Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Britanski špijuni i američka elita ljetovali su u Haludovu, a prostitutke šetale Tkalčom

02. kolovoza 2019. u 12:02 1 komentara 162 prikaza
Tunolov u Bakarcu
Foto: Iščezla Hrvatska
Pogledajte galeriju 1/8

Nakon sjajne knjige “(Ne)poznati Hrvati“ iz pera povjesničara Tomislava Matića, a u izdanju Mozaika knjiga, stiže novo štivo koje iz ropotarnice povijesti ovaj put izvlači zaboravljene predmete, nestale građevine, obrte i običaje. Materijal za stotinjak priča knjige “Iščezla Hrvatska”, koje odgovaraju na pitanja tko je imao prvi tramvaj, kada je u Slavoniji cvjetalo svilarstvo i je li Haludovo na Krku bilo doista dekadentno okupljalište europskih industrijalaca, britanskih špijuna i američke elite koju je predvodio vlasnik Penthousea Bob Guccione, istraživao je dvije godine. Neke od priča stare su više stoljeća, neke i tisućljeća, a nekima smo i mnogi od nas bili svjedoci jer doslovno su nestale “jučer” a da to nismo ni registrirali.

– Iako sam ja kao povjesničar donosio uglavnom srednjovjekovne teme, ove suvremene na kojima je inzistirao urednik knjige bile su mi iznimno interesantne jer je nevjerojatno koliko se toga još jučer moglo vidjeti, a danas je samo uspomena. Iznenađujuće je koliko je bogata hrvatska prošlost i koliko se iz nje može naučiti – kazao je o knjizi njezin autor Tomislav Matić.

Tunolov u Bakarcu
1 / 8
Dubrovnik je dobio električni tramvaj 1910., nekoliko mjeseci nakon Zagreba.

Vještina spužvarstva od 1700.

Ostalo je, naravno, i mnogo priča koje u knjizi nisu našle mjesto bilo zato što za njih nisu mogli pronaći pouzdane podatke ili su namjerno izostavljene da bi se izbjegla preklapanja.
– S nekim pak temama smo se zaustavili na vrijeme jer smo vidjeli da postoje planovi njihove revitalizacije. To je primjerice bio slučaj sa sljemenskom žičarom i zoološkim vrtom na Marjanu – govori urednik knjige Vid Jakša Opačić. S njima ili bez njih, skrojili su poučno i zanimljivo štivo iz kojeg, ne želeći ikome pokvariti gušt otkrivanja, izdvajamo nekoliko crtica o pojedinim povijesnim draguljima poput spužvarstva na Krapnju, otočne industrije koja je cvjetala u 19. st., a danas je vidljiva u tragovima. Krapljane je vještini spužvarstva 1700., prema predaji, podučio redovnik Antun s Krete, a 1893. na Krapanj je dopremljeno i prvo ronilačko odijelo u koje se pumpom na ručni pogon upuhivao zrak. Danas je to zanimanje samo turistička atrakcija. Od 1500 stanovnika, na otoku ih je ostalo 200, a sretna je strana priče da su takav razvoj događaja spužve zacijelo dočekale s oduševljenjem.

Nova knjiga: Etgar Keret "Sedam dobrih godina" Ovaj čovjek vidi mane Hrvata, ali nas unatoč tome razumije i voli

Znate li pak da je Dubrovnik električni tramvaj dobio 1910., samo nekoliko mjeseci nakon Zagreba? Postojanja ga je došla velika nesreća 1970. kada su tramvajska kola iskočila iz tračnica i survala se preko litice u jarak pred vrata staroga grada. Ukinut je te godine 20. ožujka.
Jedna pak od priča posvećena je i zagrebačkom kupalištu na Savi na koje su u međuratnom razdoblju hrlile tisuće Zagrepčana. Na području oko današnjeg tzv. Hendrixova mosta već su u 19. st. postojala kupališta. No tek 1928. nedaleko od današnjeg Jadranskog mosta otvoreno je veliko kupalište s 900 kabina za unajmljivanje koje su građanima bile poput vikendica, i ograđenim bazenima za plivanje te tzv. babinjakom – ograđenim dijelom za žene kako bi se neometano mogle sunčati izvan dometa muških pogleda. Teško ga je oštetila velika poplava 1964. nakon koje se nije obnavljalo, a dva požara, 1993. i 1995., potpuno su ga dokrajčila.

Nova knjiga: Libby Page "Bazen" Topla priča koja dokazuje da emocije ne znače patetiku, a običnost dosadu

Malo tko od mlađih zna da je prostor ispred današnjih Prokurativa krasila golema fontana. Sagradio ju je splitski gradonačelnik Antonio Bajamonti (gradonačelnik od 1860.-1864. i 1865.-1880.) a njome je odao počast svojem pothvatu 1880. kad je popravio Dioklecijanov akvedukt i s rijeke Jadro počeo ponovno dovoditi pitku vodu u grad. Posao je povjerio kiparu Luigiju Cecconeu, a krasile su je sirene i mitološka bića. Preživjela je bombe i rat, no nova, komunistička vlast na nju gleda s gađenjem jer ju je sagradio talijanski gradonačelnik i 1947. razorena je eksplozivom. Privremeno je uskrsnula 1979. i 1980. u obliku makete za snimanja serije “Velo misto”.
Zagrebačka zloglasna četvrt nekoć su bile današnja Tkalčićeva i Medvedgradska ulica koje su crvenim svjetiljkama pozivale građane u bordele. Javne su kuće imale gradsku licenciju, a prostitutke posebnu dozvolu za rad. Na koncu je prostitucija u Hrvatskoj 1934. ipak zabranjena Zakonom o suzbijanju spolnih bolesti. Na priču pak o statičnom tunolovu u Bakarcu danas podsjećaju samo ostaci stražarskih ljestava, tzv. tunera, s kojih su u prošlom stoljeću promatrači, zvani strnari, kad bi spazili da stižu tune povikom dizali cijelo mjesto na noge. 

Olja Knežević DENIS DERK Roman o djeci komunizma koji je komunizam iznevjerio i prepustio ih prvo ulici, a potom i kapitalizmu

Prvi parni stroj na Balkanu
Samo more tvorilo je prirodnu klopku za tune koje bi uletjele u mrežu, preteg, razvučenu preko cijele vale. Ulov se potom odmah čistio i solio, a najteži primjerak tune ulovljen je 1885., težila je 336 kg. Posljednja je tuna na taj starinski način uhvaćena 1977. Listajući fotografijama bogato opremljenu knjigu, doznajemo i da je 1928. na Borongaju uspostavljena prva putnička zrakoplovna linija u Zagrebu
Da je u Tvornici papira u Rijeci počeo raditi prvi parni stroj na Balkanu, a 80-ih je proizvodila sedam posto cigaretnog papira na svijetu. Niz je zanimljivosti na 300 stranica knjige koja je idealno ljetno štivo.

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
  • Avatar zrakomlat59
    zrakomlat59:

    A ovi antifašisti mnogo nešto tolerantni bili. Čak ni s fontanama nisu milosti pokazali a kamoli s kolonama zarobljenika.