Zašto psi i mačke ljeti više spavaju i manje jedu? Stručnjaci objašnjavaju kada je to normalno, a kada trebate potražiti pomoć
Ljeto i visoke temperature ne utječu samo na ljude. Mačke i psi također teže podnose vrućinu pa se njihove svakodnevne navike mijenjaju, osobito tijekom toplinskih valova. Stručnjaci ističu da su neke promjene potpuno prirodne, dok druge mogu biti znak da je ljubimac u opasnosti. Psi i mačke tijekom toplinskih valova često više odmaraju, traže hladnija mjesta i imaju slabiji apetit, no veterinari upozoravaju da postoje situacije u kojima takvo ponašanje može upućivati na ozbiljan zdravstveni problem.
Ljetne vrućine mogu biti jednako zahtjevne za pse i mačke kao i za ljude. Budući da im je normalna tjelesna temperatura viša nego kod čovjeka, između 38,3 i 39,2 Celzijeva stupnja, veći je rizik od pregrijavanja. Stručnjaci organizacije Companion Animals New Zealand ističu kako je važno znati razlikovati uobičajeno prilagođavanje visokim temperaturama od simptoma toplinskog stresa.
Više spavanja, manje kretanja: Tijekom toplinskog vala organizam psa ili mačke nastoji proizvesti što manje dodatne topline, zbog čega se ljubimci prirodno manje kreću i više odmaraju. Nije neobično da veći dio dana provedu spavajući ili ležeći na hladnim površinama poput keramičkih pločica, dok aktivniji postaju tek rano ujutro ili navečer, kada temperature padnu. Mačke se rashlađuju njegovanjem dlake, traženjem hlada i hladnih površina te u manjoj mjeri znojenjem preko jastučića na šapama. Psi najveći dio topline oslobađaju dahtanjem, a rashlađuju se i ležanjem na hladnim podovima, smanjenjem aktivnosti te češćim pijenjem vode.
Gubitak apetita: Smanjen interes za hranu također može biti normalna reakcija na vrućinu. Budući da se tijekom probave oslobađa dodatna toplina, mnogi psi i mačke za velikih vrućina jedu manje ili obroke ostavljaju za hladnije dijelove dana. Stručnjaci savjetuju da se ljubimcima uvijek osigura svježa voda te da se posude postave na više mjesta u domu ili dvorištu. Životinje koje se hrane suhom hranom obično imaju veće potrebe za unosom tekućine od onih koje jedu mokru hranu.
Najugroženiji ljubimci: Veći rizik od pregrijavanja imaju štenci i mačići, starije životinje, kućni ljubimci s kroničnim bolestima te pasmine spljoštene njuške, poput francuskih i engleskih buldoga te perzijskih mačaka. Problem mogu predstavljati i tamna ili vrlo gusta dlaka, kao i prekomjerna tjelesna težina.
Puno vode i opreza: Ako ljubimac samo miruje, povremeno pije vodu i normalno reagira na okolinu, riječ je najvjerojatnije o uobičajenoj prilagodbi visokim temperaturama. Veterinarsku pomoć treba potražiti ako se pojave izrazito otežano ili ubrzano disanje, pretjerano dahtanje, zbunjenost, povraćanje, proljev, teturanje, kolaps ili gubitak svijesti. Kod mačaka je posebno važno obratiti pozornost na dahtanje jer ono nije uobičajen način rashlađivanja i može biti znak ozbiljnog pregrijavanja. Stručnjaci preporučuju da psi i mačke uvijek imaju pristup svježoj vodi, hladovini i dobro prozračenom prostoru. Šetnje pasa najbolje je planirati rano ujutro ili nakon zalaska sunca jer se asfalt tijekom dana može zagrijati do temperatura koje mogu izazvati opekline na šapama. Ukoliko posumnjate na toplinski udar, ljubimca treba odmah premjestiti u hladniji prostor i postupno ga rashlađivati mlakom, a ne ledenom vodom te što prije kontaktirati veterinara.
