Zaboravite na najfinije komade bifteka, teleću krv koja se koristi u farmaceutskoj industriji ili srčane zaliske za transplantaciju. Najvrjednija stvar koja se može izvaditi iz goveda su žučni kamenci, male, stvrdnute tvorevine koje se povremeno pronađu u žučnom mjehuru životinje. Njihova cijena na svjetskom tržištu doseže apsolutno nevjerojatne razine, s iznosima koji se penju i do 5.800 dolara, odnosno oko 5.050 eura, za jednu uncu (približno 28 grama). Usporedbe radi, to je gotovo dvostruko više od trenutne cijene 24-karatnog zlata. Tržište je posljednjih godina doslovno eksplodiralo; dok se prije desetak godina za kilogram najkvalitetnijih kamenaca moglo dobiti oko 20.000 dolara, danas ta brojka u nekim slučajevima premašuje i 330.000 dolara, što predstavlja porast veći od 1500 posto.
Glavni pokretač ove nevjerojatne potražnje je tradicionalna kineska medicina (TCM), gdje se goveđi žučni kamenci, poznati kao Niu Huang ili Calculus bovis, tisućama godina koriste kao moćan sastojak. Vjeruje se da prah samljevenih kamenaca pomaže u liječenju niza teških stanja, od visokih temperatura i konvulzija do oporavka nakon moždanog udara, ali i kod ublažavanja simptoma kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije. S obzirom na to da je tržište tradicionalne kineske medicine procijenjeno na desetke milijardi dolara godišnje, a broj pacijenata s kroničnim bolestima u Kini nezaustavljivo raste, potražnja za ovim rijetkim resursom samo se povećava. Iako znanstvena zajednica još uvijek s oprezom pristupa tvrdnjama o njihovoj ljekovitosti, studije, poput one provedene na Sveučilištu u Hong Kongu, istražuju neuroprotektivne učinke spojeva iz kamenaca, dajući određenu vjerodostojnost drevnoj praksi.
Ono što dodatno diže cijenu jest iznimna rijetkost. Kamenci se, za razliku od ljudskih koji su većinom od kolesterola, kod goveda sastoje od kalcijevih soli i bilirubina, a formiraju se tek kod malog postotka životinja. Procjenjuje se da je potrebno obraditi na desetke tisuća grla stoke kako bi se prikupio samo jedan kilogram kvalitetnih kamenaca. Paradoksalno, modernizacija stočarstva dodatno smanjuje njihovu dostupnost. Naime, kamenci se češće razvijaju kod starijih životinja, no današnji uzgoj favorizira klanje mlađih goveda radi efikasnije proizvodnje mesa. Brazil, kao najveći svjetski izvoznik govedine, istovremeno je i najveći proizvođač kamenaca, no čak i tamo godišnja proizvodnja iznosi skromnih dvije tisuće kilograma.
Ekstremna vrijednost ovog nusproizvoda neizbježno je privukla i tamnu stranu ljudske prirode. Diljem svijeta razvilo se unosno crno tržište, a priče o krađama i nasilju postale su svakodnevica. U Brazilu su zabilježene oružane pljačke farmi i klaonica, gdje su naoružane bande upadale isključivo u potrazi za ovim "goveđim zlatom". Radnici u pogonima za preradu mesa često su pod strogim nadzorom jer su pokušaji krađe postali uobičajeni. Krijumčari koriste sofisticirane metode kako bi kamence prenijeli preko granice, skrivajući ih u raznim predmetima kako bi izbjegli carinu i poreze. Uz to, na tržištu su se pojavile i brojne krivotvorine, gdje se u prave kamence ubrizgava šećer ili ciglena prašina kako bi im se umjetno povećala težina i, naravno, zarada.
Hrvatska propušta priliku vrijednu milijune
Dok se u svijetu vodi prava bitka za svaki gram goveđih žučnih kamenaca, situacija u Hrvatskoj i regiji potpuno je drukčija. U većini domaćih klaonica žučni mjehur, zajedno s potencijalno vrijednim sadržajem, tretira se kao klaonički otpad niske kategorije i jednostavno se baca. Svijest o njihovoj vrijednosti iznimno je niska, a time se propušta prilika za zaradu koja bi mogla biti značajna, ne samo za pojedine klaonice već i za cjelokupnu mesnu industriju. Iako postoje specijalizirane tvrtke i online platforme koje nude otkup, većina proizvođača mesa nije ni svjesna da doslovno bacaju bogatstvo. Taj "otpad" mogao bi predstavljati značajan izvor dodatnih prihoda, no zbog neznanja i nedostatka organiziranog sustava prikupljanja, ovo skriveno blago najčešće završi uništeno.
Otvori KEKS Pay
