministarstvu obrazovanja da su hrvatski đaci loše rezultate na PISA testiranju ostvarili zato što je među njima puno djece s posebnim potrebama i pripadnika nacionalnih manjina pa su i lani u Jasenovcu bile tri odvojene kolone.
Čitavo to vrijeme kao ključni problem zajednice navode to što je u Hrvatskoj prisutan povijesni revizionizam koji negira žrtve ustaškog režima, a od krvnika nastoji napraviti žrtvu.
Prstom se pritom upiralo ne samo u državne vlasti, nego i u Katoličku crkvu u Hrvatskoj, koja je proteklih godina u svojim prostorijama omogućavala predstavljanje knjiga koje, po sudu manjinskih zajednica, promiču takav povijesni revizionizam.
Tu je i činjenica da je u Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac svećenik Stjepan Razum, voditelj Matičnog ureda Zagrebačke nadbiskupije, a pomirenju, dakako, previše ne pomažu ni izjave sisačkog biskupa Vlade Košića da je ustaški režim bio organizirani napor da se brani Hrvatska.
Stratišta nevinih ljudi
Međutim, nekoliko događaja u proteklih mjesec dana pobudilo je nadu da je komunikacija ipak moguća. Sredinom siječnja u Požegi su se na poziv Antuna Škvorčevića, tamošnjeg biskupa i predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog, sastali episkopi Srpske pravoslavne crkve i predstavnici HBK.
Uz domaćina Škvorčevića, na sastanku su bili mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, episkop gornjokarlovački Gerasim Popović, episkop slavonski Jovan Ćulibrk, episkop dalmatinski Nikodim Kosović te episkop osječko-poljski i baranjski Heruvim Đermanović, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić te hvarski biskup i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Petar Palić.
Poslije sastanka je odaslana zajednička izjava kojom se poziva na pomirbu. “Svjesni smo da međusobnim optuživanjem, manipuliranjem povijesnom istinom, interpretacijom ratnih događaja za dnevnopolitičke svrhe, vrijeđanjima i ponižavanjima zbog pripadnosti određenoj naciji ili vjeri, ostajemo zarobljenicima prošlosti i gubitnicima u sadašnjosti.
Zauzimamo se da se znanstveno istraži i argumentirano utvrdi istina o stradanju za vrijeme II. svjetskog rata i u vrijeme rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. kako bi se prestalo licitirati s brojem stradalih”, napisali su velikodostojnici dviju crkava.
No daleko veću pozornost pobudila je zajednička katoličko-židovska molitva za žrtve holokausta pred zagrebačkom katedralom. Poruka kardinala Josipa Bozanića kako posebnu pozornost treba posvetiti onome što se događalo u Hrvatskoj, “bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi” naišla je na unisono odobravanje židovskih zajednica.
Neke su reakcije bile čak i euforične. Julija Koš, koja je na skupu bila kao visoka predstavnica rabina Kotela Da-Dona, zaključila je tako da je riječ o tako velikom događaju da se njegovo značenje još ne može sagledati. Slično su reagirali i drugi predstavnici židovske zajednice.
Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus kazao je kako je zajednički molitveno-komemoracijski skup pred katedralom prigoda da se skine ljaga koja stoji nad Hrvatskom,“zbog nekolicine ljudi koji to rade na štetu Hrvatske”. Tada je dodao i kako se nada da je ovo dobar korak da ove godine u Jasenovcu bude jedna kolona sjećanja, no dan kasnije njegov je entuzijazam ponešto splasnuo.
Dogodilo se to nakon što je Međunarodni dan sjećanja na holokaust obilježen u Saboru, pri čemu je predsjednik Sabora Gordan Jandroković održao govor u kojem ni jednom riječju nije spomenuo ni NDH ni ustaše i Jasenovac.
– Ne smije se ostavljati dojam da se holokaust događao negdje drugdje. Potrebno je jasno reći što se dogodilo, a ne da se jedno stradanje pokriva drugim – rekao je Kraus. Iako pozdravlja Bozanićev govor i “potpisuje svaku kardinalovu riječ”, Kraus napominje kako je za jedinstvenu kolonu sjećanja u Jasenovcu nužno da i državne vlasti naprave neke korake.
Isto govori i povjesničar Ivo Goldstein, prvi predsjednik židovske općine Bet Israel, koji poruku kardinala Bozanića smatra “više nego dobrodošlom”.
– Ona ide u pravom smjeru, ali tek je korak prema onome što bi Crkva trebala napraviti. Prvo bi trebala zaustaviti djelovanje revizionista u vlastitim redovima, od kojih su neki na visokim i odgovornim položajima, da crkveni tisak više ne promovira revizionističke stavove, da se takva izdanja ne promoviraju u prostorima u crkvenom vlasništvu i da visoki predstavnik Katoličke crkve u Hrvatskoj dođe na komemoraciju u Jasenovcu.
To bi morao biti jedan od biskupa, a bilo bi primjereno da dođe nadbiskup i kardinal Bozanić, s kojim sam o odlasku u Jasenovac razgovarao prije više od 10 godina. Bio bi to iznimno značajan događaj – komentirao nam je Goldstein.
Kad je riječ o svjetovnim vlastima, kaže kako je doista neobično da predsjednik Sabora u svom govoru povodom Dana sjećanja na holokaust nije spomenuo ni NDH ni Jasenovac.
Što se plasira u javnost
– Ako državne vlasti iskreno žele jedinstvenu komemoraciju, onda neka znaju da Vlada prvo treba zaustaviti financiranje revizionističkih društava, što sada čini.
Na samoj komemoraciji nužno je da netko nešto kaže, drugim riječima da jasno osudi ustaški genocid nad Srbima, Romima i Židovima i teror i masovni zločin nad Hrvatima. Trebalo bi prestati manipulirati poviješću Drugog svjetskog rata, „izjednačavati totalitarizme“, isticati isključivo žrtve 1945. i iskrivljavati kontekst u kojem su ti ljudi stradali.
Osim toga, valja posvetiti dostojnu pažnju žrtvama 1941. - 1945. godine. Ako gledate što se u Hrvatskoj danas plasira u javnost, ispada kao da je rat počeo u prvim danima svibnja 1945. godine, a sve do tada kao da je bila liberalna demokracija – uvjeren je Goldstein.
Uz to, smatra kako bi minimum, što je već predlagao Vladi, bio da se pokrene projekt cjelovite obrade popisa žrtava Jasenovca, zajedno s Beogradom i Sarajevom, a koji se, kaže, može realizirati samo u suradnji između država i institucija.
– To je krajnje osjetljiva tema, ali naša je dužnost u Hrvatskoj pokrenuti je sada i zaključiti u neko dogledno vrijeme. To je naša generacija dužna obaviti, jer nemamo pravo ostavljati taj problem djeci i unucima. Realizacija tog projekta je preduvjet bržeg procesa pomirenja.
Krajnje je vrijeme da se počnemo dijeliti na Hrvate i Srbe koji žele pomirenje i smirivanje stanja s jedne strane, te na one koji to ne žele s druge. Alternativu tome ne vidim – poručuje. Podsjeća i da je Hrvatska na samo 11 mjeseci od početka predsjedanja EU.
Suludo desničarenje
– Činjenica da je revizionizam ovdje tako jak jest sramota i predstavlja opterećenje s kojim se naša zemlja ne može nositi.
Suluda desničarska politika želi nametnuti Hrvatskoj biljeg ustaštva, što je povijesno netočno, jer ova je zemlja većinom bila uz partizane. Dok se mnogi guraju u antifašistički blok, a bili su većinski na nacifašističkoj strani, mi činimo suprotno.
Stvarno smo jedinstveni u svijetu – uvjeren je. Nešto oprezniji su u srpskoj zajednici. Milorad Pupovac na čelu je Srpskog narodnog vijeća, koje je koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine, ali i SDSS-a, koalicijskog partnera u Plenkovićevoj vladi. On kaže kako odluka o komemoraciji u Jasenovcu još nije donesena, ali da se o svemu razgovara s koalicijskim partnerima.
– Kroz neko vrijeme imat ćemo stav kako se postaviti prema prevladavanju prakse koja postoji posljednje tri godine. S naše strane postoji interes i volja da bude jedna kolona sjećanja. Odvojene kolone nisu bile naša želja, ali kako se okolnosti nisu mijenjale, bilo je dovoljno razloga da se one dogode – objašnjava Pupovac.
Kada je riječ o porukama kardinala Bozanića, na pitanje očekuje li da će te poruke konačno pokrenuti neke procese unutar same Crkve, a onda i u društvu, Pupovac uzvraća kako su očekivanja SNV-a “u skladu s važnošću Crkve u našem društvu”.
– Poruka kardinala Bozanića bila je zapažena i u srpskim krugovima i sasvim je sigurno da će se ona pomno analizirati – poručuje Pupovac.
Tko su useljenici u Hrvatsku
Ma mrš.