Nakon četverogodišnje stanke, Hrvatska radiotelevizija ponovno je otvorila svoje dopisništvo u Mostaru. Za desetak dana istim povodom održat će se svečanost i u Sarajevu. Dopisništvima će tehnički uspostaviti kvalitetniju vezu sa svojim najbližim susjedom (BiH). Taj čin doživljen je i kao povratak HRT-a među sunarodnjake. Koje je bio gotovo napustio. A imao je obvezu uime svog osnivača (RH) medijski skrbiti o njima.
Mala dopisništva u Mostaru i Sarajevu tek se mogu promatrati kao medijski zaokret Hrvatske prema susjedu i sunarodnjacima. Takvu poruku prepoznali su Hrvati u BiH. Zato su na svečanosti i bili njihovi najvažniji predstavnici iz svih sfera života. Javno su dana obećanja. Njih sada treba ispuniti. Kako se ponovno ne bi dogodio bijeg HRT-a iz BiH.
HRT je svoje dopisništvo u BiH prvi put otvorio u ratnim uvjetima 1992. u Širokome Brijegu. U jednom razdoblju imao je 60 ljudi. S Erotelom, kojem je bio 76-postotni vlasnik, dnevno je proizvodio sat i pol programa. Uz studio u Širokome Brijegu, postojala su dopisništva u Mostaru, Sarajevu, Kiseljaku, Travniku i Livnu. U sklopu županijskih panorama svakim radnim danom na HRT 2 emitirana je polusatna kronika Herceg Bosne.
Zanimanje HRT-a za Hrvate u BiH smanjivalo se kako je odmicalo vrijeme. Osobito nakon što je ugašen Erotel. Službeni razlog za takav potez bio je što je međunarodna zajednica tražila da se smanji broj odašiljača i udio HRT-ova vlasništva. Kada to nije prihvaćeno 2000. godine, nasilno su ga ugasili i odašiljače ustupili Federalnoj televiziji. Od tada Hrvati u BiH traže treći kanal i prigovaraju HRT-u da ih je i on zaboravio.
HRT-ov program jako je gledan i preko granice. Vidi se zahvaljujući tzv. prelijevanju signala, odnosno preko zemaljske mreže odašiljača koji su postavljeni u pograničnom području te preko satelita i kabela. Na takav način pokrivena je bar polovina teritorija BiH. Ako već Hrvatima u BiH neki drugi ne dopuštaju treći kanal, može li im Hrvatska osigurati jedan od svojih brojnih kanala? Ili pak zajedno s tamošnjim TV kućama u BiH otvoriti HRT 6. Za to postoje sve zakonske mogućnosti. Promijenjen je Zakon o stranim ulaganjima po kojemu sada i stranci mogu imati svoje medije u BiH. Amerikanci, Europljani, Arapi, Srbi to su već iskoristili. Čak je i Katar u Sarajevu otvorio Al Jazeeru.
Hrvatska država i hrvatski narod u BiH u zajedničkoj vlasničkoj strukturi mogu otvoriti HRT 6 u BiH. U sinergiji domaćih kadrova i postojeće infrastrukture to bi bio funkcionalan i kvalitetan sustav. Jednom bi se time zauvijek riješio problem medijske izolacije. Ako je televizija uistinu dalekovidnica, onda bi bar strateški trebala razmatrati i takve poteze. Bude li pak slijedila politiku svog osnivača (RH), čije su vlade često bile kratkovidne, onda je otvaranje dopisništva u Mostaru bilo samo predstava za vlastite potrebe državne televizije.
A sve će to platiti građani Republike Hrvatske. Pogotovo oni iz županija u kojima HRT ne želi otvoriti dopisništvo, jer možda nisu dovoljno veliki Hrvati.