Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Respiratorne infekcije: Najčešće bolesti čovjeka

Akutne respiratorne infekcije (ARI), odnosno akutne upalne bolesti dišnoga sustava najčešće su infekcije suvremenog čovjeka. One čine dvije trećine svih infekcija.
28. prosinca 2009. u 16:00 0 komentara 3446 prikaza
gripa
Foto: Ivica Galović/Pixsell

Odrasli čovjek u prosjeku oboli između tri i pet puta godišnje, djeca češće, u prosjeku između četiri i sedam puta, a ona koja borave u kolektivu (dječji vrtići) još i češće - i do deset puta na godinu. Zato se u našoj svakodnevnoj komunikaciji respiratorne infekcije izjednačuju s pojmom bolesti uopće. Kada nekome kažete da ste jučer bili bolesni, obično bez daljeg objašnjenja ili pitanja sugovornika, svi jednoznačno misle da ste imali neku respiratornu infekciju, odnosno prehladu.

U zdravstvenom se sustavu u Hrvatskoj godišnje registrira oko 2,5 milijuna bolesnika s akutnim respiratornim infekcijama, odnosno one sudjeluju s oko 30 posto u ukupnom pobolu pučanstva. Najčešće se pojavljuju u djece predškolskog uzrasta (0-6 godina) jer čine 51posto svih bolesti te dobne skupine. U dobnoj skupini od 7 do 19 godina, dakle u školske djece ARI sudjeluju sa 47 posto u svim bolestima, a u odraslih je njihov udio oko 20 posto. Višestruko su češće infekcije gornjeg dijela dišnog sustava, koje su, u pravilu, mnogo lakše od infekcija u donjem dijelu. U nas se svake godine registrira prosječno oko 100.000 oboljelih od gripe.

Učestalost akutnih respiratornih infekcija i sada je, kao i u prošlosti, jednako velika, unatoč svim civilizacijskim naprecima i uspjesima u kliničkoj medicini i javnome zdravstvu, odnosno mogućnostima u dijagnosticiranju, liječenju i sprečavanju infekcija. Više je razloga tome. Čovjekov dišni sustav najotvoreniji je organski sustav uopće, koji je u neprekidnoj komunikaciji s vanjskom sredinom. Ostali razlozi velike učestalosti ARI-ja nalaze se brojnosti i prirodi uzročnika. Postoji pravo mnoštvo različitih uzročnih mikroorganizama s brojnim antigenskim tipovima, koji se vrlo lako prenose (kapljičnim putem i dodirom). Više od 500 antigenski različitih tipova i podtipova mikroorganizama mogu biti uzročnicima ARI-ja. Među njima su najbrojniji i najzastupljeniji respiratorni virusi koji su odgovorni za više od 85 posto svih ARI-ja.

Zbog toga su i naše mogućnosti sprečavanja i liječenja tih infekcija vrlo skromne, jer ne postoje učinkoviti i sigurni specifični antivirusni lijekovi za liječenje virusnih respiratornih infekcija, a antibiotici djeluju samo na bakterije.

Akutne respiratorne infekcije: razlozi velike učestalosti

ZNAČAJKE DOMAĆINA: • Dišni sustav je najotvoreniji organski sustav koji je u neprekidnoj komunikaciji s vanjskom sredinom.

ZNAČAJKE UZROČNIKA: • Mnoštvo različitih mikroorganizama s brojnim antigenskim tipovima. • Vrlo lak način prijenosa infekcija (dodir, kapljični put, aerosol).
• Skromne mogućnosti liječenja (za virusne uzročnike nema specifičnog lijeka).
 • Skromne mogućnosti sprečavanja (opće su mjere neučinkovite, a zaštita cijepljenjem je ograničena na vrlo mali broj uzročnika).

Bolesnici s ARI-jem, poglavito oni s infekcijama gornjih dišnih putova, najčešći su posjetitelji pedijatrijskih i drugih ordinacija primarne zdravstvene zaštite. ARI je i najčešći razlog propisivanja antibiotika, te glavni razlog za izbivanje s posla i iz škole. Izravni i posredni troškovi zbrinjavanja ARI-ja iznose oko 30 posto ukupne zdravstvene potrošnje u jednoj državi. Za liječenje ARI-ja troši se oko 70 posto svih antibiotika koji se uzimaju na usta, a za sve druge infekcije 30 posto. Zacijelo se najveća  zlouporaba antibiotika događa uprav za nepotrebno liječenje virusnih infekcija gornjeg dijela dišnog sustava, poglavito u djece.

Primijeniti ili ne primijeniti antibiotik pri akutnoj upali gornjih dišnih putova jedna je od najčešćih dilema svakodnevne prakse suvremene medicine. Temeljni problem u liječenju pojavljuje se zbog nemogućnosti brzog i točnog etiološkog dijagnosticiranja, odnosno laboratorijskog dokazivanja brojnih i raznovrsnih uzročnika ARI-ja. Posljedica je neodgovarajuće, često nepotrebno, neracionalno i neučinkovito liječenje. Osim što ne koristi bolesnicima, nerazborita i nepotrebna primjena antibiotika u virusnim respiratornim infekcijama višestruko je štetna.

Uz velike troškove, povezana je i s čestim neželjenim događajima, odnosno nuspojavama. One se češće zapažaju u djece nego u odraslih, a najučestalije su smetnje u probavnom sustavu (mučnina, povraćanje, proljev, oštećenje jetre), a potom pojava osipa. Osobito velika potrošnja antibiotika u liječenju ARI-ja odgovorna je i za pojavu otpornosti (rezistencije) bakterija na najčešće primjenjivane antibiotike.

Rezistencija stalno raste, pa je već danas vrlo aktualan problem u liječenju svih najvažnijih bakterijskih uzročnika ARI-ja. I u nas je više od 30 posto sojeva streptococcus pneumoniae (pneumokok) umjereno rezistentno na penicilin i makrolide. No, na sreću, laboratorijski utvrđena rezistencija najčešće ne označuje i nemogućnost, odnosno neuspjeh liječenja određenim antibiotikom, osim ako je bolest uzrokovana visokorezistentnim sojevima. Važno je istaknuti da ne postoji rezistencija beta-hemolitičkog streptokoka (uzročnik angine) na penicilin.

Urednik i voditelj HTV-ove emisije Nedeljom u 2, Aleksandar Stankovic
Iskren
Stanković oduševljen: Ovo je muškarac koji zna što hoće, a ne Milanović i Jandroković
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.