Buđenje za mnoge predstavlja šok za organizam, a znanost potvrđuje da se upravo u ranim jutarnjim satima tijelo suočava s najvećim izazovima. Kako bi nas pripremilo za dnevne aktivnosti, tijelo pojačano luči hormone stresa poput kortizola i adrenalina, što dovodi do naglog porasta krvnog tlaka i broja otkucaja srca. Istovremeno, zbog blage dehidracije tijekom noći i sporije fibrinolitičke aktivnosti, procesa koji sprječava zgrušavanje, krv postaje gušća. Sve ove promjene predstavljaju značajno opterećenje za srce, povećavajući rizik od kardiovaskularnih bolesti, koje su vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama, prenosi New York Post.
Najpoznatiji jutarnji rizik je srčani udar. Istraživanja su pokazala da između šest sati ujutro i podneva postoji čak četrdeset posto veći rizik od srčanog udara te dvadeset devet posto veći rizik od smrti uzrokovane njime. Rizik je utrostručen u prva tri sata nakon buđenja. Iako su posebno ranjivi pušači i osobe s hipertenzijom, visokim kolesterolom, obiteljskom poviješću bolesti srca ili kroničnim stresom, opasnost prijeti svima. Kako je zabilježio dr. William J. Elliott u časopisu American Journal of Hypertension, kardiovaskularni događaji najčešći su zimi, početkom mjeseca, ponedjeljkom kod radne populacije te tijekom ranih jutarnjih sati svakoga dana.
Rizik od moždanog udara još je dramatičniji u satima nakon buđenja i, prema podacima koje navodi dr. Elliott, doseže zapanjujućih četrdeset devet posto. Većina faktora rizika koji vrijede za srčani udar primjenjivi su i na moždani udar. Analiza Američke udruge za srce potvrdila je da se i ishemijski (uzrokovan ugruškom ili blokiranom arterijom) i hemoragijski moždani udar (uzrokovan krvarenjem) značajno češće događaju u jutarnjim satima. Ovo je opovrgnulo ranije studije koje su sugerirale da se udari češće događaju tijekom spavanja.
Dva dodatna stanja koja pokazuju opasan jutarnji obrazac su ruptura abdominalne aorte i plućna embolija. Ruptura se događa kada se glavna tjelesna arterija, koja se proteže od dijafragme do trbuha, opasno proširi i oslabi. Studije pokazuju snažnu povezanost ovog stanja s cirkadijalnim ritmom, jer je usko vezana uz skokove sistoličkog krvnog tlaka i hipertenziju. S druge strane, plućna embolija nastaje kada krvni ugrušak blokira glavnu arteriju u plućima, a ako se ne liječi odmah, može biti smrtonosna. Istraživanja su potvrdila da i smrtonosne plućne embolije imaju jutarnji obrazac iz sličnih razloga kao i ostala navedena stanja, iako faktori poput spola i dobi mogu utjecati na vrijeme i težinu događaja.
Kako smanjiti rizik?
Stručnjaci sve više upozoravaju na važnost jutarnjih navika za ublažavanje ovih rizika. Savjetuje se izbjegavanje naglog ustajanja i intenzivnog vježbanja odmah nakon buđenja. Umjesto toga, preporučuje se postupno razbuđivanje, nekoliko minuta mirnog sjedenja na rubu kreveta te obavezna hidracija čašom vode kako bi se nadoknadila tekućina izgubljena tijekom noći. Istraživanja su također pokazala da je jutarnja tjelesna aktivnost, posebno između osam i jedanaest sati, povezana s najnižim rizikom od srčanih bolesti. Čak i kratka jutarnja šetnja ili istezanje mogu značajno poboljšati cirkulaciju i smanjiti rizik.
Rastuća svijest o važnosti prevencije očituje se i u novim smjernicama za liječenje hipertenzije, koje sada krvni tlak iznad 130/80 mmHg smatraju prvim stupnjem hipertenzije, naglašavajući potrebu za ranim djelovanjem. Iako još traju rasprave o kronoterapiji, odnosno usklađivanju uzimanja lijekova s biološkim satom, stručnjaci se slažu da je redovitost terapije ključna. Promjene životnih navika, redovita kontrola krvnog tlaka i kolesterola te prestanak pušenja ostaju prva i najvažnija linija obrane od kardiovaskularnih bolesti, neovisno o dobu dana.
Ako želite zdravo srce, ovo su namirnice koje morate uvrstiti u svoju prehranu već danas
Otvori KEKS Pay
