Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Gourmet

Priroda daje ipak najbolja vina koja se pamte

Friulano, pignolo, schioppetino, ribolla gialla…autohtone su sorte regije Furlanije koje pokazuju da se i od njih mogu napraviti vina koja se nose s razvikanim svjetskim sortama
02. lipnja 2015. u 23:45 0 komentara 235 prikaza
Vinari
Foto: Željko Suhadolnik
Pogledajte galeriju 1/3

Sve više je u vinogradarstvu i vinarstvu, u svijetu a i kod nas, pristaša i protagonista što prirodnije, ekološke proizvodnje. Zabilježio sam nekoliko takvih primjera za nedavna posjeta Furlaniji i Colliu/ Brdima.

Na dobrom je glasu, a u nas gotovo nepoznata, vinarija Ronco Severo u mjestašcu Prepotto blizu Udina, koju vodi Stefano Novello. Naslijedio je prije 15 godina oca, ima 11 ha, loza starih i 55 godina, vinogradi su na 250 metara, na odličnom, laporastom tlu.

– Radim sve prirodno, bez kemije, lani mi se to, u lošoj godini, pokazalo posebno dobrim, kaže, jer je bakar kojim prskam učvrstio kožicu grožđu. Želim čisto vino kakvo daju grožđe i teritorij, dodaje. Podosta je autohtonih ili regionalnih sorata, uzgaja pinot grigio (sivi), friulano (nekadašnji naziv tokaj), chardonnay, rebulu, pikolit, a od  crnih merlot, refošk i schioppetino koji potječe baš iz tog kraja. Od bijelih radi i mješavinu nazvanu Severo Bianco. Primjenjuje duge maceracije, od 28 do 40 dana, ne rabi umjetne kvasce, enzime, ni sumpor (jedino nekoliko dana prije punjenja u boce), vino ne filtrira niti ne bistri.

U bačvama vino dozrijeva 2,5 godine, merlot tri, potom još 6 mjeseci u bocama. Ima velike drvene bačve od 2-3000 litara i klasične barrique, od slavonskog hrasta. Zanimljivost: za svoja osebujna, posebna vina naručio je u Češkoj i posebne čaše, elegantne, lagane, koje su proizvedene bez olova.

Blizu je, na brdu u prelijepom krajoliku punom slikovitih vinograda, u Rosazzu, vinarija Silvana Zamoa i obitelji. Uzgajaju i lokalne, autohtone sorte kao što su rebula, malvazija, pinot sivi, friulano, pa sauvignon, od crnih merlot, cabernet sauvignon, refošk, crni pinot, pa schioppetino i pignolo. Od ovog potonjeg posebno je dojmljivo vino koje se pamti; od picolita pak rade slatko vino. Prije sedam  godina počeo je raditi u vinogradu i podrumu bez primjene kemije, i udružio se s još trojicom vinara u tom naumu kako bi i druge nagovorili.

Sada ih u tom vinogorju -  Rosazzo Collio Orientali del Friuli – slijedi već 40 vinara! Nicolo Bensa i njegova La Castellada poznat je našim upućenim vinoljupcima, njegova su se vina i u nas prodavala. Jedna je od zvijezda glasovitih Brda/Collia, susjed mu je Joško Gravner, imanje je u Oslavii/Oslavju iznad Gorizie/Gorice, na samoj (sada nevidljivoj) slovensko-talijanskoj granici.

Elegantna su to, profinjena vina koja odaju brižnu ruku i u vinogradu i nadasve u podrumu. S bratom Giorgiom vinariju je osnovao 1985. godine, sada su mu se u poslu pridružili i sinovi Stefano i Matteo. Otpočetka rabi najprirodnije moguće postupke, bez kemije, insekticida, herbicida…u potpunosti iskorištavajući izvrstan vinogradarski položaj, zdrav okoliš, mikroklimu, tlo…Duge su maceracije, s pokožicom, mošt tada počinje i vrenje s izvornim kvascima…U podrumu rabi velike drvene bačve i barrique, u kojima vino po nekoliko godina dozrijeva, potom i u bocama, pa je tako sada na tržištu najaktualnija berba 2009. Vina radi od friulana, sivog pinota, rebule, chardonnaya, sauvignona…izdvojenih po sortama, ali i mješavine kao što su Bianco della Castellada (pinot, chardonnay i sauvignon) ili Rosso dela Castellada (merlot i cabernet sauvignon).

>>Škrlet glavna uzdanica mladog vinara Voštinića

 

EKSKLUZIVNE SNIMKE
VIDEO Braća Mamić žive opušteno u BiH: Evo čime se bave u slobodno vrijeme
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.