Sreća je bolji prediktor dugog života nego kolesterol, tvrdi dr. Robert Waldinger, psihijatar i voditelj najdugovječnijeg istraživanja o zdravlju i zadovoljstvu, Harvard Adult Development Study. Ova jedinstvena studija je započela još 1938. praćenjem 724 muškarca, a danas obuhvaća više od 2500 sudionika, uključujući i djecu izvorne skupine. Desetljećima su prikupljani medicinski podaci, intervjui i upitnici, a zaključci su sažeti u knjizi 'The Good Life', koju je Waldinger napisao s dr. Marcom Schulzom, piše The Healthy.
Waldinger u svojem djelu upozorava da smo često zavedeni oko izvora sreće. Prva zabluda je da je moderno društvo usmjereno na to da budemo sretni: i uza sve gadgete, zabavu i 'self-help' metode, mnoge institucije stavljaju druge prioritete ispred dobrobiti ljudi. Druga zabluda je da je zabava isto što i sreća. Postoji hedonistička dobrobit, odnosno trenutni užitak, i eudaimonijska dobrobit, odnosno dublji, stabilniji osjećaj da je život u osnovi dobar čak i kada dan nije idealan. Upravo je ta dugoročna vrsta zadovoljstva najčvršće povezana sa zdravljem i dugovječnošću.
Treća zabluda je vjerovanje kako znamo što će nas usrećiti. Ljudi pritom često navode bogatstvo, slavu, uspješnu karijeru, putovanja i lagodan život kao recept za sreću. No, studija pokazuje da to samo po sebi ne donosi trajno zadovoljstvo. U knjizi se spominju John, bogat i ugledan odvjetnik, koji je bio jedan od najnesretnijih sudionika i godinama je imao zdravstvene probleme, te Leo, skromni profesor likovnog, prepoznat kao jedan od najsretnijih i vitalan do duboke starosti.
Najveće iznenađenje koje u studiji predstavljaju istraživači su odnosi. Ljudi koji su s 50 godina bili najzadovoljniji svojim odnosima, s 80 su bili najzdraviji, čak i pouzdanije nego što su to predviđale vrijednosti kolesterola. Nije presudan broj veza ni njihov tip, nego kvaliteta bliskosti s partnerom, obitelji, prijateljima, čak kolegama na poslu. Dobre veze snažno pomažu u nošenju sa stresom; kada su hormoni stresa bolje regulirani, smanjuje se i kronična upala u tijelu.
Autor studije je sam otkrio što svakodnevno radi kako bi bio sretniji. Svako jutro šeće u prirodi, dvaput tjedno radi trening snage, tri puta se isteže, meditira svakodnevno, ograničava društvene mreže i koristi ih za povezivanje, a ne za puko skrolanje, izbjegava multitasking i svaki dan se nekome javi. Najčešće pitanje koje mu postavljaju glasi: je li prekasno za sreću? Njegov odgovor je jasan: ne. Procjena studije je da je oko 40 posto naše sreće pod izravnom kontrolom. Naime, nije poanta čekati da se život promijeni, nego birati kako ćemo reagirati. Ako već danas želite učiniti samo jednu dobru stvar za svoje zdravlje, evo jednostavnog savjeta: sjetite se nekoga s kim se dugo niste čuli i javite mu se. Najbolje uživo, ali vrijede i poziv ili poruka. Odmah ćete se osjećati bolje.
Veljača donosi preokret koji se čeka 37 godina: Jedni će se obogatiti, a drugi propasti. Provjerite što vas čeka!
Otvori KEKS Pay
