Novo znanstveno istraživanje otkriva zanimljivu povezanost između godišnjeg doba u kojem ste začeti i vašeg metabolizma kasnije u životu. Prema rezultatima studije, osobe rođene u rujnu, listopadu i studenom imaju veću šansu da budu mršavije i da imaju manje masnih naslaga oko organa u usporedbi s onima rođenima u proljetnim mjesecima poput travnja i svibnja, piše Daily Mail.
Stručnjaci smatraju da hladnije godišnje doba u vrijeme začeća utječe na aktivaciju tzv. smeđeg masnog tkiva – vrste masti koja za razliku od "obične" bijele masti, sagorijeva kalorije kako bi proizvodila toplinu. Aktivnije smeđe masno tkivo znači i učinkovitiji metabolizam, što vodi do nižeg BMI-a i smanjenog rizika od nakupljanja visceralne masti, odnosno one koja se nakuplja oko unutarnjih organa.
Najhladniji mjeseci u godini – prosinac, siječanj i veljača – poklapaju se s vremenom začeća za osobe koje na svijet dolaze u rujnu, listopadu i studenom. S druge strane, oni rođeni u travnju i svibnju vjerojatno su začeti u najtoplijim mjesecima – srpnju i kolovozu – kad je efekt "hladne stimulacije" manji.
Istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Tohoku u Japanu proučili su 683 zdrave osobe, u dobi od tri do 78 godina, i svrstali ih u dvije skupine na temelju sezonskih uvjeta u trenutku njihova začeća. Jedna skupina bila je začeta tijekom hladnijih mjeseci (17. listopada – 15. travnja), a druga tijekom toplijih (16. travnja – 16. listopada).
Rezultati su pokazali da su osobe začete tijekom hladnijeg perioda imale znatno aktivnije smeđe masno tkivo, veću potrošnju energije i bolju sposobnost sagorijevanja kalorija. Zanimljivo je da je ključan čimbenik bio temperaturni raspon kojem su roditelji – osobito očevi – bili izloženi prije začeća. Naime, ranije studije sugeriraju da izlaganje očeva niskim temperaturama može ostaviti epigenetski signal u spermi koji utječe na metaboličke karakteristike potomstva.
Znanstvenici su zaključili kako je aktivnost smeđe masti "programirana unaprijed", a rezultat je izloženosti okolišnim uvjetima neposredno prije oplodnje.
Ova otkrića dodatno osvjetljavaju kompleksnu vezu između okolišnih uvjeta i zdravlja, a dolaze u trenutku kad svijet sve više upozorava na porast pretilosti – osobito među mladima. Stručnjaci smatraju kako su ovakvi trendovi rezultat kombinacije faktora – od prehrambenih navika do smanjene tjelesne aktivnosti – ali i zanemarivanja utjecaja okoliša na zdravlje od najranijih faza života.
Dr. Raffaele Teperino iz Njemačkog istraživačkog centra za zdravlje okoliša, poručuje: "Studija nas podsjeća koliko je važno zdravlje roditelja, ali i uvjeti u kojima se odvija začeće. Okolina u kojoj nastajemo oblikuje nas više nego što mislimo."
U svijetu suočenom s epidemijom pretilosti i klimatskim promjenama, ovakve spoznaje nude nove perspektive – i mogu biti koristan alat u budućim strategijama javnog zdravstva.
GALERIJA: Izbacite ih iz jelovnika: Zbog ove 4 namirnice teško gubite kilograme
Otvori KEKS Pay
