Kako hrvatski građani provode vikende, kamo putuju, kako traže smještaj, tko nam je uzor u turizmu, po čemu se Hrvatska razlikuje od ostalih destinacija? Istraživanje provedeno u sklopu projekta "Najbolje u Hrvatskoj 2013. – izabrali građani" odgovorilo je na navike hrvatskih građana. Rezultati istraživanja objavljeni su i dostupni na portalu www.NAJBOLJEuHRVATSKOJ.info te na mobilnoj aplikaciji za iPhone i ANDROID pametne telefone bestCROATIA, koja je istodobno GPS turistički vodič s više od 3000 atrakcija, planer i fotoalbum putovanja. Istraživanje za 2013. godinu provodio je portal VIKENDPLANER.info u suradnji s GFK centrom za istraživanje.
Pokazalo se da Hrvati u prosjeku 10 puta godišnje odlaze na jednodnevne vikend-izlete izvan svog mjesta boravka koji ne uključuju noćenje. Maksimalno četiri puta godišnje na ovakav izlet otiđe 23%, 5 do 10 puta njih 44%, a više od 10 puta – 27%. Na jednodnevne izlete bez noćenja nikada ne otputuje 6% hrvatskih građana. Kada su u pitanju jednodnevni vikend-izleti bez noćenja, najčešće se odabiru one destinacije koje su blizu mjestu stanovanja. Pa tako stanovnici Zagreba, Sjeverne Hrvatske, Like i Slavonije najčešće idu u kontinentalni dio Hrvatske, Istrani na sjeverni Jadran, a Dalmatinci kombiniraju srednji i južni Jadran.
Na vikende izvan mjesta boravka koji uključuju barem jedno noćenje odlazi se dvostruko rjeđe – u prosjeku pet puta godišnje. Oni u dobi od 25 do 29 godina idu nešto češće, 7 puta godišnje. Općenito gledajući, najčešće se odlazi u kontinentalni dio Hrvatske (34%), zatim na srednji (23%) i sjeverni Jadran (21%), u inozemstvo (15%), a na južni Jadran svega 7%.
Na dulji vikend, češće od ostalih, Zagrepčani odlaze na sjeverni Jadran (38%), Istrani u kontinentalni dio Hrvatske, a zbog blizine Italije, češće od ostalih otputuju u inozemstvo (24%). Više od polovice Slavonaca (57%) bira kontinentalni dio Hrvatske, dok osobe iz Sjeverne Hrvatske skoro podjednako na produljeni vikend odlaze na kontinent, srednji i sjeverni Jadran. Dalmatinci, vjerojatno bježeći od svoje svakodnevice i sunca, preferiraju kontinentalni dio zemlje (39%).
A koliko se način na koji Hrvati provode vikend razlikuje od načina na koji bi ga zapravo željeli provoditi?
Istraživanje je pokazalo da vikend najčešće provodimo odmarajući se kod kuće (40%) ili šetajući prirodom (37%). Zagrepčani se češće od ostalih odmaraju kod kuće (51%), dok Istrani češće provode vikende u prirodi (46%), najmlađi (18 – 24 g.) češće od ostalih vikende provode na kavama s društvom (35%), a oni malo stariji (25 – 29 g.) češće od ostalih druže se s prijateljima izvan kuće (39%).
Najveći dio (29%) idealnim vikendom smatra odlazak na izlet izvan svog mjesta boravka, dok je za 24% idealan vikend kombinacija rekreacije, zabave i odmora. Za 14% idealan je vikend šetnja pored mora s doručkom na sunčanoj terasi, jednom riječju, romantičan vikend.
Oni u dobi od 25 do 29 godina češće od ostalih pod idealnim vikendom podrazumijevaju kombinaciju rekreacije, zabave i odmora (38%), dok je osobama srednjih godina, od 41 do 55 godina, nešto češće idealan vikend izlet u prirodi (38%). Ljudi s mora rjeđe od ostalih idealnim vikendom zamišljaju šetnju uz more i kavu na sunce. Njima je češće od ostalih idealan vikend putovanje (Istrani – 22%), a Dalmatincima party uz roštilj i dobro piće (18%).
Ovo ljeto najveći dio hrvatskih građana namjerava otputovati na srednji Jadran (30%), slijedi sjeverni Jadran (21%), dok na južni Jadran namjerava otići njih 12%. U inozemstvo planira otputovati 10%. Ovo ljeto nema namjeru nigdje otputovati 26% hrvatskih građana, bilo iz financijskih razloga, obveza i sl.
Kada se već odluče za putovanje, hrvatski građani informacije o smještaju, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu, najčešće traže posredstvom poznatih ili prijatelja, njih čak 47%. Osim preporuka prijatelja, o smještaju se informiraju i na internetu, bilo putem službenih destinacija gradova (24%), web-stranica hotela (21%), web-stranica turističkih agencija (20%). U turističke agencije odlazi manji postotak – njih 10%.
Velika većina (88%) provjerava kvalitetu pronađenog smještaja i to najčešće preko recenzija / ocjena ljudi na portalima za rezervaciju (npr. booking.com i dr.) – 46%, slijedi provjera posredstvom poznatih (42%) te provjera na osnovi komentara na blogovima / forumima (39%).
Kao glavni nedostatak hrvatskog turizma hrvatski građani smatraju visoke cijene, bilo da se radi o smještaju (30%) ili o gastronomskoj ponudi (23%) te slabu ponudu dodatnog sadržaja (19%).
Nešto manje od polovice hrvatskih građana (46%) smatra da su prirodne ljepote i razvedena obala aspekti koji Hrvatsku razlikuju od ostalih turističkih destinacija, dok jedna trećina smatra da je čisto more to koje Hrvatsku razlikuje od ostalih destinacija. Austrija i Španjolska zemlje su za koje najveći broj hrvatskih građana smatra da nam mogu biti uzor u turizmu. Kada bi hrvatski građani mogli sjesti u fotelju ministra turizma s ciljem poboljšanja ove gospodarske grane, najveći broj bi prvo unaprijedio dodatnu ponudu (25%), a zatim snizio cijene (14%).
OVDJE pogledajte detaljne podatke istraživanja
>>Obitelj s dvoje djece ne može na more ako nema za to 7500 kuna
