Neugodne tjelesne promjene koje dolaze s godinama: Evo koji se dijelovi tijela rastežu, a koji se zapravo smanjuju
Kako starimo, tako naše tijelo prolazi kroz niz prirodnih promjena koje mogu utjecati na izgled i funkciju različitih dijelova. Neki dijelovi tijela s godinama se smanjuju, dok drugi mogu postajati veći ili se produljivati. Ove promjene su normalan dio starenja, ali njihovo prepoznavanje može nam pomoći bolje razumjeti svoje tijelo i očuvati zdravlje i vitalnost. Evo koji dijelovi tijela postaju veći ili duži, piše Daily Express.
Stopala: Jeste li primijetili da su vam cipele, koje su inače vaš broj, tijesne? Postoji nekoliko razloga za to. S godinama naša stopala postaju dulja jer se spljošte pod težinom tijela. Nošenje te težine svaki dan znači da tetive i ligamenti gube svoju elastičnost. S vremenom više ne drže 26 kostiju stopala zajedno jednako čvrsto, što uzrokuje širenje stopala, ali postoje i drugi razlozi zbog kojih ste možda morali uzeti broj veću obuću. Kako starimo, tako propustljive vene također omogućuju tekućini da curi u naša stopala i gležnjeve, čineći ih otečenijima. Bunioni, koštane kvržice u podnožju palca, također mogu s vremenom povećati stopala. Prema studiji u časopisu "Foot & Ankle International" prošle godine, mogu povećati duljinu stopala za do 8 milimetara i širinu za 4 milimetara. To pomaže objasniti zašto su studije otkrile da se kod osoba starijih od 40 godina duljina stopala može povećati za čak 3-4 milimetara svakog desetljeća.
Nos: S vremenom i vaš nos postaje veći. To je zato što je napravljen od mekog fleksibilnog tkiva koje s godinama gubi elastičnost, zbog čega izgleda obješenije. Jedna studija iz 2002. godine u časopisu "American Journal of Medical Genetics", u kojoj su izmjereni nosevi 500 ljudi, otkrila je da se u prosjeku duljina našeg nosa povećava za 5 milimetara između srednje dobi i kasne starosti. Drugi razlog zašto naši nosevi izgledaju veći tijekom godina jest taj što se masni jastučići na našim obrazima počinju smanjivati. Zbog toga naša lica izgledaju tanja i plića, zbog čega nos izgleda više izbočen. I postoji još jedan dio našeg lica koji se izdužuje. To je filtrum, odnosno žlijeb od baze nosa do gornje usne. Istraživanja su otkrila da se izdužuje s 1,8 centimetra na nešto manje od 2 centimetra kako se naša lica izdužuju zbog gravitacije.
Zubi: Iako nam zubi ne postaju doslovno dulji, čini se kao da je tako. Kada smo mlađi, tada su naši prednji zubi u prosjeku "dugi" oko 10–12 milimetara. No, s godinama oni počinju izgledati dulje jer desni počinju povlačiti. To otkriva veći dio zuba, sve do korijena. To znači da u kasnijoj starosti zubi mogu izgledati dugi čak 15–17 milimetara. "Tijekom vremena, naše desni se povlače zbog čimbenika poput bolesti desni uslijed nakupljanja bakterija koje uzrokuju upalu ili prekomjernog četkanja ili prirodnog stanjivanja tkiva. Naše usne također postaju tanje, otkrivajući više zuba. Zbog toga izgledaju zubi duže iako su ostali iste duljine", objasnio je stomatolog dr. Parveen Dehal.
Obrve: Dok se stopa rasta kose na glavi usporava za čak trećinu kako starimo, vjerojatno zbog manje učinkovite cirkulacije krvi u vlasištu, dlake na drugim dijelovima našeg tijela rastu duže nego ikad prije. To uključuje dlake s unutarnje strane ušiju, obrva i nosnica, gdje dlake u kasnijoj životnoj dobi mogu narasti i do 2-3 centimetra. Jedan od mogućih razloga je njihova stimulacija androgenim hormonima. Kako razine ženskih hormona koji uravnotežuju dlaku padaju i kod muškaraca i kod žena tijekom starenja, tako to omogućuje muškim hormonima da stimuliraju folikule dlake u tim područjima. Drugi razlog, kako je objasnio triholog Iain Sallis, je taj što stanice koje upravljaju ciklusom rasta dlake s godinama ne funkcioniraju jednako učinkovito. To znači da folikuli dlake u tim područjima možda ne dobivaju signal da prestanu rasti.
Grudi: Grudi se drže na mjestu mrežom vezivnog tkiva koje se naziva Cooperovi ligamenti. Ove niti povezuju tkivo dojke i mliječne kanale s unutarnjom stranom kože i vanjskim slojem masnog tkiva, djelujući poput svojevrsnog unutarnjeg grudnjaka. Kako se grudi razvijaju u pubertetu, tako su ovi ligamenti u početku dugi samo 2 do 3 centimetra. Međutim, s vremenom ih gravitacija može rastegnuti i do 11 centimetara. To je proces poznat kao ptoza koji se ocjenjuje na ljestvici od jedan do četiri. Kod mladih grudi, bradavica je obično iznad linije gdje se baza dojke susreće s prsnim košem. Do druge faze, bradavica je oko 2,5 do 7,5 centimetara ispod te točke. U trećoj fazi, dojka visi više od 3 centimetra prema dolje, a bradavica je često usmjerena prema podu. Osim učinaka gravitacije, važnu ulogu imaju i padovi razine estrogena. Nakon što razina ovog hormona opadne tijekom menopauze, mliječne žlijezde i kanali se skupljaju. Vezivno tkivo koje čini dojke čvrstim također se zamjenjuje masnim tkivom. To tkivo je teže i manje sposobno izdržati privlačnu silu gravitacije.
Ušne resice: Ušne resice sastavljene su od kože i masnog vezivnog tkiva. To ih čini mekim i fleksibilnim, ali također i podložnijim istezanju. Pregled u časopisu "Plastic and Reconstructive Surgery: Global Open" ranije ove godine otkrio je da se duljina ušnih resica povećava za oko 30 do 35 posto između 20. i 60. godine. To se događa jer koža i vezivno tkivo postupno gube elastičnost i istežu se pod djelovanjem gravitacije.
Dok neki dijelovi tijela postaju dulji ili veći, postoje i oni koji se s godinama smanjuju. Kralježnica: Niste više visoki kao nekada? Nije vam se učinilo jer se kralježnica počinje smanjivati nakon sredine tridesetih. "Kako starimo, tako smo skloni gubiti visinu, ali promjena je u početku vrlo mala. Oko 50. godine i više možete primijetiti vrlo malo smanjenje visine. Do 70. godine to smanjenje visine može biti izraženije i povremeno čak 2 do 3 centimetra", objasnio je Tim Allardyce, osteopat i fizioterapeut. Jedan od razloga je taj što diskovi između naših kralježaka, koji djeluju kao amortizeri za kralježnicu, gube tekućinu i spljošte se. "S godinama diskovi dehidriraju i gube visinu. U kralježnici postoji 23 diska i, ako svaki izgubi milimetar visine, to bi moglo rezultirati gubitkom od oko 2 centimetra", dodao je Allardyce.
Penis: Muškarci to možda ne žele priznati, ali s vremenom penis postaje kraći. Kako godine prolaze, tako se arterije u organu začepljuju masnim naslagama zvanim plak, slično kao što se nakupljaju u krvnim žilama srca, što otežava cirkulaciju. To znači da se penis više ne puni krvlju tako učinkovito kao prije. Tijekom vremena, penis također ne doseže istu duljinu u erekciji zbog smanjenja razine kolagena u erektilnom tkivu, što sprječava njegovo potpuno istezanje. Studija iz 2007. u časopisu "BJU International" mjerila je 1661 muškarca u dobi od 17 do 91 godine. Otkrila je da se u prosjeku duljina rastegnutog penisa smanjuje za 0,12 centimetra po desetljeću. Duljina u erekciji smanjuje se za 0,7 centimetra svake godine.
Nokti: Jeste li primijetili da vam nokti ne rastu tako brzo kao prije? Kako starimo, tako rastu otprilike trećinom brzine nego kada smo bili mlađi. Najbrže rastu u tinejdžerskim godinama kada dosegnu stopu rasta od oko 3-4 milimetra mjesečno. Nakon 20. godine, to se smanjuje za oko 0,5% godišnje, vjerojatno zato što opskrba krvlju vrhova prstiju postaje manje učinkovita, navodi se u studiji objavljenoj u "Indian Journal of Dermatology". "Problemi poput nedostatka minerala, medicinski problemi poput hormonske neravnoteže i neki lijekovi mogu ometati proizvodnju stanica i usporiti njihov rast", zaključio je triholog Iain Sallis
