Povezanost slikara Tomislava Buntaka s vjerskom tematikom nije novina. No ovoga puta na izložbi u zagrebačkoj Galeriji Spirit of Art, čije je otvorenje večeras, 8. svibnja, predstavlja oltarni poliptih – akrilik na drvenim pločama, devet slika velikih dimenzija naslikanih za novu župnu crkvu sv. Antuna Padovanskog u Gornjim Močilima, Sijekovcu kraj Bosanskog Broda. One se u Zagrebu mogu pogledati tjedan dana, a potom se sele na svoje konačno odredište, u crkvu čije će se otvorenje održati 13. lipnja na sv. Antuna.
– Poliptih od devet slika podijeljen je u dvije cjeline – gornji dio koji prikazuje Isusa kao dobrog pastira čini jednu cjelinu, a ispod njega je cjelina koja prikazuje najpoznatije segmente života i čuda sv. Antuna Padovanskog – kazao je Tomislav Buntak pa nastavio:
– Kao što znate, vjerski motivi sastavni su dio moje slikarske karijere. U odnosu na prosječnog stanovnika Hrvatske, dobro sam informiran vezano za određeni teološki kontekst i franjevce, ali i određena značenja vezana za povijest umjetnosti. Taj mi je tematski okvir naprosto blizak u nizu stvari i ne predstavlja poseban odmak od mog dosadašnjeg rada jer u pitanju je jedan od tematskih krugova koje, uz sve ostale, kontinuirano razvijam. Dakle, posve sam prirodno pristupio toj temi, ali bilo mi je to i dodatno poticajno jer dobio sam priliku izraziti se u ovako velikoj formi.
Buntaku ovo nije ni prvi rad za neku crkvu, radio je već jedan križni put i oslikavao apside, ali ovo je prvi put da život sveca slika u ovakvoj formi.
– Da, ovo je, s obzirom na tematiku, poput nekog srednjovjekovnog stripa. To su pravokutni formati sa scenama iz životopisa sv. Antuna i to doista podsjeća na jednu stranicu stripa, a lako bi se moglo zaključiti da se strip možda i doista razvio iz nekadašnjih takvih formi svetačkih prikaza koje datiraju iz srednjeg vijeka. I na Giottovim prikazima iz života sv. Franje, primjerice, prizori se na zidu također nižu u pravokutnicima, jedan do drugoga, i iz njih odmah iščitavate njegovu priču što je i u skladu s tradicijom prikazivanja životopisa različitih svetaca i Isusova života – govori Buntak.
– Svoj osebujni autorski diskurs Tomislav Buntak koncipirao je na postmodernističkim premisama akceptirajući kanonske vrijednosti europskog tradicijskog slikarstva i asimilirajući suvremene likovne stilske inačice u različitim medijima. Riječ je o slikaru inventivne produkcije, iznimno velike likovne kulture i vrsnoga slikarskoga umijeća u različitim likovnim tehnika u kojima je ostvario visoko vrednovana djela svjetovne i sakralne provenijencije figuralne izražajnosti. Važan prilog Buntakovu sakralnom opusu je i upravo zgotovljen oltarni poliptih sv. Ante Padovanskog za istoimenu župnu crkvu, koji mu je župnik vlč. Ivan Tolj povjerio da izradi i zgotovi na svečev dan 13. lipnja.
– Slikar je tematsku zadaću prikazivanja sv. Ante Padovanskog (1195. – 1231.) koncepcijski oblikovao po matrici križa u skladno raspoređenim motivskim poljima u kojima su prikazani najvažniji prizori iz njegova života i svećeničkog poslanja, te čuda koja je činio: 1. sv. Anto i dijete Isus, 2. sv. Anto i čudo s mazgom, 3. sv. Anto propovijeda ribama, 4. sv. Anto propovijeda tiraninu i ubojici, 5. sv. Anto sveučilišni profesor, 6. sv. Anto spaja presječenu nogu. Okomitim i horizontalnim nizanjem nabrojenih motiva Buntak je zaokružio veliku likovnu kompoziciju u skladnu geometrijsku cjelinu koju uzvisuje triptih sa središnjim motivom Isusa Krista kojemu su s lijeve i desne strane manji pravokutni formati slika sa cvjetnim motivima. Preglednu i čvrstu strukturu slikar je poentirao i bojom okvira, tako što je svih šest motiva s prizorima iz života sv. Ante Padovanskoga uokvirio drvom smeđe boje franjevačkog habita, a zlatnom bojom okrunio središnji motiv slike: Isusa i dvije manje slike s cvjetnim motivima – dodaje Bešlić.
Tomislav Buntak rođen je 1971. u Zagrebu, a slikarstvo je diplomirao na Nastavničkom odjelu ALU u klasi Miroslava Šuteja. Priredio je mnoge samostalne izložbe, a za svoj plodan stvaralački rad primio je mnoga priznanja i nagrade. Godine 2013. objavljena je monografska knjiga "Buntak", predsjednik je HDLU-a u Zagrebu i redoviti je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje obnaša i službu prodekana. Oduvijek su ga zanimali rajski i kršćanski motivi, a na pitanje zbog čega, svojedobno nam je u intervjuu kazao:
– To je vrlo jednostavno. Pitanje razvoja ljudskih prava, borbe protiv ropstva, ideje jednakosti, pravde, poštovanja različitosti, sve to je upravo kršćanstvo ugradilo u europsku kulturu i nasljeđe. Za mene je to poticajno i inspirativno.
