Premijera novog filma redatelja Lordana Zafranovića pod nazivom "Zlatni rez 42 - Djeca Kozare" održala se sinoć na svečanom otvaranju 53. beogradskog FEST-a u prepunom Sava centru. Iako se mjesecima unazad nagađalo o mogućem povlačenju filma zbog sve glasnijih kritika, poznati redatelj ipak se pojavio pred publikom i dobio višeminutni aplauz.
Riječ je o povijesnoj drami dugoj čak četiri i pol sata koja tematizira stradanje djece i drugih žrtava u sustavu logora Jasenovac za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. No, sam film zasjenile su političke kontroverze, problematika financiranja projekta i veliki bojkot filmske zajednice.
Hrvatski glumci koji nose ključne uloge u filmu, uključujući Renea Bitorajca, Leona Lučeva i Milivoja Beadera, nisu se pojavili na beogradskoj premijeri. Svoju odluku u Večernjem listu objasnili su solidarnošću sa srpskim kolegama koji bojkotiraju ovogodišnji festival, ali i jasnim stavom da ne žele sudjelovati u političkoj propagandi. Bitorajac, koji u filmu utjelovljuje ustaškog zapovjednika Maksa Luburića, izjavio je kako umjetnici ne bi smjeli biti dovedeni u situaciju da se njihov rad zloupotrebljava za dnevno-političke obračune. Lučev je dodao da je solidaran s filmskom zajednicom u Srbiji, dok je Beader naglasio kako se priča o zlu ne smije koristiti kao alat velikosrpske politike pred nadolazeće izbore.
Pritisak na Zafranovića stigao je i od istaknutih srpskih redatelja poput Gorana Markovića i Srđana Dragojevića. Marković je svom nekadašnjem prijatelju javno poručio da povuče film sa "ćaci festa" ako ima imalo časti i da se ne klanja pred tiraninovom elitom. Dragojević je pak istaknuo kako ne poznaje nikoga iz srodnih profesija tko bi pristao ići na otvaranje festivala koji se u filmskim krugovima sve češće naziva SNS-Festom. Sama atmosfera na festivalu opisuje se kao toksična, a mnogi smatraju da je ta manifestacija u potpunosti instrumentalizirana od strane vlasti Aleksandra Vučića.
Održana premijera 'Djece Kozare' u Beogradu, Zafranović se pojavio unatoč pozivima na bojkotFinanciranje filma predstavlja još jednu točku koja je podijelila javnost i izazvala oštre rasprave. Zafranović je godinama prijavljivao projekt na natječaje Hrvatskog audiovizualnog centra, ali sredstva nikada nije dobio, zbog čega se ranije žalio i premijeru tvrdeći da mu je onemogućen rad u domovini. Ravnatelj HAVC-a Chris Marcich potvrdio je da oni nisu financirali ovaj film, pojasnivši da prijavljena verzija iz ranijih godina nije prošla na natječaju. Projekt je na kraju realiziran uz financijsku potporu Filmskog centra Srbije, vlade Republike Srpske pod vodstvom Milorada Dodika, te uz javnu podršku patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija.
Dodatni udarac kredibilitetu filma dogodio se uoči same premijere kada je otkrivena ozbiljna povijesna manipulacija u promotivnoj kampanji. Na službenom plakatu filma kao središnji vizual stradanja djece s Kozare iskorištena je arhivska fotografija obitelji Ivičević iz Drvenika, koja je pred njemačkom ofenzivom izbjegla u egipatski El Shatt. Autori plakata grafički su dodali bodljikavu žicu preko lica dalmatinskih izbjeglica, pokušavajući ih prikazati kao srpske stradalnike u ustaškom logoru. Zanimljivo je da je i sam redatelj Zafranović svoje prve godine života proveo upravo u tom istom izbjegličkom kampu u Egiptu.
Brojni filmaši iz regije ističu da se ovakvim postupcima politička poruka stavlja ispred povijesnih činjenica, što ne pridonosi pomirenju već samo produbljuje podjele u društvu. Sam redatelj je na konferenciji za novinare upozorio publiku da ih očekuje jako težak film te je poručio da on služi kao opomena i iskazivanje žaljenja zbog zla koje se dogodilo u prošlosti. Međutim, kritičari zamjeraju mu zatvaranje očiju pred činjenicom da njegov rad financiraju režimi čiji politički čelnici i danas glorificiraju osuđene ratne zločince.
Otvori KEKS Pay
Hrvatski glumci u službi srpskog sveta! Može li niže