Iako neki tvrde da je djelo Dobrice Ćosića po konkretnosti svog opusa (!?) veće od djela Miroslava Krleže, valja reći da je Miroslav Krleža, što se teatarske Hrvatske tiče, ponovno u modi. Gavella je otvorila sezonu Krležinim "Hvatskim bogom Marsom" u režiji gosta iz Slovenije Sebastijana Horvata, Rene Medvešek u Zagrebačkom kazalištu mladih upravo radi na Krležinu "Kristoforu Kolumbu", a Ivica Buljan priprema premijeru Krležina "Vučjaka" najavljenu za 30. prosinac u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Isto kazalište na repertoaru ima "Gospodu Glembajeve", dok se u HNK Varaždin izvodi predstava temeljena na Krležinu romanu "Tri kavaljera frajle Melanije".
Dodatni zamah
Treba reći da i HNK u Osijeku za 7. prosinac priprema premijeru "Vučjaka", i to u režiji uglednog redatelja Zlatka Svibena. Tom će se premijerom obilježiti i četvrt stoljeća Krležinih dana na kojima Osijek uporno inzistira. Krležina drama "U agoniji" na repertoaru je dubrovačkog Kazališta Marina Držića, a najavljena je i kao premijera Talijanske drame HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci.
Ove je godine i brijunski Teatar Ulysess izvodio Krležin "Sprovod u Theresienburgu" u viđenju Staše Zurovca, a iskazao se i Krležin festival na Gvozdu, gdje je premijerno izveden drugi čin Krležine drame "U logoru" u režiji Georgija Para. I studenti za diplomske ispite često posežu za Krležinim tekstovima. Dodatni zamah Krležinim izvedbama na hrvatskim pozornicama dalo je i obilježavanje stote obljetnice od početka Prvog svjetskog rata budući da je Krleža među piscima koji su velik dio opusa posvetili tom događaju koji je uvelike odredio povijest.
Treba podsjetiti i da je Krleža, prema podacima Nacionalne i sveučilišne knjižnice, među deset najposuđivanijih domaćih pisaca u hrvatskim županijskim knjižnicama.
Poetika dviju smrti
Zanimljivo je da se o Krleži i dalje pišu knjige. Tako je Daniel Miščin u nakladi Glasa Koncila ovog kolovoza objavio knjigu "Poetika dviju usporednih smrti" u kojoj se pozabavio zanimljivom podudarnošću da su na odru u Zagrebu 4. siječnja 1982. godine bili i Krleža i kardinal Franjo Šeper, prefekt Kongregacije za nauk vjere. Doduše, jedan u JAZU, a drugi u katedrali.
>> Krležini domobrani kao PTSP-ovci povijesti koja sa stalno ponavlja
